homer brain
Pošto je moderan čovek osvojio Everest i sletio na Mesec, lako ćemo se usuditi da pomislimo kako smo bolji i sposobniji od naših predaka. Međutim, na fizičkom nivou, ne možemo se ni izbliza meriti s njima.

Čovečanstvo se zapravo smanjuje!

Stručnjaci sa Univerziteta u Kembridžu kažu da su ljudi prošli svoj vrhunac fizičke spremnosti i da su danas 10 odsto niži nego njihove pra-pra-pra-pradede lovci i sakupljači. Kao da nas ta činjenica ne ponižava dovoljno, i mozgovi su nam se smanjili. Otkrića su suprotna ranije uvreženom mišljenju da su ljudi fizički sve viši.

Početak opadanja telesne visine desio se pre 10.000 godina. Za to je kriva poljoprivreda, ograničena ishrana, a zatim i urbanizacija koja je značajno ugrozila zdravlje. Studija je naime obuhvatila ispitivanja fosilizovanih ljudskih ostataka otkrivenih u Africi, Evropi i Aziji.

Najstariji od njih, poreklom iz Etiopije, datiraju iz vremena pre 200.000 godina i ukazuju da je čovek tada bio mnogo veći i stabilniji. Fosili iz pećina u Izraelu potiču od pre više od 120.000 godina i otkrivaju da su ljudi tada bili mišićaviji i viši.

Prosečna osoba pre 10.000 godina imala je oko 80 kilograma, dok danas jedva sedamdesetak. Postavlja se pitanje zašto se takvo fizičko „propadanje“ dogodilo.

Izgleda da je glavni uzrok te pojave prelazak sa lovačko-sakupljačkog načina života na poljoprivredu, koji se dogodio pre oko 9.000 godina. To međutim, još ne daje jasnu sliku o tome zašto nam se mozak smanjuje.

Ranije je prosečan organ centralnog nervog sistema zauzimao 1.500 kubnih centimetara, dok danas mozak prosečnog čoveka ima oko 1.350 centimetara kubnih. Razlika u zapremini je, dakle, jednaka jednoj teniskoj loptici.

To srećom ne znači da smo manje inteligentni - nego je veća verovatnoća da smo naučili bolje da koristimo resurse. Robert Fouli, profesor na Univerzitetu u Kembridžu kaže: „Postajanje čovekom, u evolucionom smislu, je kontinuirani i postepeni proces. Naša vrsta menja oblik i dimenzije sve vreme“.