Slika
Iako su mnogi sumnjičavi kada se govori o uspješnoj de-dolarizaciji svijeta, izgleda da je skupina BRICS ipak pokrenula nezaustavljiv proces.

Nakon brojnih bilateralnih ugovora o korištenju nacionalnih valuta, među kojima je onaj Kine i Rusije svakako najvažniji, kao i potpunoj de-dolarizaciji ekonomije u Kazahstanu i vanjske trgovine Irana, itd..., hegemonija američkog dolara je ovih dana pretrpjela još jedan udarac.

Naime, analitičari smatraju kako je dogovor Venezuele i Rusije da ove godine zaživi binacionalna rusko-venezuelanska banka bez sumnje izazov hegemoniji dolara i američkom gospodarstvu. Meksički dnevni list Cambio de Miochoacan tako je opisao najavu venezuelanskog veleposlanika u Moskvi koji je potvrdio ovu vijest.

"Svijet je podijeljen na gospodarske blokove koji gravitiraju u orbitama regionalnih sila. Zemlje BRICS-a predstavljaju najveći od tih blokova, a strateško partnerstvo s tom skupinom je sve popularnije u Latinskoj Americi, gdje su političari u financiranju u trgovinskoj razmjeni usmjereni na okretanje centrima različitim od Sjedinjenih Država", kaže meksički analitičar Hugo Rangel Vargas.

Za Venezuelu, kaže autor, summit 2014. između skupina BRICS i UNASUR je bio presudan u promjeni financijskog kursa. U tom smislu, najava venezuelanskog veleposlanika "može biti težak izazov za SAD", dodaje Vargas.

Binacionalna banka će pružati usluge klijentima u Rusiji i Venezueli, a prioritet će imati financiranje projekata u obje zemlje - naftnom i plinskom sektoru, elektroenergetskom sektoru, rudarstvu, metalurgiji, infrastrukturi, strojogradnji i petrokemijskoj industriji.

"Rusko-venezuelanska binacionalna banka je zamišljena još 2006. godine i izvorno je bila ideja Vladimira Putina koja je i s venezuelanske strane prihvaćena 2009., a s radom će početi ove godine", rekao je Juan Vicente Torrealba Paredes, veleposlanik Venezuele u Ruskoj Federaciji.

Završni dokument o radu banke će biti potpisan tijekom sastanka zajedničke međuvladine komisije ove godine u Kazanu, rekao je venezuelanski veleposlanik u intervjuu za portal Sputnik.

"Sve točke sporazuma su dogovorene, svi zakoni su u redu i sve je zaključeno. Temeljni kapital banke će biti 4 milijarde dolara, unatoč problemima koje imamo zbog ekonomskog rata i uplitanja u naše poslove proteklih 16 godina", rekao je Paredes.

Prema veleposlaniku, "binacionalna banka će pomoći u jačanju rusko-venezuelanskih odnosa i pomoći Rusiji i Venezueli u postizanju ekonomskih i društvenih ciljeva".

"S ovom bankom imamo divnu prespektivu", zaključuje Juan Vicente Torrealba Paredes.

Vijest da će nakon dugogodišnjih pregovora ova banka ipak početi s radom je ujedno i potvrda da je Venezuela odlaskom Huga Chaveza pretrpjela veliki gubitak, ali nije skrenula sa zacrtanog kursa.

Važno je napomenuti da aktivnosti ove banke neće biti ograničene samo na Venezuelu ili Rusiju, nego će zajednička banka poslovati u cijelom svijetu, kao što je bila želja pokojnog predsjednika Huga Chaveza i prema dogovoru s ruskim izaslanstvom 2009. na čelu s Igorom Sechinom.

Chavez je tada rekao da će banka diversificirati gospodarske i financijske aktivnosti između dviju zemalja, a ubrzo su se otvorili uredi u Moskvi, Caracasu i Pekingu.

Arhitekt ovog projekta je bio ruski predsjednik Vladimir Putin, kada je 2006. godine ponudio uspostavu zajedničke financijske rusko-venezuelanske institucije. Rusku stranu je u tehničkim pregovorima zastupala Gazprombank i VTB banka, a venezuelansku Fond za nacionalni razvoj (Fondo De Desarrollo Nacional).

Mogućnost poslovanja ove banke izvan granica dviju zemalja je posebno važna za zemlje skupine ALBA i PetroCaribe, dvije regionalne skupine zemalja Latinske Amerike koje se otvoreno protive zapadnom imperijalizmu i neokolonijalizmu općenito.