Prosječna temperatura dugo je smatrana točkom iznad koje bi klimatske promjene mogle 'posati opasne za čovječanstvo'. Sada je stigao i taj trenutak - i to puno prije nego se očekivao. Čovječanstvo je na prekretnici - klimatske promjene zaslužuju našu najveću pažnju.
Podaci o temperaturama u veljači su jasni - globalno zatopljenje je 'nagazilo gas do daske'. Rekordno visoke temperature izmjerene tijekom veljače probile su sva mjerenja u povijesti - temperature su bile između 1,15 i 1,4 stupnja više od dugogodišnjeg prosjeka i 0,2 stupnja više od mjerenja u siječnju.
Komentar: Klimatske promjene uzrokuju propast usjeva, nestašicu hrane i glad. Te stvari potiču i/ili ubrzavaju društveno-ekonomske krize, uključujući masovne migracije. Povijesno gledajući, promjene u klimi koja su pogodile brončano doba prije njegovog kolapsa započele su s "globalnim zatopljenjem". Da, globalno zatopljenje je stvarno, ali globalno zatopljenje uzrokovano čovjekovim utjecajem nije. I globalno zatopljenje vodi do globalnog zahlađenja. To se tada dogodilo.
Kako bi dobili bolju sliku o stvarnom stanju stvari treba znati da je od 1981. do 2010. godine prosječna temperatura narasla za 0,45 stupnja, a samo u posljednjih 5 mjeseci narasla je gotovo isto toliko - 0,4 stupnja Celzijusa, piše Business Insider.
To također govori da u mnogim dijelovima Zemlje ustvari uopće nije bilo zime. Dijelovi Arktika su bili za više od 16 stupnjeva 'topliji od normale' za veljaču, a u SAD-u je zabilježena rekordno topla zima u gradovima od istočne do zapadne obale.
U Europi i Aziji deseci zemalja su u veljači dostigli ili čak prestigli temperaturne rekorde otkako postoje mjerenja. U tropima su rekordne temperature izazvale najdužu epizodu izbjeljivanja koralja ikad.
Na najjsjevernijem naseljenom područje, norveškom arhipelagu Svalbard, ove je zime prosječna temperatura bila čak 10 stupnjeva viša od normalne.
Podaci o mjerenjima u veljači su toliko zastrašujući da su čak i najveći skeptici već prihvatili novi rekord.
Sve to se događa u kontekstu rekordnog El Nina, periodičnog prirodnog fenomena koji diže globalnu temperaturu i remeti uobičajene vremenske obrasce negdje dolazi do velikih poplava a negdje do ekstremnih suša. No, El Niño nije u potpunosti odgovoran za apsurdne brojke kojima danas svjedočimo. Njegov utjecaj na Arktik nije u potpunosti poznat i vrlo vjerojatno je malen. U stvari, El Niñov utjecaj na globalne temperature u cjelini je otprilike oko 0,1 stupanj.
Komentar: Ciklus ekstremnih suša i poplava prethodi mini ledenim dobima. Tropske padaline se pomiču prema krajnjim geografskim širinama, ostavljajući iza sebe uvjete koje pogoduju sušama, forsirajući vlagu da dospije do gornje atmosfere gdje se zaledi i dobijemo ekstremne količine padalina snijega. Suše ove prirode su cikličke i ne uzrokuju ih visoke temperature. Događaju se u toplim i hladnim periodima.
Gotovo preko noći, svijet se suočio sa stvarnošću - možda se nalazimo na sredini desetljeća u kojem će globalno zatopljenje imati dalekosežne posljedice na čovječanstvo i bezbroj drugih vrsta s kojima dijelimo planetu.
Komentar: Za šire shvatanje klimatske nestabilnosti pogledajte ovdje.
Pogledajte također: