Znanost i tehnologijaS


Info

Znanstvenici otkrili skrivenu funkciju pluća - pomaže u stvaranju krvi

Neočekivana nova funkcija pluća miševa - pomaže u stvaranju krvi

Grupa naučnika sa San Francisko Univerziteta u Kaliforniji (UCSF) otkrila je da pluća miševa imaju skrivenu osobinu, odnosno da pomažu u stvaranju krvi.
Zbog velike sličnosti između ljudskog i mišjeg respiratornog sistema, istraživači sa UCSF smatraju da postoji velika verovatnoća da će buduća istraživanja pronaći iste skrivene funkcije ovog organa i kod ljudi.

U studiji objavljenoj u časopisu "Nature", navodi se kako pluća proizvode čak više od polovine trombocita. Dakle ne samo da nam pluća omogućavaju da dišemo, ona su nam takođe ključna kako bi naš kardiovaskularni sistem radio punim kapacitetom.

Osim toga, naučnici su identifikovali matične ćelije koje se transformišu u krvna zrnca.

Kako se mislilo da je koštana srž primarni izvor takvih matičnih ćelija, nova saznanja sugerišu kako - ukoliko je koštana srž oštećena na bilo koji način - naša pluća mogu da uskoče i koliko toliko nadoknade manjak.

"Ovo otkriće definitivno nalaže složeniji pogled na pluća. Ona nisu samo respiratorni organ već i ključni partner u formiranju krucijalnog aspekta krvi", rekao je profesor medicine na UCSF Mar Luni u saopštenju.

Sun

Njemački naučnici pokrenuli "najveće vještačko sunce na svijetu"

Njemački naučnici pokrenuli
Naučnici u Njemačkoj pokrenuli su danas okidač nečega što je opisano kao "najveće vještačko sunce na svijetu", uređaja za koji se nadaju da će pomoći da se otkriju novi načini stvaranja klimatski pogodnih goriva, prenosi AP.

Stvaranje takvih uslova, kao u peći, sa temperaturama koje dostižu do 3.000 stepeni Celzijusa jeste ključ za testiranje novih načina proizvodnje hidrogena.

Hidrogen je, po mišljenju mnogih, tečnost budućnosti zato što ne ispušta emisiju ugljenika prilikom sagorjevanja, što znači da ne doprinosi globalnom zagrijevanju, međutim da bi se hidrogen proizveo, potrebno je podijeliti vodu na dvije komponente od kojih je jedna kiseonik, za šta su neophodne ogromne količine elektriciteta.

Istraživači se nadaju da će izbeći fazu potrošnje tolikih količina električne energije koristeći sunčevu energiju.

Cilj je da se vremenom počne koristiti pravo sunce umjesto vještački proizvedenog u ovom eksperimentu.

Inače, pravljenje ovog vještačkog sunca koštalo je 3,5 miliona evra i ono za četiri sata potroši struje koliko i na godišnjem nivou potroši četvoročlana porodica.

Microscope 2

Otrov australijskog pauka mogao bi spriječiti oštećenje mozga od moždanog udara

Otrov australijskog pauka može spriječiti oštećenje mozga od moždanog udara
© Rex Features

Naučnici su otkrili lijek koji bi mogao efikasno da spriječi posljedice moždanog udara - riječ je o proteinu "Xi1a", koji je sastavni dio otrova australijskog pauka dupljaša (Hadronyche infensa).


Istraživanja na pacovima pokazala su da protein može vrlo efikasno da zaštiti organizam od posljedica moždanog udara, čak i ako se primijeni satima nakon udara.

Sredstvo još nije testirano na ljudima, ali stručnjaci smatraju da bi trebalo da djeluje na isti način.

"Vjerujemo da smo po prvi put pronašli način za minimalizovanje posljedica oštećenja mozga nakon moždanog udara", ističe Glen King sa Univerziteta Kvinslend u Australiji.

