Istraživanje je bilo organizirano u okviru dvije sekcije, speleološke, koja je obuhvatila bazna speleološka i speleoronilačka istraživanja te znanstvene, koja uz speleološka i biospeleološka, obuhvaća: geografska, geološka, hidrološka, arheološka, biološka, agronomska i druga istraživanja.
Tijekom ovog speleološkog istraživanja koje već sedam godina kontinuirano traje na području Tomislavgrada prvi put se ove godina uključila i arheološka ekipa studenata sa Sveučilišta iz Mostara pod vodstvom arheologa i kustosa Franjevačkog muzeja iz Tomislavgrada, Stipana Dilbera.
Terenski su sa speleolozima i speleoroniocima obilazili speleološke objekte i jame na putu od izvora Ričine u Vrilu odnosno od Zelenoga jezera uzvodno prema istraženih 2 km od Ponora u Kovačima.
U jednoj od tih jama, kako to opisuje kustos Dilber, pronašli su predmete i alatke koji su napravljeni ljudskom rukom a koji datiraju iz vremena početka gornjega paleolitika.
“Starost tih predmeta datira 40 tisuća godina prije Krista do 10 tisuća godina prije Krista a što je potvrđeno od strane profesora Darija Vujevića sa prapovijesti na Sveučilištu u Zadru, koji je te predmete pregledao, istražio te dao svoj sud o njima“, za Fenu je kazao Dilber.
Nakon završetka znanstvene obrade i objave tih nalaza, po riječima Dilbera, ovi vrijedni prapovijesni predmeti će završiti u stalnom postavu Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu.
Od Dilbera se doznaje da su na području Bosne i Hercegovine do sada pronađena samo dva nalaza koja bi mogla govoriti o umjetnosti gornjeg paleolitika a jedan od tih nalaza je gravura konja iz Badnja kod Stoca, a drugi je gravura iz Pećine nad lipom na Glasinačkoj visoravni.
© Saša ŠantićPećinski crtež iz Badnja
Komentari čitatelja
na naše novosti