Dobrodošli na Sott.net
Pet, 15 Stu 2019
Svijet za ljude koji misle

Znanost i tehnologija
Karta


Mars

Kisik se na Marsu ponaša na način koji zbunjuje znanstvenike

Oblaci na Marsu
© NASA / JPL / MSSS / Justin Cowart / Seán Doran
Oblaci na Marsu
Atmosferski plinovi na Marsu podosta su tajnoviti. Znanstvenici su se prvo bavili misterijem metana koji se svako malo pojavljivao pa nestajao, a sada su otkrili kako se ista stvar događa s kisikom iznad područja kratera Gale. Naime, razina kisika malo raste pa malo pada i to u količinama koje ne mogu objasniti poznati kemijski procesi.

Ove varijacije otkrio je rover Curiosity koji polako i metodično putuje po dnu kratera i podnožju planine Sharp, koja se nalazi u njegovom središtu.

Rover ne analizira samo tlo Crvenog planeta nego i sastav Marsove atmosfere. Boravi u krateru dalekog planeta već tri Marsove godine (odnosno šest Zemljinih), a astrofizičari su primijetili kako se razina kisika u atmosferi planeta ne ponaša u potpunosti onako kako bi trebala, piše Science Alert.

Da ne bi bilo zabune, na Marsu nema jako puno kisika. Većinu njegove tanke atmosfere čini ugljikov dioksid (95%), odnosno CO2. Ostatak čine: 2,6% dušik, 1,9% argon, 0,16% kisik i 0,06% ugljikov monoksid (CO).

Suprotno tome, Zemljina atmosfera se sastoji uglavnom od dušika (78,09%) i kisika (20,95%)

Na Marsu se tijekom godine mijenja atmosferski tlak. Na zimskoj hemisferi, CO2 se smrzava iznad pola, što na tom području uzrokuje pad tlaka. To rezultira preraspodjelom plinova radi izjednačavanja atmosferskog tlaka na cijelom planetu. U proljeće se događa suprotan efekt, polarne kape ispuštaju CO2 čija razina onda raste na tom području da bi se kasnije izjednačila.

Dakle, fluktuacije nekih plinova mogu se predvidjeti razmjerno razinama CO2. Argon i dušik ponašaju se više-manje u skladu s tim modelom - ali ne i kisik.

Tijekom proljeća i ljeta razina kisika se poveća za oko 30 posto, vrativši se na normalnu razinu u jesen. To se događa svake godine, ali kako količina povišene vrijednosti kisika varira iz godine u godinu, čini se da nešto dodaje, a zatim ponovno oduzima taj plin iz zraka.

Znanstvenici za sada ne znaju što bi moglo uzrokovati razliku u razinama kisika, odnosno kakav se kemijski proces krije iza ove anomalije.

"Pokušavamo shvatiti što se događa", rekla je planetarna znanstvenica Melissa Trainer iz NASA-inog instituta Goddard Space Flight Center.

Brain

Moždana tekućina ispire mozak tijekom noći dok drijemamo, kažu neuroznanstvenici

moždana tekućina
Možda niste znali, ali naše tijelo ispire mozak svake noći, a neuronaučnici su sada napravili fascinantan video-snimak na kojem se vidi pulsirajuće čišćenje našeg moždanog aparata, piše Science Alert.

Prema najnovijem istraživanju, tokom noći kroz naš mozak teku talasi cerebrospinalne tekućine, ritmički pulsiraju dok mi drijemamo, i uklanjaju štetne toksine. Cerebrospinalna tekućina je tekućina koja ispunjava prostor oko mozga i kičmene moždine te ih štiti od direktnog dodira s koštanim zidom oko mozga.


Cassiopaea

Termouklearna eksplozija u zviježđu Strijelca jedna je od najsjajnijih ikad zabilježenih - U 20 sekundi ispustila više energije nego Sunce u 10 dana

zvijezda
Prije puno milijuna ili milijardi godina, divovska zvijezda u zviježđu Strijelca nazvana J1808 ostala je bez goriva, srušila se pod vlastitom težinom i eksplodirala. Ovakve eksplozije su česte u kozmosu; znanstvenici znaju da su dio procesa koji moćna sunca pretvaraju u stisnute neutronske zvijezde - najmanje i najgušće zvijezde u svemiru. Ono što je danas zaintrigiralo astronome u vezi s J1808, jest činjenica da još uvijek eksplodira i očigledno zasipa našu galaktiku nekim od najintenzivnijih udara svjetla ikad otkrivenih, piše Live Science.

