meat
© Reuters/Alexander Demianchuk
Nedavno objavljeno izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ili SZO, pod nazivom 'Kancerogenost konzumacije crvenog i procesuiranog mesa' je tijekom posljednjih dana privuklo značajnu količinu medijske pozornosti u svijetu. Kao i obično, mainstream mediji nisu oklijevali iskoristiti priliku da pojačaju strah među masama sa senzacionalnim naslovima kao što je 'Procesuirano meso uzrokuje rak - WHO' (BBC), 'Ako meso uzrokuje rak, što možemo jesti?' (CNN), i 'Hot dogovi, slanina i druga procesuirana mesa uzrokuju rak' (Washington Post).

Međutim, ovakvi oblici definitivnih izjava nisu bili limitirani senzacionalističkim medijskim naslovima već je čak i Svjetska zdravstvena organizacija objavljivala takve izjave na društvenim mrežama:

WHO: Međunarodna agencija za istraživanje raka, agencija za rak WHO-a,
klasificirala je procesuirano meso kao kancerogeno za ljude (Grupa 1)
WHO: Dovoljno dokaza u ljudima pokazuje da konzumacija procesuiranog mesa
uzrokuje kolorektalni rak.

Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da nam nova studija pruža „dovoljno dokaza“ koji pokazuju da je konzumacija procesuiranog mesa uzročnik kolorektalnog raka i zbog toga je klasificirana kao „kancerogena za ljude“. Samo da se zna, „procesuirano meso“ se odnosi na sve vrste mesa koje je usoljeno, poluobrađeno, dimljeno, fermentirano, konzervirano u limenkama ili koje je prošlo bilo koji proces kako bi se unaprijedila ili očuvala njegova aroma. Također, SZO objašnjava da postoje „znatni epidemiološki podaci“ koji pokazuju da je neobrađeno crveno meso također "vjerojatno kancerogeno za ljude".

To su poprilično smione tvrdnje s obzirom na dominaciju mesa u ljudskoj prehrani. SZO se generalno smatra vjerodostojnim i pouzdanim izvorom informacija. Znači li to da bi trebali jednostavno prihvatiti što nam je rečeno, izbaciti meso iz zamrzivača i postati vegetarijanci, ili bi bilo mudrije kopati malo dublje?

Pogledajmo neke od navodnih „dovoljnih“ i „značajnih“ dokaza. Prema SZO-u, grupa znanstvenika i istraživača je ocijenila „više od 800 epidemioloških studija koje su istražile povezanost raka s konzumiranjem crvenog i procesuiranog mesa u mnogim zemljama, s različitih kontinenata, s različitim etničkim skupinama i načinima prehrana.

Zapamtite da je procjena bila istraga o poveznicama, a ne o uzrocima, čime ćemo se pozabaviti kasnije. SZO, vezano uz to tvrdi: "Za procjenu, najveća težina je dana studijama koje su kroz duži vremenski period pratile određenu skupinu ljudi, a obavljene su na ispitanicima opće populacije. Studije visoke kvalitete koje se temelje na kontrolnim slučajevima iz populacije su pružile dodatne dokaze.“

Dakle, dokazi SZO-a se baziraju na dva tipa dizajna studija: 1) studije koje kroz duži vremenski period prate skupinu ljudi, i 2) studije kontrolnih slučajeva na populaciji. Ako niste upoznati s ovim terminima, ne brinite jer ću vam objasniti što oni znače i kako dokazuju da zaključci studija imaju velike greške.

