© YouTube
Vjeruje se da su pronađeni ostaci četiri osobe koje su imale značajke ljudi i majmuna.
Voditelj istraživanja Yohannes Haile-Selassie, kustos odjela antropologije u clevelandskom Muzeju prirodne povijesti rekao je za BBC News da su znanstvenici "detaljno proučili anatomiju i morfologiju zuba, donje i gornje čeljusti, te otkrili značajne razlike" u odnosu na poznate vrste.
"Nova vrsta ima izrazito snažne čeljusti. Vidimo da je imala i manje zube. Očnjaci su zaista maleni, manji od svih poznatih homininija koje smo dokumentirali u prošlosti".
Znanstvenici su novu vrstu nazvali Australopithecus deyiremeda, što znači "bliski rođak" na jeziku ljudi u Afaru.
Datiranja sugeriraju da je Australopithecus deyiremeda živio paralelno s drugim vrstama praljudi od kojih je najslavnija Australopithecus afarensis, poznata kao Lucy, čiji su ostaci stari između 2.9 i 3.8 milijuna godina i koja se nakon otkrića smatrala našim direktnim pretkom.
Uz navedene, znanstvenici su prepoznali još dvije zasebne vrste praljudi, Kenyanthropus platyops čiji su ostaci pronađeni u Keniji i Australopithecus bahrelghazali koji su obitavali na području današnjeg Čada.
Dio istraživača ne prihvaća hipotezu da je uistinu riječ o različitim vrstama, pogotovo se propitkuju značajke A. bahrelghazali, no Haile-Selassie tvrdi da su rani stadiji ljudske evolucije vjerojatno bili iznenađujuće kompleksni.
"Povijesno, mi nismo imali fosilne dokaze koji bi pokazali različitost homininija u razdoblju srednjeg pliocena, mi smo mislili da postoji jedan primitivni predak, Lucy, iz kojeg su potekli drugi. Hipoteza linearne evolucije sad mora biti preispitana. S otkrićem više vrsta, poput ove nove, vjerojatno je da ih ima još. To znači da mi imamo mnogo vrsta koje su preci kasnijih homininija, uključujući i naš rod Homo."
Komentari čitatelja
na naše novosti