Globalna geopolitika SAD temelji se na dominaciji interesa uz primjenu sile, širenju utjecaja i pokušaju neutraliziranja utjecaja drugih država u zonama njihovog nacionalnog interesa. SAD su recesiju i dužničku krizu "transferirali" u EU, stvarajući konfuziju i njezino vitalno slabljenje. Strategija SAD je voditi asimetrične ratove i da bude prisutna u najmanje dva krizna žarišta. Strategija SAD je dominacija nad energetskim resursima na Bliskom i Srednjem Istoku, ali i urušavanje interesa Rusije u Europi.
Kriza u Siriji i želja za vojnom intervencijom SAD u rušenju sirijskog režima, koji ima podršku Rusije, doveo je do stanja da SAD sponzoriraju pobunjenike, koji kasnije postaju snage ISIL-a i koje ugrožavaju i američke interese. Tako ISIL po američkom receptu djeluje kao i Al Kaida. Prvo SAD stvaraju pobunjenike i teroriste, koriste ih za rušenje režima ili aktiviranje građanskih ratova, a onda su one neprijatelji SAD, s ciljem vojne akcije SAD po ISILU, ali i po sirijskom režimu. Ministar vanjskih poslova Rusije, Sergej Lavrov, rekao je da je koalicija koju predvode SAD za borbu protiv Islamske države, velika greška. "Kada su Amerikanci objavili da će krenuti na Islamsku državu u Iraku i Siriji, nikada nisu otišli pred Vijeće sigurnosti, oni su samo proglasili da imaju koaliciju i da je iračka vlada dala suglasnost. Vjerujem da je to pogreška i mislim da su ka Siriji usmjereni zbog svoje opsesije ličnošću sirijskog predsjednika. To neće donijeti ništa dobro borbi protiv terorizma ", kaže Lavrov.
SAD su sponzorirale prevrat u Ukrajini, koji je otvorio put građanskog rata i uvlačenju Rusije u sukob s mjerama sankcija SAD i EU. Ukrajnska kriza otvorila je pitanje energetske sigurnosti Europe i EU, i otkazivanje ruskog plinskog "Južni toka" i ucjenjivanje Europe. SAD stoje iza vidnog slabljenja EU i krize u Grčkoj, sa svojom "vruće-hladnom" strategijom. Na valu globalnih kriza, oni su rehabilitirali svoje unutarnje probleme i nastavljaju djelovati kao "svjetski policajci".
Provjera ili ponor američke (nad) moći?
Upravo zbog toga američki politički analitičar i ekonomist Paul Craig Roberts smatra da će EU, poput Rusije, odbiti biti vazal politike SAD. Paul Craig Roberts kaže: "Države EU su, na pritisak Washingtona, uvučene u konflikt s Rusijom, ali bi to, na kraju, moglo dovesti do situacije da Bruxelles preispita politiku tolerancije prema svojoj ovisnosti od SAD. Američki politički analitičar smatra da je Washington izložio EU nepotrebnim rizicima - konfliktu s Rusijom, rušenju korisnih ekonomskih odnosa i obnavljanju Hladnog rata. Prema Robertsovoj ocjeni, za raspad "američke imperije" potrebno je "sasvim malo". "To će početi kada samo jedna država istupi iz EU ili NATO-a , to može biti, recimo, Grčka ", smatra Roberts.
Da postoje slična razmišljanja i u Rusiji o slabljenju EU pod pritiskom SAD prema Rusiji, pokazuju i mišljenja Nariškina. Nariškin kaže:" To su utjecaji politike zemalja koje su se pridružile sankcijama. EU je pod pritiskom SAD sebi pucala u nogu. Naši strani partneri su tvrdoglavo nastavljali sa svojom politikom, ali su morali da uvide da neće postići željeni cilj. " Globalni rezultati nisu povoljni. EU je u fazi unutarnje slabosti vidne polarizacije i međusobne konfrontacije, prije svega oko budućeg odnosa i položaja Grčke u EU i euro zoni. Vrše se veliki pritisci na druge države EU po različitim osnovama, a prijeti se i Mađarskoj za istup iz EU, ukoliko uvede smrtnu kaznu i vrši se pritisak na mađarskog premijera Viktora Orbana.
Rusija je ekonomski oslabila, ali ne toliko koliko su mislili stratezi u Washingtonu i NATO. Najveće stradanje je u Ukrajini, po modelu bivše Jugoslavije, a u režiji SAD, sa statistima nove ukrajinske oligarhije, koja igra epizodne uloge. Cijena urušavanja Ukrajine je kastastrofična i dugo će se osjećati i biti teret stabilnosti Europe i u duljem razdoblju razlog zategnutih odnosa SAD i Rusije i slabljenja povjerenja između EU i Rusije, kao i pritiska NATO-a na ruske granice. Ukrajina, ekonomski opustošena, već jednogodišnjim ratom, ove godine će imati pad bruto-domaćeg proizvoda (BDP) od devet posto, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF). Aprilska, a sada revidirana procjena MMF-a o gospodarskim kretanjima u Ukrajini, predviđala je skoro upola manji pad BDP Ukrajine, od 5,5 posto. MMF očekuje da inflacija u Ukrajini dosegne čak 46%, zbog nepovoljnog tečaja njezine valute i zbog poskupljenja goriva, priopćila je ta organizacija kojoj je na čelu Francuskinja, Christine Lagarde. Mogućnost da Rusija odustane od Krima i Sevastopolja je u potpunosti odbačena i pritisak sankcija protiv Moskve je uzaludan, rekao je danas predsjedavajući ruske, Dume Sergej Nariškin.
