Slika
U Ukrajini je objavljen lov na vojne obveznike koji izbjegavaju mobilizaciju. Kijev planira napraviti "crnu listu" građana koji pokušavaju na ovaj ili onaj način izbjegnu mobilizaciju.

Vlasti su već upozorile: uključivanje u registar odmah će se odraziti na obveznike koji izbjegavaju poziv. Problemi oko zapošljavanja, socijalnih olakšica, sve do krivične odgovornosti - sve to očekuje mlade ljude koji ne žele da umru u ime nekakvih vrijednosti koje im nisu ni poznate.

Novi, četvrti val mobilizacije, započeo je u Ukrajini 20. siječnja. Od prvog dana vojni odsjeci su se suočili s neočekivanim problemom - ljudi ne žele biti mobilizirani i mnogi muškarci se uopće nisu javili u vojni odjel. U pojedinim punktovima nedostajalo je više od polovice vojnih obveznika. Na to je zamjenik načelnika uprave mobilizacionog planiranja Genralštaba Ukrajine Vladimir Talalaj priprijetio da će svi koji izbjegavaju mobilizaciju biti unijeti na "crnu listu" i da će "vidjeti svoje". Ipak, takva praksa će u realnosti samo pogoršati već složenu situaciju, smatra politolog Aleksandar Konjkov.

Ovi popisi će najvjerojatnije dovesti do još većeg raskola u ukrajinskom društvu, gdje u ovom trenutku u informacijskom prostoru dominira ultrapatriotsko raspoloženje. S druge strane, ljudi kojih se to neposredno tiče, vojni obveznici, ne žele sudjelovati u bratoubilačkom ratu. Oni shvaćaju da to nisu ništa drugo do političke igre koje su otišle predaleko i koje dovode do tragičnih posljedica i zato obični ljudi ne planiraju sudjelovati u ovakvim avanturama. To što službene vlasti pokušavaju ih natjeraju da to učine, postavljajući im svakakve prepreke, prijeti da dovede do narastanja protivrčenosti u društvu i do produbljivanja raskola.

Kijevske vlasti bi obveznicma kao primjer mogle pokazati takozvane ura-patriote, ali takvi su očito u manjini. To znači da formiranje nekakvih spiskova i prijetnje neće dati nikakvog rezultata, ističe ukrajinski politički komentator Vladimir Skačko.

"Ove crne liste mogu biti fiksirane samo u slučaju da se na njima nađe manjina. Ako četiri petine ide da ratuje, a svaki peti ne ide, tada može biti stvoren pritisak na tog jednog nesavjesnog vojnika unošenjem na ovu listu. Međutim, ako četiri petine društva to ne želi, tada je teško unijeti ih na ovu listu. Dok se u društvu ne pojavi motivacija da se za nešto ratuje, neće biti nikakvih promjena i režim neće imati snage da natjera stanovništvo da to uradi. U svakom slučaju, zasad se to ne nazire. "

"U nekim naseljenim mjestima na zapadu zemlje skoro da nije ostalo muškaraca. Svi su otišli ili u Rusiju, ili u Rumunjsku i Mađarsku. Očito je da nitko ne želi ratovati ", kaže politolog Aleksandar Konjkov.

U mnogim gradovima koji graniče s Ukrajinom hoteli su prepuni muškaraca koji na taj način pokušavaju preživjeti novi val mobilizacije. Ali u dugoročnoj perspektivi, ljudi ne mogu dugo ostaju u hotelima, pa će tražiti mogućnost da duže ostanu u drugim zemljama. To će dovesti do toga da će oni podržavati razne napore za smjenu vlasti i dolazak novih ljudi koji će ove mjere ukinuti i koji neće goniti vlastite građane.

U Kijevu zasad i dalje provode prethodnu liniju. Još dva vala mobilizacije planirana su za travanj i lipanj Pritom, u slučaju potrebe, u armiju će se pozivati ​​i žene od 25 do 50 godina.