Dana 20. kolovoza 2019. specijalni teleskop za promatranje neutronskih zvijezda na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) zabilježio je termonuklearnu eksploziju na J1808 koja je bila jača od svih ranije otkrivenih eksplozija. Kratka provala rendgenskih zraka treperila je samo 20 sekundi, ali je za to vrijeme ispušteno više energije nego što Zemljino Sunce ispusti u 10 dana, stoji u NASA-inoj vijesti. Bio je to najsvjetliji bljesak energije ikad zabilježen teleskopom koji je u funkciji od 2017. godine.

"Ovaj prasak je bio izvanredan", rekao je Peter Bult, astrofizičar iz NASA-inog centra za svemirske letove Goddard i vodeći autor nedavne studije o eksploziji objavljenoj u časopisu Astrophysical Journal Letters. "Vidimo promjenu jačine svjetla u dva koraka, za koju mislimo da je uzrokovana izbacivanjem zasebnih slojeva s površine zvijezde i druge značajke koje će nam pomoći u dekodiranju fizike ovih moćnih događaja."


Camera

'Izumrli miš-jelen' snimljen u Vijetnamu, posljednji put je viđen prije 30 godina

miš jelen
Nakon skoro 30 godina, u Vijetnamu je snimljena malena životinja koja istovremeno podsjeća i na miša i na jelena, a za koju se mislilo da je izumrla uslijed krivolova i gubitka staništa.

Kopitar tragulus versicolor, popularno poznat na engleskom govornom području kao vijetnamski miš-jelen, uočen je nedavno u blizini grada Nha Trang, piše New Scientist.

"Nad statusom te životinje visio je upitnik, mislili smo da je vjerojatno izumrla", rekao je Andrew Tilker iz američke dobrotvorne organizacije Global Wildservation Conservation (GWC).
miš jelen
"Izuzetno nam je drago da smo maknuli taj upitnik", dodao je.

Vijetnamski miš-jelen nije jelen (ili miš), već spada u kopitare, skupinu kojoj pripadaju i jeleni zajedno s drugim biljojedima koji imaju kopita. Među 10 vrsta miševa-jelena koje danas postoje, vijetnamska grana je najrjeđa, a razlikuje se po srebrnasto-sivom stražnjem dijelu tijela.

Fireball

Kometi: Ciklusi i podrijetlo


Komentar: Donosimo Vam ekskluzivni prijevod 19. poglavlja knjige Earth Changes and the Human Cosmic Connection ("Zemaljske promjene i ljudsko-kozmička veza") Pierra Lescaudrona i Laure Knight-Jadczyk, čime ujedno "zatvaramo" njen drugi dio: "Sunčev pratitelj i njegovo pripadno jato kometa".

Prvo poglavlje možete pronaći ovdje.


Zemaljske promjene, knjiga
Mullerov opis zvijezde pratioca koja gura i povlači asteroide ili komete duž svoje putanje, i bombardiranje kometima izazvano Nemesisovim putovanjem kroz Sunčev sustav, objašnjava samo jedan ciklus aktivnosti kometa (iako je taj ciklus vrlo destruktivan) među mnogim drugima. Kometi pokazuju svakakve vrste orbitalnih perioda, od onih koji traju nekoliko godina do onih koji traju stoljećima. Obično što je duže razdoblje, to je orbita više ekscentrična, i stoga je svjetliji komet.

Komentar: Cijela knjiga na engleskom jeziku se može naći ovdje.
echcc cover
Prethodno poglavlje (18.): Kometi ili asteroidi?
Sljedeće poglavlje (20.): Utjecaj smanjene aktivnosti Sunca na planet Zemlju (dolazi uskoro...)