"Mnogi kažu da će sankcije biti ukinute ako Rusija odustane od Krima i Sevastopolja i time izda one koji su u nas vjerovali. Ta mogućnost je potpuno odbačena. Nećemo odustati od izabranog puta i pritisak na nas je uzaludan", naglasio je Nariškin, a prenosi ruska novinska agencija TASS. Ministarstvo vanjskih poslova Rusije izdalo je priopćenje u kojem se navodi da "Rusija ima pravo da raspoređuje nuklearno naoružanje duž čitave svoje teritorije, uključujući i Krim". Rusija očito polaže pravo na raspoređivanje nuklearnog oružja diljem svoje teritorije, a to uključuje opciju stacioniranja nuklearnog arsenala na Krimu, ukoliko za to bude bilo potrebe - izjavio je direktor sektora za pitanja neširenja i kontrole naoružanja ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Mihail Uljanov.
Rusija je čimbenik svjetske politike i europskog poretka
Potreba SAD je da svoje protivnike i neprijatelje politički, medijski i gospodarski oslabe i dezintegriraju, a političke vođe smjeste u "košaricu" diktatora čije su države "nedemokratske". SAD pokušavaju preko struktura poput EU, NATO ili G7 izolirati ili pritišću ruskog predsjednika Vladimira Putina. Upozorenja ozbiljnih političara u EU, prije svega, u Njemačkoj poput bivših kancelara Schmidta i Schroedera, trebalo bi biti ozbiljno shvaćena. Tako njemački list "Zidvest preše" piše: "Kada čovjek Putina ne voli, mora ipak s njim govoriti." Bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder, izjavio je da je greška što Grupa7 nije pozvala ruskog predsjednika da prisustvuje sastanku u Bavarskoj. "Mislim da je pogreška ne pozvati Putina na summit", rekao je njemačkom dnevniku "Rajniše post". Bivši kancelar Helmut Schmidt, ukazuje na povijesno razumijevanje za Rusiju i strateške interese Njemačke i Rusije i potrebe, i da njemačka privreda nema velike štete od sankcija Rusiji. "Putin može u Moskvi da baca pogled na zapad i da se osjeća povrijeđenim, ali mu sve to može" ojačati leđa", piše "Spiegel". "Rat se ćutnjom ne okončava. Tko bi, ako ne bi sedam najmoćnijih ljudi planete, mogao imati mogućnost da Putina urazumi. Oni su imali šansu, oni su je protraćili", zaključuje magazin.
Komentar: Nije Putin taj kojeg treba urazumiti, problem je što Zapad boluje od bolesti po imenu SAD.
Pogledajte: Zašto je Putin postao noćna mora Washingtona i meta propagande zapadnih medija?
SAD su tražile sankcije EU prema Rusiji dok same realiziraju svoje interese s Rusijom. Dok europske tvrtke zbog sankcija Rusiji trpe štetu, njihovi američki konkurenti sklapaju sada, kao i ranije, dobre poslove s Rusijom i lani je, prema ruskoj statistici, zabilježeno čak i povećanje rusko-američke robne razmjene od šest posto, piše njemački tjednik "Der Spiegel". Prema "Špiglu", ruskim sankcijama su pogođeni svjetski poznati koncerni, poput Exon Mobil, AT & T, General Electric i Boeing. "Mi ne želimo, ipak, da ljude, koji kupuju američke prozvode, kažnjavamo sankcijama", rekao je jedan top-menadžer britanskom tjedniku "Economist", prenosi "Spiegel", koji piše da unatoč svemu, mnoge američke tvrtke njeguju kontakte s Rusijom i dalje. Tvrtka "Bel" iz Teksasa, za proizvodnju helikoptera, potpisala je, na primjer, ugovor s ruskim koncernom JSC Ural Works of Civil Aviation (UWCA) koji u Jekaterinenburgu želi proizvoditi "Bel-Helikopter". "Mi se veoma radujemo tome da u Rusiji izgradimo jedno jako prisustvo", rekao je vicepredsednik tvrtke "Bel" Patrik Mulay. Šef Asocijacije europskog biznisa u Moskvi Frank Sauf je za "Spiegel" rekao su Amerikanci prvo izvršili veliki pritisak na Europu da uvede oštre sankcije, a da su oni sami svoju trgovinu s Rusijom povećali. Najveću cijenu u sporu SAD i Rusije platiće Ukrajina i EU, to će biti završeno jednom geopolitičkom šahovskom tablom dvije sile sa strateškim "remijem".
Komentar: Rusija ne traži "remi" sa SAD-om, nego poštivanje međunarodnih zakona i sloboda svih nacija - svijet koji ne treba svjetskog policajca i nasilnika kao što su SAD, a ono što bi moglo srušiti američku hegemoniju bi mogao upravo biti savez Rusije i Kine, zajedno s ostalim BRICS zemljama.