On pojašnjava da "protein `Hi1a` blokira kanale za prepoznavanje kiseline u mozgu, koji su ključni pokretači oštećenja mozga nakon udara".

U većini moždanih udara, takozvanih ishemijskih udara, prekida se dotok krvi u određni dio mozga. Najčešći uzrok je neki krvni ugrušak koji je nastao lokalno ili negdje drugdje u tijelu.

2 + 2 = 4

Engleski učenik kontaktirao NASA-u, kaže da njihovi podaci o zračenju nisu u redu

m kaže da je njihov podaci zračenje nije u redu

Britanski tinejdžer javio se američkoj NASA-i kako bi ukazao na grešku u njihovim bazama podataka koje se prikupljaju na Međunarodnoj svemirskoj stanici,
piše BBC.

Sedamnaestogodišnji učenik škole Tapton u Sheffieldu Miles Soloman radio je na projektu zajedno sa svojim nastavnicima koji se ogledao u analizi podataka sa Međunarodne svemirske stanice. Cilj je bio pronaći šablone ili anomalije koje bi dovele do novih otkrića.

Soloman je pregledao podatke vezane za količinu radijacije na Međunarodnoj svemirskoj stanici, a pažnju mu je privukao broj "-1".

"Razgovarali smo o podacima, a Soloman je odjednom pitao 'kako je moguće da postoji energija vrijednosti -1'?", rekao je nastavnik James O'Neill.

Ono šta je 17-godišnjak primijetio jeste pogrešan podatak jer energija ne može biti negativna, tj. ne može dolaziti u količinama iskazanim negativnim brojem. Zbog uočenog problema Solomon i O'Neill kontaktirali su NASA-u koja se potom zahvalila na ukazanoj grešci u podacima.

Naime, NASA je bila svjesna problema sa negativnim brojevima koji su se pojavljivali kada detektori ne bi očitavali radijaciju, ali je agencija smatrala da se greška javlja jednom ili dva puta godišnje. Engleski učenik je uočio da se greška javlja nekoliko puta dnevno.

Gear

Porodično stablo dinosaura treba preraditi, kažu znanstvenici

Porodično stablo dinosaura treba preraditi, kažu znanstvenici
© Dea Picture Library/Getty Images/DeAgostiniIlustracija
Naučnici su doveli u pitanje klasifikaciju od pre više od 100 godina, o dinosaurusima, zalažući se za sveobuhvatnu reviziju njihovog "porodičnog stabla",
navodi se u studiji objavljenoj u novom broju časopisa Nejčer (Nature).

Dugo se smatralo da su dinosaurusi bili "džinovski reptili". Kako su vremenom nalazili fosile, naučnici su prepoznavali morfološke različitosti među dinosaurusima, što ih je navelo na stav da nisu svi bili reptili, niti su svi bili džinovi.

Naučnici su tada odlučili da ih svrstaju u dve velike grupe - mesoždere i biljojede. Ta klasifikacija ustanovljena je pre više od 100 godina.

Pripadnost jednoj ili drugoj grupi zavisi od oblika karličnih kostiju. Mesožderi su imali karlice ka napred, a to su bili čuveni T. Reks, i dvonožni dinosaurusi.

Druga grupa je imala karlične kosti poput ptica, iako nije bilo dokaza da su s pticama u srodstvu. Karlice su im bile ka pozadi.

Naučnici sa Univerziteta u Kembridžu sada navode da neki dinosaurusi iz prve grupe imaju karakteristike druge grupe i obrnuto.

U studiji se navodi da su se dinosaurusi pojavili pre 247 miliona godina, odnosno deset miliona godina ranije nego što se smatralo, a uz to da su se najpre pojavili na severnoj, a ne na južnoj hemisferi.

Arrow Down

Potres u Kaliforniji mogao bi izazvati potonuće zemlje za 1 metar

Potres u Kaliforniji mogao bi izazvati potonuće zemlje za 1 metar

Kaliforniji nisu strani potresi, ali novi zaokret pri velikom zemljotresu sada nosi i rizik od potapanja, jer bi obala Los Anđelesa mogla da potone do jednog metra prilikom značajnog seizmičkog događaja.