Kao prvo, 'studija na kohortama' (prvi tip dizajna, op. prev.) je studija grupe sličnih individua (kohorta) pri čemu se istraživanje obavlja određeni (obično dugi) period vremena. Na početku studije istraživači prikupljaju isti osnovni skup podataka od svakog sudionika kako bi dobili preciznu skupinu podataka vezano uz njihov način života, prehrane, zdravih izbora, prije nego itko od sudionika razvije bolest. Zatim su sudionike 'uzdužno' pratili tijekom određenog vremenskog perioda kako bi utvrdili jesu li se i kad razbolili i jesu li im se promijenile životne navike/nutritivni čimbenici. Ovakva vrsta studija se zove opservacijska studija (studija opažanjem, op. prev.) i može se upotrijebiti samo za identifikaciju korelacije ili poveznice između dva faktora, a ne uzročno-posljedičnih veza (kauzacije, op. prev.). Chris Kresser daje primjer: „razlika između korelacije i kauzacije je da je povišen broj bijelih krvnih zrnaca povezan s infekcijom. No, to ne znači da povećan broj bijelih krvnih zrnaca uzrokuje infekciju!“ Postoji korelacija između oba čimbenika, ali to samo po sebi nije, i ne može biti, dokaz kauzacije (uzročno posljedičnih odnosa).

Kao drugo, 'studije kontrolnih slučajeva iz populacije' istražuju grupu pojedinaca sa specifičnom bolesti ili stanjem i uspoređuju ih s kontrolnom grupom koja je slična na više različitih načina, kao što su spol, godine, geografska lokacija, itd. Istraživači sakupe široku lepezu povijesnih podataka od svakog sudionika i zatim uspoređuju zdravu kontrolnu skupinu s bolesnom skupinom kako bi identificirali potencijalne čimbenike koji mogu izazvati bolest. Opet, radi se o promatračkoj studiji koju se može koristiti samo za identifikaciju statističke korelacije, a ne kauzacije. Promatračke studije služe svrsi da pruže temelj podataka iz kojih se mogu izvlačiti hipoteze, a ne zaključci.

To su osnovni znanstveni principi i relativno ih je jednostavno za shvatiti, ali oni se ne primijenjuju na ovom najnovijem setu podataka koji je objavila Svjetska zdravstvena organizacija. Samo zato što su ustanovili da postoji korelacija između crvenog/procesuiranog mesa i raka, to sigurno ne znači da je meso uzročni faktor. Da bi itko iznio takvu napadnu pretpostavku, mora biti da je ili znanstveno neobučen, ili, što sumnjam da je vjerojatnije, da namjerno promiče lažne zaključke zbog svojih osobnih, ili na drugi način uključenih, razloga. Bilo kako bilo, to je metodološki neodrživo i jednostavno rečeno, loša znanost.

Nadalje, nešto što se zove "pristranost zdravog korisnika" se također mora uzeti u obzir prilikom procjene promatračkih studija. U današnjem društvu, ljude se svakodnevno bombardira sličnim netočnim zaključcima (čitaj: lažima) o opasnostima crvenog mesa, zasićenih masti i duhana (primarnim žrtvenim jarcima za pandemiju raka). Ove laži su sustavno ukorijenjene u gotovo svakom aspektu međunarodnih zdravstvenih sustava u kojima živimo. Od rane dobi, obrazovni sustav nas indoktrinira o onom što se smatra ili ne smatra zdravim, a onda kasnije iste laži i propaganda na nas utječu u većini drugih područja naših života.

food zombies gmo
Postoje skupine ljudi koji vjeruju u mainstream prehrambene naputke, ponosni su na svoje zdravlje i čine sve što mogu kako bi održali ono za što ih se uvjerava da je zdrav stil života. Izbjegavaju crveno meso i zasićene masti, ali također izbjegavaju druge namirnice koje jesu zapravo nezdrave, kao što su određene vrste prerađene hrane, rafinirani šećer, trans-masti, prekomjerne količine ugljikohidrata i alkohola. Postoji povećana vjerojatnost da su ti ljudi više fizički aktivni i da općenito imaju zdraviji stil života. S druge strane, oni koji se drže crvenog mesa, unatoč svom uvjerenju da to nije zdravo također vjerojatnije konzumiraju drugu istinski toksičnu hranu u svojoj prehrani u kombinaciji s mesom. Tvrdim da je ta toksičnost glavni uzrok raka koji se pojavljuje u ovim istraživanjima, prije nego bilo što drugo. Dakle, ponovno, to je loša znanost.

