Slika
Uvećanje vojnog kontigenta NATO-a u Evropi je deo američkog geopolitičkog plana da se završi proces vojnog okruživanja Rusije, smatra kopredsednik Međunarodnog mirovnog biroa Rejner Braun.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je, nedavno, da će Alijansa udvostručiti broj Snaga za brzo reagovanje u Evropi, kao odgovor na "sve samopouzdanije ponašanje Rusije na istoku".

Stručnjak smatra da je Amerika još 90-ih godina želela da vojno okruži Rusiju, kao i da je Ukrajina bila „prazan prostor" u njenoj geopolitičkoj igri.

On je rekao da je Vašington morao da promeni politički režim u Kijevu, kako bi premostio jaz, dodajući da je Amerika, kroz Ukrajinu, odgovorna za „vojnu agresiju" prema Rusiji.

On je napomenuo da su Sjedinjene Američke države pokazale svoje prave namere u julu prošle godine kada je Kongres usvojio Rezoluciju o sprečavanju ruske agresije kojom je garantovana podrška NATO-a, ne članicama Alijanse, Moldaviji, Ukrajini i Gruziji, i kada je odobrena vojna i obaveštajna pomoć Ukrajini.

Aktuelna kriza u Ukrajini, prema njegovim rečima, treba da se pripiše i državama članicama Evropske unije koje su deo NATO-a jer je „ekonomska agresija" koju vrše i želja koju imaju kako bi Ukrajinu dovele pod zapadni uticaj, deo velikog problema.

Prema Braunovim rečima „poseban plan" NATO-a za Ukrajinu je samo karika u većoj geopolitičkoj igri čiji je cilj širenje uticaja među zapadnim zemljama koje su politički i ekonomski u blizini saveza, ali nisu njeni članovi, kao što su Švedska i Finska.

„Nedavni razgovori o potencijalnom članstvu Švedske i Finske u NATO doveli su do toga da Švedska, kao i druge zapadne zemlje, vidi Rusiju kao agresora", rekao je Braun.

Finska i Švedska trenutno sarađuju sa NATO-om kroz političko-vojni program, poznatiji kao Parnerstvo za mir. Finski predsednik Sauli Niniste rekao je u junu prošle godine da su Finska i Švedska napravile zajednički predlog o saradnji sa Alijansom.

Braun je istakao da članstvo ovih država u NATO može postati stvarnost,ali je naglasio da bi takav potez zahtevao široku javnu raspravu unutar zemalja.

Perspektiva članstva u NATO je, prema njegovim rečima, nepopularna ne samo među stanovnicima Finske i Švedske, već i u glavnim političkim krugovima.

„Više od 50 odsto stanovnika tih zemalja je protiv članstva u NATO", zaključio je stručnjak.