© Gulliver/Thinkstock
"Prijatelj i ja pripremali smo se za bostonski maraton. Imala sam neke ozljede od trčanja zbog kojih samo posjetila fizijatra koji mi je rekao da prestanem trčati i samo se rastežem. Tako sam počela prakticirati yogu kao oblik fizikalne terapije. Počela sam shvaćati da je jako moćna, da ima neke stvarne koristi, pa me zainteresiralo kako funkcionira", priča o razlozima zašto je počela ispitivati meditaciju.
Prisjetila se kako je učitelj yoge iznosio razne tvrdnje poput one da će yoga povećati njezino suosjećanje i otvoriti njezino srce, no ona je samo razmišljala kako je tu da se protegne.
Međutim, počela je primjećivati da je mirnija. Bolje je podnosila teške situacije, bila je suosjećajnija i otvorenijeg srca. Kod nje se razvila mogućnost da stvari vidi iz tuđe perspektive.
Dvije studije
"Mislila sam da je to možda placebo odgovor. Ali onda sam pretražila literaturu i naišla na dokaze da je meditacija povezana sa smanjenim stresom, smanjenom depresijom, tjeskobom, boli i nesanicom, te s povećanom kvalitetom života", prisjetila se. U tom trenutku radila je na doktoratu iz molekularne biologije, ali odlučila je promijeniti smjer i pozabaviti se meditacijom.
U sklopu prve studije promatrala je osobe koje dugo meditiraju u odnosu na kontrolnu skupinu. Otkrila je da kod osoba koje meditiraju duže vrijeme postoji povećana količina sive tvari u insuli i osjetilnim područjima, slišnom i senzornom korteksu. Otkrila je i više sive tvari u frontalnom korteksu koji je povezan s radnom memorijom i odlučivanjem.
Korteks se smanjuje što smo stariji i postaje nam teže sjetiti se nekih stvari. No, 50-godišnje osobe koje meditiraju imale su jednaku količinu sive tvari kao 25-godišnjaci.
No, pojavilo se pitanje jesu li ljudi s više sive tvari imali veću količinu i prije nego su počeli meditirati pa su proveli još jednu studiju.
Uključivala je ljude koji nikad nisu meditirali. Tijekom osam tjedana sudjelovali su u programu smanjenja stresa, a nakon ta dva mjesca stručnjaci su pronašli razlike u volumenu mozga u njegovih pet različitih regija.
Kod skupine koja je naučila meditirati pronašli su zadebljanja u četiri područja koja su povezana s učenjem, spoznajom, pamćenjem, emocionalnom regulacijom, empatijom, suosjećanjem... Dio mozga koji se povezuje s anksioznošću, strahom i stresom se smanjio.
Istraživanje je dakle pokazalo da promjene u mozgu koje su posljedica meditacije počinju nakon samo osam tjedana.
I 10 minuta je dovoljno?
Na pitanje koliko je minuta dnevno potrebno meditirati još nema sigurnog odgovora, ali učitelji meditacije tvrde da već i od 10 minuta dnevno postoje određene dobrobiti.
Ukoliko se želite okušati u meditaciji vrlo je bitno naći dobrog učitelja. Jer koliko god je sve jednostavno, istovremeno je i vrlo kompleksno.
Lazar meditira već 20 godina i kaže da je meditacija imala značajan utjecaj na njezin život. Omogućuje joj da jasnije razmišlja, smanjuje stres. Tvrdi i da je suosjećajnija.
Ponekad je prakticira 40, a ponekad tek pet minuta dnevno. Nekada je preskoči. Sigurna je da bi od učestalijeg prakticiranja imala više koristi.
Komentar: Na ovom poludjelom planetu, postoji program oslobađanja od stresa koji Vam pomaže da se suočite sa stvarnošću. Éiriú Eolas, kojeg već koriste tisuće ljudi diljem cijeloga svijeta, vam omogućuje da brzo i blago pristupite i oslobodite naslage mentalne, emocionalne i fizičke zatrovanosti koje Vam stoje na putu do zdravijeg i osjećajem i izgledom pomlađenog tijela!
Više informacija o tome kako Éiriú Eolas možete besplatno koristiti i što ga čini tako efikasnim možete naći ovdje.