No, vidimo svaki put iznova, da mainstream znanost ne zanima iznošenje činjenica, a što se toga tiče ne zanima ni mainstream medije. Što je još važnije je očuvanje i nastavljanje unedogled nauspješnih prehrambenih smjernica koje se temelje na prijevarnoj znanosti koja služi samo za povećanje profita i tržišta za industrijske divove poput Big Agra, Biotecha, te industrije hrane i farmacije.

Ono što ljudi trebaju shvatiti je da zdravlje opće javnosti nije isplativo za velike tvrtke. Kao i bilo koji posao, ponuda i potražnja određuju kako stvari funkcioniraju. Za ove ljude je važno osigurati da njihove 'proizvodi' uvijek traže, a poljoprivredna industrija je najuspješnija u tome. Žitarice su fenomenalno jeftine za uzgojiti, rastu u izobilju i ostvaruje se velika zarada na njima. Nema veze što one nisu prikladne za ljudsku prehranu, te ih se povezuje s većinom modernih ljudskih bolesti. Ako ste u ovoj vrsti posla, također pomaže da u svom džepu imate nekoliko znanstvenika i vladinih dužnosnika kako biste mogli prikriveno utjecati na javno mnijenje i uvjeriti prosječnu osobu da su vaši proizvodi zdrava opcija koja bi trebala činiti glavni dio njihove prehrane. To također pomaže vašim prijateljima u farmaceutskoj industriji održavanjem trajnog stanja bolesti kako bi se osiguralo da su ljudi stalno ovisni o farmaceutskoj industriji zbog stalne opskrbe lijekovima. To je usko povezan sustav i radi iznimno dobro za te patološke tipove koji se nalaze na samom vrhu upravljačke strukture.

Radi se o vrsti ljudi koji pokušavaju diktirati ono što biste trebali jesti i kako biste trebali živjeti svoje živote, i ako je to uopće i važno, nije ih uopće briga za stanje vašeg zdravlja. Istina je da je na vama da preuzmete kontrolu nad svojim zdravljem jer se jednostavno ne može vjerovati ustanovljenim autoritetima. Živimo u okruženju koje je u potpunosti zagađeno - bilo da se radi o vodi koju pijemo, zraku krcatom kemikalijama koji udišemo ili o konstantnoj izloženosti elektromagnetskom zračenju kojem smo podvrgnuti - da je jedna od rijetkih stvari nad kojom stvarno imamo neku kontrolu hrana koja stavljamo u svoja usta. Dakle, učinite ono što možete...

Slika
Prženo za doručak; najzdraviji način početka dana.
Evo poante stvari: U stvarnosti, crveno meso je zapravo jedan od najvažnijih (ako ne i najvažniji) nutritivno bogatih izvora hrane raspoloživih za ljudsko tijelo, i tu tvrdnju treba izrazito naglasiti. Ono je izuzetno važna komponenta prehrane, i njeno uklanjanje iz prehrane može dovesti do vrlo brzog propadanja stanja zdravlja. Slijede samo neke od stvari koje su potrebne tijelu za učinkovito funkcioniranje, a nalaze se u izobilju u organskom crvenom mesu životinja s ispaše:

