Human genetic material
© Reuters/Michael DaiderZnanstvenik radi s ljudskim genetskim materijalom u laboratoriju.
Britanska znanstvenica dobila je dozvolu za genetsku modifikaciju ljudskih embrija. Ovo je prvi puta da je Velika Britanija razmotrila i odobrila prijedlog tehnike uređivanja DNA na embrijima, piše BBC.

Istraživanje će se provesti na Institutu Francis Clark u Londonu s ciljem da se osigura dublje razumijevanje najranijih trenutaka ljudskog života. Zabranjeno je da znanstvenici modificirani embrij usade u ženu. DNA su svojevrsne instrukcije za gradnju ljudskog tijela

Ovo znanstveno polje privlači mnoge kontroverze zbog zabrinutosti da otvara vrata dizajniranim - genetski modificiranim bebama. DNA je otisak života - svojevrsne instrukcije za gradnju ljudskog tijela. Ovakva tehnika genetskog uređivanja dopušta preciznu manipulaciju DNA.

U svijetu - prvi puta prošle godine, znanstvenici u Kini objavili su da su izveli genetsku modifikaciju ljudskog embrija kako bi ispravili gen koji uzrokuje poremećaj krvi. "Kina ima smjernice, no često je nejasno što točno one predstavljaju sve dok proces nije napravljen", rekao je profesor Robin Lovell, znanstveni savjetnik iz britanskog regulatora plodnosti.

Ovaj će se eksperiment odviti u prvih sedam dana nakon oplodnje. Tijekom ovog perioda, od fertilizacije jajašca ide se prema strukturi blastocista, koja sadrži 200-300 stanica. Rad će predvoditi dr. Kathy Niakan, koja je provela deset godina istražujući rani razvoj čovjeka.

Ranije ove godine, Niakan je objasnila zbog čega se prijavila za uređivanje ljudskih embrija. "Uistinu bismo željeli razumjeti gene potrebne za uspješan razvoj ljudskog embrija u zdravu bebu."

Tehnika CRISPR - Cas9

Niakan planira provesti svoj eksperiment upotrebom nove tehnologije uređivanja gena CRISPR-Cas9, koja je već neko vrijeme subjekt žestoke međunarodne rasprave zbog bojazni da bi se mogla koristiti za stvaranje dizajniranih beba po narudžbi.

CRISPR-Cas9 može omogućiti znanstvenicima da pronađu i promijene ili premjeste ciljane gene, strateškim uređivanjem specifičnih zavojnica DNA. "Razlog zbog čega je ovo važno su pobačaji i neplodnost koji su vrlo česti, no nedovoljno se razumiju", rekla je Niakan.

Od 100 fertiliziranih jajašaca, manje od 50 doživi ranu fazu blastocista, 25 implantaciju u maternicu, i tek 13 se razvija iznad trećeg mjeseca. I, u stadiju blastocista, neke stanice su organizirane da izvedu specifičnu ulogu - neke će razviti placentu, druge žumanjčane vrećice, a treće, u konačnici, nas. Kako i zbog čega se ovo događa nepoznato je - no neki dijelovi naše DNA veoma su aktivni u ovoj fazi. Moguće je da su upravo ti geni - geni vodilje našeg ranog razvoja, no nepoznato je što točno oni rade ili što se događa kada dođe do pobačaja.

Istraživači će mijenjati ove gene u doniranim embrijima, koji će se nakon sedam dana uništiti.

Regulatorno tijelo, Human Fertilisation and Embryology Authority (HFEA), dalo je dozvolu i eksperiment može započeti u narednih nekoliko mjeseci.

Argumenti

"Oduševljen sam što je HFEA odobrila molbu dr. Niakan", rekao je Paul Nurse, direktor Cricka. "Predložena istraživanja dr. Niakan važna su za razumijevanje kako se zdrav embrij razvija i unaprijedit će naše razumijevanje stope uspješnosti IV oplodnje, tako da gledamo u najraniju fazu ljudskog razvoja".

"Ovo istraživanje omogućit će znanstvenicima da usavrše tehnike za kreiranje GM beba, i mnogi su vladini znanstveni savjetnici već odlučili u korist dopuštajući ovo", rekao je Dr. David King, direktor Human Genetics Alert.

"Dakle ovo je prvi korak u dobro mapiranom procesu prema GM bebama, i budućnosti potrošačke eugenike".

"Ova upotreba tehnike genetskog modificiranja u istraživanju embrija dira u neka osjetljiva pitanja, zbog čega je primjereno da se ovo istraživanje i njegove etičke implikacije pažljivo razmotre od strane HFAE prije nego se odobri dozvola za nastavak procesa", rekla je dr. Sarah Chan sa Sveučilišta Edinburgh.

"Trebali bismo se osjećati sigurnima da naš regulatorni sustav u ovom području dobro funkcionira kao bi uskladio znanost sa društvenim interesima".