Kalifornijski seizmolozi pronašli su dokaz da bi snažni zemljotresi mogli da dovedu do toga da nivo tla potone do jednog metra, a posebno u blizini okeana. Los Anđeles, u kom živi oko 10 miliona stanovnika, posebno je u opasnosti, jer se značajni zemljotresi dešavaju otprilike jednom u 150 godina, a naredni, prema seizmolozima, prilično kasni.
Potres u Kaliforniji mogao bi izazvati potonuće zemlje za 1 metar
© fullerton.edu

Monkey Wrench

Morske vidre ispred delfina u korištenju oruđa

Morske vidre ispred delfina u korištenju oruđa
© JESSICA FUJI

Morske vidre verovatno upotrebljavaju kameno oruđe već hiljadama, ili čak i milionima godina, i veruje se da su naučile da koriste oruđe mnogo pre drugih morskih sisara,
naveli su naučnici.

Često je moguće videti morsku vidru kako pluta na leđima i kamenjem razbija morske plodove da bi se prehranila.

Najnovije genetsko istraživanje više od stotinu divljih morskih vidri koje žive u blizini obale Kalifornije pokazalo je da su se njihovi preci koji su živeli pre više miliona godina slično ponašali, navodi Bi-Bi-Si.

Delifini u Australiji viđeni su kako koriste sunđere da zaštite svoj nos dok traže hranu na morskom tlu, ali se čini da je takvo ponašanje novije, odnosno u poslednjih 200 godina.

Istraživači su naveli da se čini da je korišćenje oruđa, za razliku od delfina, urođeno kod svih mladih morskih vidri.

Morske vidre nalaze se uz obale Tihog okeana u Severnoj Americi i Aziji, a pošto su ih ljudi ranije lovili zbog krzna, bile su na ivici istrebljenja.

Početkom 20. veka bilo je samo 1.000 do 2.000 morskih vidri, ali sada su one zaštićene zakonom.

Mars

Tramp odobrio 19,5 milijardi dolara za istraživanje Marsa

trump mars
Idemo na Mars: Tramp nakon potpisivanja u Ovalnom kabinetu
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potpisao je danas zakon kojim se istraživanje Marsa definiše kao novi cilj Američke agencije za istraživanje svemira.

Novi zakon predviđa dodatnih 19,5 milijardi dolara za finansiranje Nase u ovoj budžetskoj godini, koja počinje 1. oktobra.

Tramp je nedavno poslao Kongresu predlog zakona kojim se za sledeću godinu predviđa dodatnih 19,1 milijarda dolara za agenciju za istraživanje svemira.

Nove mere predviđaju da se ljudska eksploatacija Marsa uvrsti među ciljeve Nase. Takođe se izdaje uputstvo da Nasa upravlja svemirskim programima koji će pomoći ljudima da istraže Mars i druge destinacije.

Američki predsednik potpisao je zakon u Ovalnom kabinetu u Beloj kući, okružen astronautima i sponzorima tog programa, među kojima su bili senatori Ted Kruz i Marko Rubio.

Komentar: Mars ima više sličnosti sa Zemljom nego se očekivalo: Spojevi u stijenama na Marsu upućuju na visoke razine kisika i tekuće vode


Moon

Šta je objekat CFBDSIR2149-0403?

Šta je objekat CFBDSIR2149-0403?

Međunarodni tim astronoma pokušava da riješi svemirsku misteriju o "odbjegloj planeti" koja bi mogla da bude 40 puta veća od Jupitera.
Taj objekat, poznat pod imenom CFBDSIR2149-0403, prvi put je primjećen 2012. godine, ali i sada, pet godina kasnije, i dalje zbunjuje naučnike.