Vitamini topivi u mastima: Za mnoge od nas koji živimo na sjevernoj hemisferi, može biti teško postići adekvatnu izloženost Suncu u zimskim mjesecima. Srećom, crveno meso sadrži značajnu količinu vitamina D i njegova konzumacija omogućuje tijelu zadržavanje dovoljne razine vitamina D čak kad je izlaganje sunčevoj svjetlosti niska. Masna riba također sadrži vitamin D, ali nedostaje joj metabolit 25-hidroksikolekalciferol koji se nalazi uglavnom u crvenom mesu i koji omogućuje da tijelo asimilira vitamin D puno brže i lakše. Ova studija je čak pronašla pozitivnu korelaciju između konzumiranja crvenog mesa i prevencije od rahitisa, degenerativne bolesti koju uzrokuje nedostatak vitamina D. Vitamin A se u obliku retinola koji se nalazi u proizvodima životinjskog podrijetla lako apsorbira u usporedbi s karotenoidima, povrtnoj verziji ovog vitamina koji se nalazi u mrkvi. Crveno meso također sadrži vrijedne količine vitamina K i vitamina E.

Željezo: Postoje različiti oblici hranjivog željeza, a neki su više bio-dostupni (koje tijelo može koristiti) od drugih. Često se kaže da neko povrće poput špinata pruža tijelu dovoljne količine željeza, ali to je zapravo uobičajena zabluda. Željezo koje dolazi iz povrća se naziva ne-heme željezo, i suprotno uvriježenom mišljenju, tijelo ga vrlo teško apsorbira. S druge strane, željezo vrste heme koje se nalazi u crvenom mesu se učinkovitije apsorbira i tijelo ga može lako i brzo upotrijebiti.

Vitamini B: Crveno meso sadrži značajne količine vitamina B12. Nedostatak vitamina B12 se povezuje s mnoštvom različitih zdravstvenih stanja od Alzheimerove bolesti do multiple skleroze i autizma. Imajte na umu da se vitamin B12 nalazi samo u namirnicama životinjskog podrijetla, dakle, najbolji način da osigurate odgovarajuću razinu je jesti puno crvenog mesa. Crveno meso također sadrži čitav spektar drugih vitamina B, uključujući riboflavin (B2), tiamin (B1), piridoskin (B6) i nijacin (B3). Nedostatak vitamina B se također povezuje s vaskularnim i kognitivnim propadanjem/oštećenjima.

Ostali minerali: Crveno meso također sadrži širok spektar minerala koji su ključni kako bi tijelo ispravno funkcioniralo. Među njih spadaju cink, bakar, fosfor, krom, nikal, selen, magnezij, kobalt, kolin i koenzim Q10. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije i sprečavanju oksidativnog stresa. Najbolji izvori koenzima Q10 su svinjsko i goveđe srce, u usporedbi s povrtnim izvorima koji su zanemarivi.

Osim toga, svaki gastroenterolog će vam reći da je meso hrana s "najmanjim ostatkom" koju možete jesti, odnosno meso radi najmanje štete, ostavlja najmanje ostatka i izaziva najmanje iritacije u crijevima. To što je takvu hranu SZO identificirao kao uzrok raka debelog crijeva prkosi svakoj logici.

Čitajući dugi popis hranjivih tvari koje se mogu naći u crvenom mesu, zar je čudno da su vegetarijanci manje zdravi, da imaju manji mozak i da se 84% njih s vremenom vrati na jedenje mesa (uključujući i mene)? Sama činjenica da se dovodi u pitanje prehrambene dobrobiti mesa čini se posve suluda jer je primarni uzrok naše evolucije u moderne ljude prehrana koje se prvenstveno temelji na mesu, i to što ljudsko tijelo zapravo funkcionira vrlo dobro na prehrani koja se temelji na mesu.

Ponekad se pitam... može li se popularno mišljenje još više razlikovati od istine? S druge strane, povremeno napravi puni krug i shvatim da mainstream mediji zapravo govore istinu, a da toga nisu ni svjesni:
"Svjetska zdravstvena organizacija kaže da je jednako vjerojatno da se rak dobije od crvenog mesa kao i od cigareta"
Srećom za pušače koji jedu meso poput mene, ni meso, niti pušenje duhana ne uzrokuje rak, tako da idemo svi zapaliti i jesti slaninu!
uživaj u slanini
UŽIVAJ u slanini!