Mlada zvijezda HBC 672 poznata je po nadimku Bat Shadow (Šišmiševa sjena) zbog karakteristične sjene u obliku krila. No svemirski teleskop Hubble sada je prvi put zamijetio mahanje tih krila, odnosno promjenu u sjeni diska zvijezde.

HBC 672 se nalazi u maglici Serpens, koja je od nas udaljena oko 1300 svjetlosnih godina.

Hubble je još 2018. snimio disk te zvijezde u kojem se oblikuju planeti. Taj disk baca ogromnu sjenu preko udaljenog područja u maglici u kojem se stvaraju zvijezde, piše ESA.

Promatrali sjenu 13 mjeseci

Sada su astronomi uočili kako Bat Shadow maše svojim "krilima". Smatraju da ovaj fenomen najvjerojatnije nastaje kada planet povlači disk i iskrivljuje ga.

"Imamo zvijezdu okruženu diskom. Njen disk nije ravan poput Saturnovih prstenova. Više je napuhnut. A to znači da blokira svjetlost zvijezde i stvara sjenu", objasnio je astronom Klaus Pontoppidan sa Space Telescope Science Institutea (STScI) u Baltimoreu.

Pontoppidan i njegovi kolege promatrali su tu sjenu kroz nekoliko filtera tijekom 13 mjeseci. Kada su kombinirali starije i novije slike, izgledalo je kao da se sjena pomaknula.

Zvijezda koja se nalazi u patuljastoj galaksiji Kinman nestala je iz vidika astronoma i više ne mogu da je detektuju, što nije baš uobičajeno za toliko velike objekte.

Masivna i izuzetno svijetla plava zvijezda postojala je tokom posmatranja galaksije 2011. godine, ali od 2019. nije više tu, navodi se u istraživanju objavljenom u Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.

Autori studije predlažu dva moguća objašnjenja: ili je zvijezda iskusila drastičan pad u blistavosti i sada je pogled na nju pokrio neki oblak prašine ili se pretvorila u crnu rupu bez supernove.

Ukoliko je ovo drugi, to bi predstavljao tek drugi zabilježeni slučaj neuspjele supernove.

Patuljasta galaksija Kinman nalazi se na udaljenosti od oko 75 miliona svjetlosnih godina, pa astronomi ne mogu tačno da ocijene položaj pojedinačnih zvijezda zbog ogromne udaljenosti.

Međutim, pomenuta zvijezda je tipa LBV (Luminous Blue Variable), dva i po puta je svjetlija od Sunca i može da se detektuje i na ekstremnim udaljenostima. LBV zvijezde su masivne i veoma nepredvidljive zvijezde pred kraj svojih života.

Španski virolozi pronašli su tragove virusa korona u uzorcima uzetim iz otpadnih voda u Barseloni u martu 2019. godine, devet mjeseci prije nego što je kovid-19 identifikovan u Kini, saopšteno je danas iz Univerziteta u Barseloni.

Prisustvo genoma virusa tako rano u Španiji, ukoliko bude potvrđeno, značilo bi da se oboljenje pojavilo mnogo ranije nego što je to naučna zajednica mislila.

Tim sa Univerziteta u Barseloni koji je testirao otpadnu vodu od sredine aprila ove godine radi identifikacije potencijalne nove epidemije, donio je odluku da provjeri i starije uzorke.

Otkrili su da je virus bio prisutan u Barseloni 15. januara 2020. godine, 41 dan prije nego što je prvi slučaj zvanično registrovan u tom gradu.

Potom su vršili testove na uzorcima uzetim između januara 2018. godine i decembra 2019. godine i pronašli su prisustvo genoma virusa u jednom od uzoraka uzetog 12. marta 2019. godine.

U Španiji je umrlo više od 28.000 ljudi a skoro 250.000 je zaraženo virusom korona.

Prema najnovijim istraživanjima, smrznuti patuljasti planet Pluton vjerojatno je na početku bio vrući svijet s ogromnim podzemnim oceanom tekuće vode u kojem se možda razvijao biološki život.

Do sada se na Pluton gledalo kao na ogromnu gromadu leda koja je zbog svoje velike udaljenosti od Sunca zaštićena od njegovog zračenja. No novi dokazi ukazuju na to da je to svemirsko tijelo nekada imalo tekući ocean - koji se još uvijek možda nalazi ispod njegove smrznute površine, piše Futurism.

"Čak i u ovom hladnom okruženju, tako daleko od Sunca, ovi svjetovi mogli su se formirati kao vrući i s tekućim oceanima", rekao je Carver Bierson sa Sveučilišta UC Santa Cruza, voditelj studije.