Nedavni video ekipe koja traga za neidentifikovanim letećim objektima, pokazao je sa čime se suočavaju oni koji posmatraju zvijezde, koji nikad nisu vidjeli nešto slično. Naime, oni veruju da bi CFBDSIR2149-0403 mogao da bude odbjegla planeta, što znači da se kreće sama po galaksiji, kao siroče, umjesto da kruži oko Sunca, kao Zemlja.

Kako bi se stekao uvid u njegovu veličinu, objašnjeno je da bi u Jupiteru moglo da stane 1.300 planeta koje su veličine Zemlje, a on je 40 puta veći od toga.

U jednom od najnovijih snimaka, tim NLO tragača SecureTeam10 izvjestio je da su astronomi 2012. godine primjetili čudnu, izolovanu planetu koja je masivnija od Jupitera, a u smislu udaljenosti od njih djelovala je kao jedna od najskorijih izolovanih planeta koje su primetili. Jedini problem je što ona nije bila kao nijedna druga koju su videli.

"Dakle, čudni objekat pod imenom CFBDSIR2149-0403, ostao je velika misterija. Dokazi koji su prikupljeni o njemu govore nam da to možda uopšte nije planeta", naveli su oni.

Najnovija istraživanja ostavila su naučnike da vjeruju da je reč o mladoj izolovanoj planetarnoj masi (ima manje od 500 miliona godina), ili o starijem ''braon patuljku'', koji ima dvije do tri milijarde godina.

Inače, ''braon patuljci'' predstavljaju objekte u svemiru koji su veličine između male zvezde i džinovske planete.

Takođe, navodi se da, ako ako se dokaže da je u pitanju jedan od njih, to bi značilo i da ima masu 40 puta veću od Jupitera.

"Objekat CFBDSIR 2149-0403 je atipična pod-zvijezda koja je ili objekat koji slobodno putuje ili redak smeđi patuljak visoke metaličnosti, a možda i kombinacija i jednog i drugog", istakao je Filip Delorme sa francuskog Univerziteta, koji je vodio najnoviju studiju.

Brain

Provođenje Milgramovog pokusa u Poljskoj pokazalo da ljudi i dalje slušaju autoritete

Provođenje Milgramovog pokusa u Poljskoj pokazalo da ljudi i dalje slušaju autoritete
© Andrey Kuzmin / Fotolia

Slavni Milgramov eksperiment (ili Milgramov pokus) je imao za cilj utvrditi ima li pokoravanje autoritetu za posljedicu nestanak osjećaja odgovornosti.


Podsjetimo, Stanley Milgram je bio psiholog s Yalea koji je 1961. godine testirao spremnost prosječnih ljudi da se odupru ili pokore uputama autoriteta kad stoje u izravnom sukobu s njihovom savješću. Cijeli je eksperiment izveden tako da su svi sudionici osim testirane osobe ustvari glumili, bez da je ona to znala.

U eksperimentu je “učitelj” svom “studentu” zadavao strujni udar za svaku grešku počinjenu u sastavljanju parova riječi. Napon se nakon svake pogreške povećavao, ali u stvarnosti glumac nije pretrpio nijedan strujni udar. Kad bi student molio da sve prestane, jer je postalo neizdrživo bolno (tada bi bilo 150 volti u pitanju) eksperimentator u bijeloj kuti bi od učitelja (testirane osobe) strogo tražio da se sve nastavi za dobrobit znanosti, usput koristeći neku od standardiziranih autoritativnih rečenica. Rečenice poput „Nemate izbora, morate nastaviti!“ su očito imale uspjeha.

Konačni rezultati su bili takvi da su apsolutno svi ispitani „učenicima“ pustili strujni udar od 300 V, a njih čak dvije trećine onaj maksimalni - od 450 V. Milgram je ponovio svoj eksperiment u još 18 različitih varijacija u kojima su bili ciljevi ispitati taj isti utjecaj autoriteta.

Bilo je, dakako, još drugih time inspiriranih eksperimenata od strane znanstvenika. Jedni od njih su bili i nedavno poljski znanstvenici koji su objavljeni u časopisu Social Psychological and Personality Science.