Komentar: Donosimo Vam ekskluzivni prijevod 10. poglavlja knjige Earth Changes and the Human Cosmic Connection ("Zemaljske promjene i ljudsko-kozmička veza") Pierra Lescaudrona i Laure Knight-Jadczyk.


Naslovnica ECHCC
© Sott.netZemaljske promjene i ljudsko-kozmička veza
Skrivena povijest svijeta III
Donedavno se svemir smatrao potpuno praznim, savršenim vakuumom. Ovaj stav je još uvijek jako raširen, iako to nije u potpunosti točno, kao što sam sugerirao u prethodnim poglavljima. Svemir nije prazan. Ispunjen je plazmom. Ta plazma u prostoru najčešće je sastavljena od vrlo laganih molekula: iona vodika i helija zajedno s elektronima, a njegova koncentracija je oko jedne (ionizirane) čestice po kubnom centimeteru.1 Za usporedbu, koncentracija atmosferskog zraka je oko 1013 čestica po kubnom centimetru.

Birkelandova struja
© ESA/Herschel/SPIRE/PACS/D. Arzoumanian (CEA Saclay)Birkelandova struja prolazi "praznim" međuzvjezdanim prostorom.
Kao što to na gornjoj slici prikazuje Birkelandova struja koja prelazi svjetlosne godine "praznog" vanjskog svemira, ta vrlo niska koncentracija prostorne plazme ne sprječava pojavu električnih fenomena. Sjećate li se Millikanovog eksperimenta i kako je elektromagnetska sila samo jednog elektrona utjecala na veliki dio prostora koji ga je okruživao? Na kozmičkim skalama, električna svojstva plazme u prostoru dopuštaju električnim strujama da teku između nebeskih tijela jer je takva plazma jako provodljiva. To omogućuje električne razmjene između površine nebeskog tijela i vanjskog sloja njegovog DL-a, kao i svega drugog unutar tog DL-a.

Prema Hannesu Alfvenu i Jamesu McCanneyu, plazma u svemiru (prostoru) je kvazi-neutralna ili blago pozitivna. Međutim, postoje neke kontroverze oko električnog naboja solarnog vjetra. Iako je službeni stav da je solarni vjetar električki neutralan, britanski matematičar i geofizičar Sydney Chapman izjavio je još davne 1930. godine da je taj vjetar sastavljen od pozitivno nabijene plazme. U novije vrijeme, fizičar Luis Alvarez2 tvrdio je da solarni vjetar pokazuje općenito pozitivan električni naboj.3 Jean Martin Meunier4 također navodi da solarni vjetar nije električki neutralan i pokazuje to na sljedeći način:
Solarni vjetar je elektropozitivan u cjelini; sadrži mnogo više protona H+, nego elektrona. Zašto? Zato što su elektroni izgurani u galaktički prostor, brzinama od 10 000 do 300 000 km/s solarnim ultraljubičastim, rendgenskim i gama zrakama (Comptonov efekt). Posljedica: solarni vjetar (brzina od 300 do 900 km/s) je struja protona koji pokušavaju ponovo uravnotežiti taj gubitak elektrona.5
Reference:

1V. N. Tsytovich, Elementary Physics of Complex Plasmas, str. 7 (na engleskom jeziku).
2Luis Alvarez (1911 - 1988), istraživač Sveučilišta u Berkeleyu, SAD, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1968.
3W. P. Trower, Luis Walter Alvarez - A biographical memoir, str. 7 (na engleskom jeziku).
4Bivši istraživač s CNRS-a i bivši tajnik francuske sekcije IAGA-e (International Association of Geomagnetism and Aeronomy - Međunarodno geomagnetsko i aeronomsko društvo).
5A. Nodon, Prévisions météo d’après les taches solaires. Pogledajte: albert-nodon.e-monsite.com/pages/recherche-au-20-siecle/previsions-meteo-d-apres-les-taches-solaires/ (na francuskom jeziku).