© Alan Dyer/Amazing SkyKomet Lovejoy u blizini zviježđa Plejade na dan 14. siječnja 2015. Smjer gibanja kometa (iz dana u dan) je prema gornjem lijevom uglu.
Komet Lovejoy, C/2014 Q2 ( još i popularno "Zeleni komet" ili "Novogodišnji komet"), je izgubio nešto od svog sjaja u odnosu na prošlotjedni maksimum, tako da je trenutno oko magnitude 4½. Pogledajte procjene njegovog trenutnog sjaja.
Iskoristite kartu na dnu ovog članka kako bi utvrdili poziju "Zelenog kometa" među zvijezdama. Mjesečina će ovaj tjedan otežati njegovo pronalaženje. Međutim, gledajući kroz dalekozor još uvijek će biti siva pahuljica s mogućih natruhama zelene, sa svijetlijom jezgrom koje je sada vidljivo pomaknuta od centra. Ne očekujte vidjeti nejasan rep, iako ga se lijepo može uočiti na fotografijama.
© Gerald RhemannTijekom prosinca dok je komet bio malo dalje od Sunca nego što je to sada, većina njegovog repa je bila puna grudica i balončića, u usporedbi s pravocrtnim mlazovima koji danas dominiraju u njemu. Gornja fotografija je snimljena 23. prosinca 2014.
Komet Lovejoy nastavlja svoju putanju prema sjeverozapadu, kroz zviježđe Trokuta prema podnožju Andromede. Na donjoj karti su označeni datumi na kometovoj putanji točno u 0:00 po globalnom vremenu (UT: Universal Time). Ako želite ovdje možete naći veću kartu koju možete isprintati i uzeti sa sobom za lakši pronalazak kometa.
Tokom noći 17. i 18. siječnja, komet je prošao na 8° zapad-jugozapad od Plejada. Tijekom 23. do 25. siječnja svjetlost rastućeg mjeseca je počela ometati promatranje za vrijeme ranih večernjih sati. Mjesec raste od svoje prve četvrti 26. siječnja do uštapa 3. veljače.
Lovejoy je najbliže Zemlji bio 7. siječnja, na udaljenosti od 0.47 AU (AU: Astronomical Unit - astronomska jedinica), odnosno 70 milijuna kilometara. Iako se sada komet udaljava od nas, njegov svojstveni sjaj se malo povećao. To se događa jer komet još nije prošao kroz perihel, točku najbližu Suncu na svojoj putanji, kroz koji prolazi 30. siječnja - na prilično velikoj udaljenosti, od 1.29 AU, od Sunca.
Period tame bez mjesečine ponovno počinje odmah nakon sumraka 5. ili 6. veljače (ovisno o Vašoj lokaciji). Tada bi komet trebao biti magnitude 5 i možda dodatno promijeniti svoj izgled. Kad se mjesečina ponovno vrati u igru oko 22. veljače, komet Lovejoy bi trebao biti magnitude 6. Tijekom tog vremena nastavit će se gibati u smjeru sjevera, između zviježđa Andromede i Perzeja.
Na svom putu proći će jako blizu zvijezdi Sjevernjači (Polaris) krajem mjeseca svibnja kada će biti tek magnitude 12. Ovdje možete vidjeti predviđenu krivulju sjaja (na dnu stranice).
Video gibanja kometa Lovejoy preko zvjezdanog neba (snimio Sean Walker za Sky & Teleskope).
Komet C2014/Q2 je peti otkriveni komet australskog astronoma amatera Terryja Lovejoya. Pronašao ga je krajem kolovoza prošle godine u zviježđu Krme s magnitudom 15, proučavajući slike koje je snimio 8-inčnim teleskopom širokog vidnog polja. Njegovo priješnje otkriće, komet C/2013 R1 je priredio lijepu predstavu krajem 2013. godine promatračima južne polutke. No, Terryja Lovejoya ćemo najviše pamtiti po kometu C/2011 W3 koji je bio veličanstveni spektakl vidljiv prostim okom na južnoj polutki.
Njegov najnoviji pronalazak, "Zeleni komet" C/2014 Q2, se pokazao kao komet veoma velike orbite, iako ovo nije njegov prvi prolazak kroz unutarnji Sunčev sustav. Način dolaska je pokazao da je period orbite otprilike 11 500 godina. Male promjene uzrokovane planetima tijekom ovog prolaska će malo promijeniti orbitu, tako da se sljedeći dolazak kometa očekuje za nekih 8000 godina.
A ta divna zelena boja? Jezgre kometa (prednji dio) su obično takve. Zelena boja dolazi od molekula dvoatomnog ugljika (C2) koji sjaji fluorescentnom svjetlošću na ultraljubičastoj svjetlosti Sunca u skoro pa zrakopraznom prostoru. (Cijanogen (CN) dodatno može zelenoj boji dodati primjesu ljubičaste, no naše su oči prilično neosjetljive na ljubičastu svjetlost.) Ovdje je spektar kometove jezgre s označenim emisijskim linijama.
S druge strane, kometov ionski rep (plinoviti rep) - uski, obično dio kometa koji je pun detalja i koji pokazuje direktno u smjeru suprotnom od Sunca - je obojan u plavo. Boja repa kometa dolazi od fluorescentnog sjaja iona ugljikovog-monoksida (CO+).
Prašina u jezgri i repu kometa jednostavno reflektira običnu Sunčevu svjetlost, tako da rep prašine izgleda kao da ga je obojilo Sunce: svijetlo žućkasto bijel. Ispada da su najveći kometi obično puni prašine, tako da se najčuvenije komete vidljive prostim okom obično pamti kao bijele. Primjeri su spektakularni komet Hale-Bopp 1997. godine i veličanstveni "sungrazing" komet (sungrazing - koji prolazi jako blizu Suncu u točki perihela) Lovejoy krajem 2011. godine (komet C/2011 W3). No, današnji komet Lovejoy ispušta jako malo prašine.
© Sky & TelescopeKarta za lociranje kometa Lovejoy, C/2014 Q2, tijekom siječnja 2015. Datumi su u UT vremenu, a oznake pokazuju 00:00 UT.
Komentar: Na jednoj drugoj stranici se može vidjeti zanimljiva računalna animacija putanje "Zelenog kometa" Lovejoy C2014/Q2:
Kad se ista animacija snimi iz drugog kuta gledanja, okomito na ravninu ekliptike (slika dolje) može se primijetiti još jedna "zanimljiva sitnica": u vrijeme kada komet Lovejoy bude prolazio kroz svoj perihel, 30. siječnja, unutarnji planeti Sunčevog sustava će se naizgled naći u svojevrsnoj trokutnoj konfiguraciji Zemlja - Merkur - Sunce - Venera - Mars, sa Suncem u vrhu kuta.
- Poravnanja planeta i solarni kondenzator: Stvari se zagrijavaju!
Također, nije zgorega prisjetiti se situacije otprije četiri godine s kometom Elenin, u kojem se može uočiti da se u to vrijeme dogodila velika oluja na Saturnu, koju se moglo vidjeti kako putuje cijelom njegovom površinom.Kad pogledamo zbivanja na Saturnu ovih dana ne nalazimo podatke o nekim "zanimljivim događajima". No, u našem Sunčevom sustavu postoji i drugi plinoviti div. I zaista, nedavno se dogodio rijetki prolazak triju Jupiterovih mjeseca preko pravca doglednice sa Zemlje, što simbolički podsjeća, iz našeg kuta gledanja sa Zemlje, na situaciju na Saturnu prije četiri godine.
Štoviše, kad pogledamo gdje će se Jupiter nalaziti za vrijeme prolaska kometa Lovejoy kroz svoj perihel i gore spomenutog "poravnanja", vidimo da će biti otprilike na uočenoj liniji Sunce - Merkur - Zemlja (s odstupanjem manjim od 10º).U "priču" možemo dodati i Uran koji će se skrivati iza Venere i Marsa (ponovno u krugu od 10º od linije Mars - Venera - Sunce).
Sa svim tim stvarima, cijela situacija, odnosno konfiguracija, počinje izgledati jako "zanimljivo"."Srećom", ovaj put Saturn i Neptun nisu baš naročito zainteresirani za "igru".