Fireball 2

Kometi ili asteroidi?


Komentar: Donosimo Vam ekskluzivni prijevod 18. poglavlja knjige Earth Changes and the Human Cosmic Connection ("Zemaljske promjene i ljudsko-kozmička veza") Pierra Lescaudrona i Laure Knight-Jadczyk.

Prvo poglavlje možete pronaći ovdje.


Zemaljske promjene, knjiga
Kako prikazuje slika 52., te uobičajeno tvrdi službena znanost, kometi su "komadi leda i stijena", to jest "prljave ledene kugle". Međutim, ovo uvjerenje je nespojivo sa stvarnim podacima. Na primjer, 2011. godine komet Lovejoy je zaronio u Sunčevu atmosferu i izašao na drugoj strani nakon sat vremena putovanja kroz Sunčevu koronu. Njegova veličina i sjaj su izgledali netaknutima.1 Evo nekih (prilično tipičnih) komentara promatrača ovog događaja:
Ovog jutra, armada svemirskih letjelica je svjedočila nečemu što su mnogi stručnjaci smatrali nemogućim. Komet Lovejoy je proletio kroz vruću atmosferu Sunca i izašao netaknut. "Ovo je apsolutno zapanjujuće", kaže Karl Battams s Mornaričkog istraživačkog laboratorija u Washingtonu. "Nisam mislio da je ledena jezgra kometa bila dovoljno velika da preživi skoro jednosatni prolazak kroz više od milijun °C Sunčeve korone, no komet Lovejoy je i dalje s nama".12
No, ako je temperatura Sunčeve korone veća od milijun °C,3 te ako je komet Lovejoy samo komad leda za kojeg je procijenjeno da je širine samo nekoliko stotina metara,4 kako je onda moguće da nije ispario?

Komentar: Cijela knjiga na engleskom jeziku se može naći ovdje.
echcc cover
Prethodno poglavlje (17.): Uzemljenje Sunca
Sljedeće poglavlje (19.): Kometi: Ciklusi i izvori (dolazi uskoro...)


Dig

U centralnom dijelu Meksika pronađene kosti najmanje 14 mamuta

mamuti
Oko 800 kostiju najmanje 14 mamuta za koje se vjeruje da su živjeli prije više od 14.000 godina pronađeno je u centralnom Meksiku, saopštio je meksički Institut za antropologiju i istoriju.

Kosti gigantskih sisara biljojeda pronađene su u Tultepeku, u državi Meksiko, oko 45 kilometara od prestonice Meksika. U saopštenju instituta se navodi da je riječ o "najvećem otkriću ove vrste" do danas.

Paleontolozi procjenjuju da je na ovom području živjelo najmanje pet stada mamuta, ali i druge životinje i ljudi. Kosti mamuta otkrivene su i ranije u istom dijelu Meksika, tokom iskopavanja potrebnih za izgradnju metroa u Meksiko Sitiju sedamdesetih godina 20. vijeka.

Komentar: Naglo smrznuti mamuti i kozmičke katastrofe


Beaker

Ruski znanstvenici razvili su rješenje za problem čiste vode

čista voda
© İHA
Znanstvenici Sveučilišta Tomsk Polytechnic (TPU) razvili su kompaktne, ekonomične sustave za pročišćavanje vode temeljene na jedinstvenoj tehnologiji koja će pomoći opskrbi pitkom vodom udaljenim naseljima, izvijestila je sveučilišna tiskovna služba.

Prema UN-u, oko dvije milijarde ljudi nema pristup čistoj vodi za piće. Da bi se riješio taj problem, 2017. godine stvoren je program Čista voda u regiji Tomsk. U sklopu tog projekta su u 2019. godini postrojenja za pročišćavanje vode u regiji modernizirana.