"Već dugo vremena znanstvenici promišljali toplinsku evoluciju Plutona i mogućnost opstanka njegovog oceana do današnjih dana. Sada, kada imamo slike površine Plutona koje je zabilježila NASA-ina letjelica New Horizons, možemo usporediti to što smo snimili s predviđanjima različitih modela toplinske evolucije", kazao je koautor istraživanja, planetarni znanstvenik Francis Nimmo sa Sveučilišta UC Santa Cruz.

Hladna i topla evolucija

Modeli su pokazali da bi površina Plutona u slučaju "hladne evolucije", odnosno da se od samih početaka radilo o hladnom svemirskom tijelu, izgledala sasvim drugačije nego u slučaju "tople evolucije".

Astronomi se i dalje češu po glavama zbog otkrića sudara crne rupe sa misterioznim objektom neuobičajene veličine i mase.

Novo istraživanje objavljeno u naučnom časopisu The Astrophysical Journal Letters opisuje sudar između crne rupe i objekta koji tek treba da bude identifikovan. U trenutku sudara crna rupa bila je 23 puta masivnija od Sunca, a neidentifikovani objekat samo 2,6 puta.

Naučnici navode da bi manji objekat mogla da bude crna rupa ili neutronska zvijezda, koja je supergusti ostatak eksplodirane zvijezde.

Ukoliko bi objekat bio crna rupa, to bi bila najmanja ikada otkrivena - najlakša do sada do sada otkrivena je bila pet puta teža od Sunca.

Sa druge strane, neutronska zvijezda mase 2,6 Sunca bila bi najteža ikada otkrivena, jer je do sada najteža neutronska zvijezda koju su astronomi otkrili imala masu od 2,3 i 2,4 Sunca.

U svakom slučaju, objekat predstavlja nešto što astronomi nisu ranije vidjeli i, zapravo, bi mogao da bude potpuno nova vrsta gustih, kompaktnih objekata.

"Otkriće je šokantno zato što smo pronašli objekat sa masom koju nismo očekivali. Najintrigantniji dio studije jeste otkriće objekta u tom rasponu između 2,3 i 5 Sunčevih masa, koji do sada nije bio popunjen", ističe Imre Bartos, astrofizičar sa Univerziteta na Floridi.

Tragovi korona virusa pronađeni su u kanalizaciji dva grada u Italiji još u decembru, mnogo prije nego što je ta zemlja potvrdila prve slučajeve virusa, potvrdili su istraživači iz Italije, prenosi BBC.


Nacionalni institut za zdravstvo saopćio je da su tragovi virusa zabilježeni 18. decembra, što je pokazala analiza vode iz Milana i Torina.

Ovo je još jedan u nizu dokaza koji pokazuju da je virus vjerovatno kružio ranije nego što se mislilo.

Kineski zvaničnici potvrdili su prve slučajeve korona virusa krajem decembra prošle godine, dok su u Italiji prvi slučajevi potvrđeni sredinom februara.

Francuski istraživači su u maju testirali uzorke pacijenta koji je 27. decembra liječen u Parizu pod sumnjom da ima upalu pluća, ali su otkrili da je ustvari bio zaražen korona virusom.

A istraživanje u Španiji otkrilo je da su tragovi virusa u kanalizaciji pronađeni sredinom januara u Barceloni, odnosno oko 40 dana prije nego što su u ovoj zemlji potvrđeni prvi slučajevi bolesti COVID-19.

Kometa poznata kao Neowise (C / 2020 F3), koju je Američka svemirska agencija - NASA otkrila u martu, udaljena oko 138 miliona kilometara od Zemlje, mogla bi postati toliko svijetla da će biti vidljiva "golim okom".

Astronom Majkl Mattiaccio rekao je da postoji 70 posto šanse da će kometa preživjeti perihelion - tačku u orbiti asteroida ili komete kada je najbliže Suncu, prenosi Tanjug.

Prema astronomima, nivo svjetlosti Neowise će se povećati do početka jula, a vrhunac će se dogoditi 3. jula.

"Kao što je lovac na komete i astronomski pisac Dejvid H. Levi volio kazati: 'Komete su poput mačke - imaju rep i rade šta žele", kazao je za Newsweek Rick Feinberg, glasnogovornik Američkog astronomskog društva.

Dezintegracija kad prođe Sunce

To znači da postoji šansa da Neowise zadesi ista sudbina kao komete Atlas i Swon.

Za oba ova nebeska tijela astronomi su predviđali da će ove godine postati vidljivi "golim okom", ali su se dezintegrirali kada su prošli Sunce.

Ostale stvari koje bi mogle potencijalno spriječiti posmatranje Neowisea su vremenski uslovi, lokacija i činjenica da su komete najsjajnije kada se približe Suncu, što znači da su najsjajnije u sumrak i u zoru.

