Vibracije zvuka djeluju na sve procese u mozgu i time direktno utječu na kognitivne, emocionalne i tjelesne funkcije čovjeka.
Ako ravnu površinu pokrivenu pijeskom tretiramo zvukom, ona će se organizirati u obrasce koji mogu biti lijepi i simetrični ili pak posve nepovezani, što ovisi o frekvenciji zvuka, njegovoj jačini, kvaliteti, izvoru i drugim obilježjima. Pjevanje može na sličan način djelovati na tijelo, opuštajući ga ili osnažujući ga. Zvuk utječe na tjelesne stanice i organe pa ne čudi što su istraživanja pokazala da glazba djeluje na stanje svjesnosti, harmoniziranje desne i lijeve strane mozga, na krvni tlak, cirkulaciju, disanje i druge procese koji se odvijaju u tijelu.
Glazba utječe na ljudsko ponašanje tako što utječe na mozak i tjelesne strukture, a taj utjecaj može se mjeriti, predvidjeti i identificirati što postavlja temelj za znanstvenu primjenu glazbe u medicinske svrhe. Nadalje, glazba je umjetnost što ju čini posebnim terapeutskim sredstvom. Ne možemo uvijek svoje osjećaje objasniti niti izraziti riječima; ponekad naši unutarnji konflikti nisu dostupni racionaliziranju, ali tada ih možemo istražiti i razriješiti putem glazbenog izražavanja.
Zanimljiva su istraživanja pokazala kako zvuk može utjecati na pozitivan razvoj fetusa dok je još u utrobi, te da djeca taj zvuk mogu prepoznati nakon rođenja, te da pjevanje trudnice djeluje smirujuće na bebu. Za starije ljude je prikladna glazba koju izvode veliki orkestri (tipa Glenna Millera), jer ih navodi na povećanu budnost, zadovoljstvo, i prisjećanje na pozitivna iskustva iz prošlosti.
Što se tiče utjecaja glazbe na čovjekov razvoj i socijalni život, ona ima uglavnom pozitivan učinak na osobni i društveni razvoj mladih, na socijalizaciju, samopouzdanje, društvenu prilagodbu i pozitivnije stavove prema životu. Što se tiče utjecaja glazbe na čovjekov intelektualni život, dokazano je da slušanje glazbe - a pogotovo sviranje nekog instrumenta - pozitivno utječu na naše moždane funkcije. Slušanje i stvaranje glazbe snažno utječu na razvoj kreativnosti kod čovjeka. Glazba dobro utječe na čovjekovo duševno raspoloženje i emocionalni život. Postoje neki pokazatelji da se glazbene oznake dura i mola mogu povezati s radošću odnosno tugom, da brži, odsječeniji ritmovi više pobuđuju dostojanstvene i žestoke osjećaje, a tečniji, blaži ritmovi sretne, vesele osjećaje. Istraživanja su također pokazala da je bolje za pojedinca kad sluša što raznovrsniju glazbu.
Klasična glazba, pop, rock i latinoamerički zvukovi pozitivno utječu na naše raspoloženje i zdravlje. Klasična glazba ima pozitivan učinak na depresiju, tjeskobu. Poboljšava sposobnost da se na nešto usredotočimo, pobuđuje kreativnost, pospješuje pamćenje, pozitivno utječe na imunološki sustav. Latinoamerička glazba svojim ritmom je dobra za motivaciju i protiv melankolije. Dobar učinak na čovjeka posebno ima instrumentalna glazba, jer pjevanje (zavisi kakvo) ponekad može izazvati stres. Pokazalo se kako country glazba ima dobar utjecaj na ljude s mentalnim i duševnim problemima.
S heavy metalom ili technom stvar je nešto drugačija. Te vrste glazbe mogu čak negativno utjecati na ljudsko zdravlje. Elektonska glazba ili heavy metal u nekim slučajevima mogu pomoći u rješavanju negativne energije i frustracija, ali treba znati da takva glazba povisuje otkucaje srca i krvni tlak. Jedno istraživanje je pokazalo da uz dugotrajnu izloženost elektronskoj i industrijskom heavy-metalu ne uspijevaju rasti biljke. Različitim ljudima odgovaraju i različite vrste glazbe, pa tako postoje osobe koje ne mogu podnijeti klasičnu glazbu jer ih ona živcira. Nekim ljudima više odgovara pop ili rock, koji ujedno odlično djeluju protiv dosade ili monotonije.
Glazba, osim što je samostalna umjetnost, vrlo često dolazi i kombinirana s drugim vidovima umjetnosti, i kao takva može biti predmetom pojačavanja utjecaja tih drugih vidova umjetnosti. Filmska glazba pojačava doživljaj filma, stvara atmosferu u filmu, odmah po glazbi znate koji film gledate, da li horor ili komediju, a da i ne znate naslov. Čak i u slikarstvu klasična glazba pojačava dojam slike, a neki moderni pisci danas čak koriste soundtrack uz knjige.
Zahvaljujući brojnim istraživanjima i dokumentiranom praćenju primjene ove znanosti, danas je glazbena terapija posebna profesija koja obuhvaća niz pristupa, filozofija, metoda i na glazbi temeljenih intervencija.
U nastavku pogledajte infografiku koja slikovito prikazuje utjecaj glazbe na ljudski mozak. [ Direktni link na uvećanu sliku ]
© Infographicsarchive.com
Komentari čitatelja
na naše novosti