Prema znanstvenicima iz TPU-a, nova tehnologija omogućuje dovođenje pročišćene vode izravno u vodovodnu mrežu, a ne u velike uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, kao što je to bio slučaj ranije. Ovakav pristup štedi troškove održavanja i rekonstrukcije mreža, kao i pogona velikih uređaja za pročišćavanje vode.
"Ono što je ovdje jedinstveno je velika učinkovitost resursa, što značajno smanjuje potrošnju energije i vode i kompaktnost: kompleks je smješten u mobilnoj kutiji, veličine 24 m², otpornoj na vremenske nepogode koja je prilagodljiva različitim vodama s različitim zagađivačima. Pored toga, tehnologija je opremljena daljinskim upravljanjem i automatizacijskim sustavom temeljenim na modernim sustavima programiranja i automatizacije ", izjavio je Andrei Matveev, glavni inženjer TPU-ove laboratorije za istraživanje i proizvodnju čiste vode.
Prema znanstvenicima iz Tomska, za razliku od stranih analoga koji koriste tehnologiju pročišćavanja vode, ruski pročišćivači vode troše znatno manje energije.

Svako postrojenje za pročišćavanje vode stvoreno je za specifične potrebe određenog sela. Svi kompleksi objedinjeni su jedinstvenim opskrbnim sustavom koji omogućava svakodnevno dobivanje informacija o stanju opreme i potrošnji vode i električne energije.

Sun

Uzemljenje Sunca


Komentar: Donosimo Vam ekskluzivni prijevod 17. poglavlja knjige Earth Changes and the Human Cosmic Connection ("Zemaljske promjene i ljudsko-kozmička veza") Pierra Lescaudrona i Laure Knight-Jadczyk.

Prvo poglavlje možete pronaći ovdje.


Zemaljske promjene, knjiga
U redu, napravimo malu rekapitulaciju. Teorija električnog svemira tvrdi da su kometi, planeti i zvijezde divovski kondenzatori podvrgnuti stalnim električnim razmjenama jedna između drugih i povremeno dolazi do snažnog izboja. U slučaju Sunca, izboji se događaju između njegove površine i njegova dvosloja ili "Langmuirovog omotača", koji se nalazi iza Plutonove orbite. Ovi izboji poprimaju oblik nasilnih solarnih eksplozija koje stvaraju snažni solarni vjetar sastavljen od ioniziranih čestica, koje putuju prema granicama Sunčeva sustava. Ukupan naboj ovog solarnog vjetra je blago pozitivan. Zajedno sa solarnim vjetrom tu su i nanosi elektrona u suprotnom smjeru, od helioomotača prema Suncu (vidi sliku 48).

Ionenfluss Sonne
© Sott.net
Slika 48: Sunce emitira stalni protok iona i zračenja. Odakle ta energija dolazi?
Sunčeva aktivnost stvara pjege na površini Sunca koje proizlaze iz intenzivne magnetske aktivnosti. Povećanje broja sunčevih pjega je popraćena povećanjem solarnog vjetra. Sa brzinom od oko 250 milja/s (400 km/s), solarnom vjetaru je potrebno oko 4.5 dana da stigne do Zemlje.

Komentar: Cijela knjiga na engleskom jeziku se može naći ovdje.
echcc cover
Prethodno poglavlje (16.): "Anomalije" radiokarbonskog datiranja
Sljedeće poglavlje (18.): Kometi ili asteroidi?


Info

Novi uvidi u to kad su majmuni počeli hodati

kosti majmuna

21 kost najpotpunijeg djelomičnog kostura muškog Danuviusa
Ostaci skeleta drevnog majmuna, nađeni u bavarskoj glinenoj jami, navode na zaključak da su preci današnjih ljudi počeli da stoje uspravno milionima godina ranije nego što se do sada mislilo, naveli su naučnici.

Međunarodni tim naučnika je naveo da je dio fosiliziranog skeleta muškog primata, koji je prije skoro 12 miliona godina živio u vlažnim šumama na jugu Njemačke, veoma sličan kostima današnjih ljudi.

U radu objavljenom u časopisu Nature, oni su iznijeli zaključak da je do sada nepoznata vrsta, nazvana "Danuvius guggenmosi", mogla da hoda na dvije noge ali i da se penje poput majmuna, prenosi Beta.
majmuni

Ostaci Danuvija iskopani su u planinskoj regiji zvanoj Allgäu, koja je danas popularna među turistima zbog svojih bajkovitih dvoraca