Istraživači kažu da njihova studija naglašava važnost podvodnih rijeka, pošto djeluju kao kanal koji prevozi zagađivače, biljnu i životinjsku materiju sa obale i, samim tim, utiče na kvalitet vode.

Tim naučnika sa Univerziteta Zapadna Australija (UWA) otkrili su jedinstvene podvodne rijeke duž većine kontinentalnog polja zemlje.

"Ovo je najznačajnije otkriće za obalnu okeanografiju posljednjih decenija, i to ne samo u Australiji, već i na globalnom nivou", rekao je profesor Chari Pattiaratchi sa UWA diplomske škole i Instituta za okeane.

Prema istraživanju, objavljenom 16. juna u časopisu Scientific Reports, australijski naučnici koristili su autonomna podvodna vozila koja skeniraju okeane i mora prikupljajući važne podatke, prema dr Tanziha Mahjabin, koja je istraživanje završila kao dio doktorske teze na UWA, obuhvatajući raspon "više od jedne decenije" i boravak "2500 dana na moru".

Podvodne rijeke nastaju zbog gubitka toplote, koja hladi vodu u plitkim zonama. Zatim postaje gusta i formira se u unutrašnjoj strani i poslije toga teče uz obalu duž morskog dna. Zimske rijeke formiraju se zimi, koja je sada u Australiji, zbog položaja u Južnoj hemisferi, godišnja doba su suprotna onima u Sjevernoj.

Istraživači su ispitali različita područja Australije i sagledali sezonsku varijabilnost. Dr Yasha Hetzel, koautor studije, rekao je da rad otkriva istovremeno hlađenje obalnih voda zbog gubitka toplote, što prethodno nije dokumentovano.

"Obalni okean je prihvatni bazen suspendovane i rastvorene materije koji uključuje hranjive materije, biljnu i životinjsku materiju i zagađivače i predstavlja važnu komponentu okeanskog okruženja, spajajući kopno sa dubljim okeanom", rekao je Hetzel.

Znanstvenici su pomoću ljudskih matičnih stanica razvili "nacrt" ljudskog embrija koji bi mogao pružiti vitalni uvid u rane faze ljudskog razvoja.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu i nizozemskog Instituta Hubrecht smatraju da će im ovaj model omogućiti promatranje do sada neviđenih procesa na kojima se temelji oblikovanje ljudskog tijela.

Period poznat kao - crna kutija

Forma našeg tijela nastaje kroz proces poznat kao gastrulacija. Tijekom tog procesa, u embriju se formiraju tri različita sloja stanica koje će kasnije tvoriti tri glavna sustava: živčani, mišićno-koštani i probavni. Ovo razdoblje je poznato pod nazivom "crna kutija" jer ga znanstvenici nisu u mogućnosti proučavati zbog zakonskih ograničenja koja ne dozvoljavaju da se u laboratoriju razvija embrij stariji od 14 dana.

Stručnjaci tvrde kako njihov model nalikuje na zametak star između 18 i 21 dan, a koji je u fazi kada se otprilike događa gastrulacija, piše Science Alert.

Tijekom gastrulacije dolazi do razvoja mnoštva urođenih mana te bi bolje shvaćanje tog procesa moglo pomoći pri razumijevanju pojave neplodnosti, pobačaja i genetskih poremećaja.

"Uzbudljivo je svjedočiti razvojnim procesima koji su do sada bili skriveni od pogleda - i od proučavanja", rekao je genetičar Alfonso Martinez-Arias iz Cambridgea.

Ne mogu se razviti u potpuno formirane embrije

Da bi stvorili ove trodimenzionalne modele, poznate kao gastruloidi, znanstvenici su sakupili uske snopove ljudskih stanica i tretirali ih kemikalijama koje djeluju kao signali za aktiviranje određenih gena. Radi se o prvom stvaranju 3D modela embrija pomoću ljudskih matičnih stanica.

Stručnjaci su naglasili da se gastruloidi ne mogu razviti u potpuno formirane embrije jer nemaju moždane stanice i jer im nedostaje tkivo potrebno za smještaj u maternici.

Tragovi borbe na leđima ajkule dokaz su da postoji gigantska lignja, koja može da naraste do 13 metara dužine, utvrdili su naučnici. Gigantska lignja često se doživljava kao džinovsko morsko čudovište, poznato u mitovima kao kraken.

Na leđima ajkule duge više od dva metra, morskog predatora koji roni do 300 metara ispod površine u potrazi za hranom, snimljeni su tragovi pipaka ogromnog morskog stvorenja, prenosiLajvsajens.

Snimak je načinio u blizini Havaja fotograf Deron Verbek. Na snimku se vidi ajkula na kojoj su uočljivi kružni i tačkasti tragovi, karakteristični za pipke glavonožaca.