Stoltenberg
"Unatoč činjenici da vrlo malo ljudi podržava trenutne odnose između Zapada i Rusije, sankcije protiv Moskve su jasno pokazale Rusiji da njezine akcije neće proći bez posljedica", rekao je glavni tajnik NATO pakta Jens Stoltenberg za CNBC. Osim toga, prema Stoltenbergu, sankcije su odigrale još jednu ulogu i spriječile su Rusiju da ponovi "agresiju protiv drugih država".

Protiv kojih to zemalja, Jens Stoltenberg nije rekao.

"Mislim da su sankcije potrebne. Čini mi se da nitko ne voli trenutnu situaciju koja traži sankcije. Međutim, mora se uzeti u obzir činjenicu da je Rusija povrijedila suverenitet i teritorijalni integritet susjedne Ukrajine i nezakonito pripojila dio ove zemlje, Krim, a potom nastavila destabilizirati istočnu Ukrajinu. Takav korak ne bi trebao ostati bez posljedica i takva rješenja imaju svoju cijenu. Stoga vjerujem da su ekonomske sankcije važne, jer pokazuju Rusiji da, ako se ponaša kao u Ukrajini, neće proći bez posljedica", uvjeren je Jens Stoltenberg.


Komentar: Čini se nemogućim da je glavni tajnik NATO pakta toliko neinformisan, kada se već dobro zna ko je imao prste u ukrajinskim događajima. Ukrajina je idealni instrument za jednokratnu uporabu za slabljenje Rusije. Washingtonu odgovara razvoj događaja u državi koju vodi oligarhija pod njihovim utjecajem. I ko na kraju profitira događajima u Ukrajini? Rusija sigurno ne, niti ukrajinski narod:

SAD kroz NATO i žrtvovanje europskih života igra na sve ili ništa protiv RusijeKratko o Krimu:


Voditelj televizije CNBC ga je pitao imaju li te sankcije zastrašujući učinak, ako, kako tvrdi Stoltenberg, Rusija i dalje "destabilizira regiju"?

"To znači da su sankcije u tom pogledu bile neproduktivne", rekao je voditelj emisije CNBC News.

"Barem mi se čini očiglednim da smo smanjili mogućnost da Rusija takve akcije poduzme protiv drugih država. Moram podsjetiti da je ovo prvi slučaj od kraja Drugog svjetskog rata da je jedna zemlja uzela dio teritorija druge zemlje i to ne može proći bez posljedica. A ekonomske sankcije su najbolji način za kažnjavane takvih akcija", rekao je Jens Stoltenberg.


Čudno je da glavni tajnik NATO pakta nije čuo za jednako nepriznatu u Ujedinjenim narodima aneksiju Golana od strane Izraela, kada je Knesset 1981. to područje jednostrano proglasio teritorijem cionističkog entiteta. 1980. je Izrael službeno pripojio i Istočni Jeruzalem, kojeg je proglasio svojim glavnim gradom. Okupaciju palestinskih teritorija iz granica iz 1967. ne treba posebno spominjati, kao ni stvaranje novih entiteta, poput neovisnog Kosova ili Autonomne Regije Kurdistan u Iraku, što je trebao biti korak na putu ka podijeli zemlje na tri sektaške državice, što je spriječeno združenom intervencijom iračke vojske proiranskih šiitskim milicija u Iraku i turkomanske brigade iz Kirkuka u ljeto prošle godine. Moglo bi se naći još primjera, ali je i ovih nekoliko navedenih više nego dovoljno.

Osim toga, Autonomna Republika Krim je za prije i poslije Drugog svjetskog rata bila dio Ruske Sovjetske Federalne Socijalističke Republike, tako da je 2014. drugi put promijenila središnju upravu.

Ranije je Krim tek 1954. postao dio Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike, odlukom tadašnjeg vođe SSSR-a Nikite Hruščova povodom 300 godišnjice Perejaslavsog sporazuma, kojim je tadašnja Ukrajina pala pod rusku vlast.

Elementarno nepoznavanje povijesti je prilično zabrinjavajuća činjenica kada se čuje od strane glavnog tajnika NATO pakta, vojnog saveza čiji proračun premašuje 900 milijardi dolara godišnje.