Znanost i tehnologijaS


Saturn

Znanstvenici zaključili da dan na Saturnu traje 10 sati

saturn
© NASA / JPL-Caltech / Institut za svemirske znanosti
Koristeći se novim podacima NASA-ine letjelice Cassini, znanstvenici su zaključili da su riješili dugogodišnji misterij u Sunčevom sustavu: duljinu trajanja dana na Saturnu, piše NASA.

Naime, mnogima će zvučati nevjerojatno da smo posjetili Mjesec, Mars, Veneru i neka druga tijela u svemiru, a da istovremeno nismo mogli sa sigurnošću dokučiti koliko sati traje dan na Saturnu, no to je istinita priča. Zašto?

Naime, divovski plinoviti planet nema čvrstu površinu i na njoj značajna obilježja koja se mogu pratiti tijekom njegove rotacije. Također, Saturn ima i neuobičajeno magnetsko polje koje skriva brzinu rotacije planeta.

Odgovor se skrivao u prstenovima

Ispostavilo se da se odgovor na to pitanje skrivao u prstenovima divovskog planeta.

Christopher Mankovich, apsolvent astronomije i astrofizike na sveučilištu UC Santa Cruz, proučavao je mjerenja koja je Cassini provela nad ledenim prstenovima Saturna.

Primijetio je da prstenovi reagiraju na vibracije samog planeta, djelujući slično kao seizmografi, tj. mjerni instrumenti kojima se mjere i bilježe pomaci tla prilikom potresa.

Naime, unutrašnjost Saturna vibrira na frekvencijama koje uzrokuju varijacije u gravitacijskom polju planeta, a koje onda djeluju na prstenove.

"Čestice u prstenovima osjećaju te promjene u gravitacijskom polju", rekao je Mankovich.

Comet 2

Asteroid Apofizis mogao bi ugroziti Zemlju 2068., potvrđuju ruski znanstvenici

asteroid Apofizis
© AFP / Mark A. Sveučilište Garlick / Warwick i Cambridge
Ruski astronomi potvrđuju računice prema kojima bi veliki asteroid "Apofizis", veličine 325 metara, mogao da ugrozi Zemlju 2068. godine.

Asteroid će već 2029. godine proći kraj Zemlje na udaljenosti deset puta manjoj nego što je udaljenost Zemlje od Mjeseca, napominju sa Katedre za nebesku mehaniku Peterburškog državnog univerziteta.

"Apofizis" će se 13. aprila 2029. približiti Zemlji na udaljenost od 38 hiljada kilometara - dok je Mjesec od Zemlje udaljen 384 hiljade kilometara, prenose ruski portali.

Prije mogućeg sudara sa Zemljom 2068. godine, asteroid će se Zemlji približiti 2044. godine na 16 miliona, 2051. na 760 hiljada i 2060. na pet miliona kilometara.

I američki naučnici upozoravaju na mogućnost sudara sa "Apofizisom".

Stručnjaci sa Havajskog univerziteta smatraju, ipak, da je vjerovatnića udara esktremno mala - navode zapadni mediji.

"Apofizis" je otkriven 2004. godine, a stručnjaci su tada naveli da postoji vjerovatnoća od 2,7 odsto da će se svemirski objekat 2029. godine sudariti sa Zemljom. Međutim, te procjena sada su demantovane.

Arrow Up

Na Mjesecu proklijalo sjeme pamuka

Na Mjesecu proklijalo sjeme pamuka
Na Mjesecu su proklijale prve biljke, što je prvi put da je neka biološka supstanca izraste na tom Zemljinom satelitu, saopštila je Kineska nacionalna svemirska agencija.

Sjeme biljaka na Mjesec je ponela kineska misija Chang'e-4, koja je prva misija na tamnoj strani Mjeseca, prenosi BBC.

Biljke su ranije rasle na Međunarodnoj svemirskoj stanici, ali nikada na površini Mjeseca.

To bi značilo da bi astronauti mogli da koriste hranu iz vlastitog uzgoja u svemiru, smanjujući time potrebu da se vrate na Zemlju kako bi se ponovo snabdjeli namirnicama.

Kineski državni mediji objavili su u utorak da su iz sjemenki pamuka nikle prve mladice.

Zvanično list Komunističke partije Kine objavio je na Twitteru i prve fotografije izdanaka.

Uz to, napisano je i da je to "bio prvi biološki eksperiment čovječanstva na Mjesecu".

Fred Votson, astronom iz australijske opservatorije rekao je za BBC da su ovo vrlo "dobre vijesti".

"Ovaj uspjeh ukazuje na to da možda u budućnosti neće biti nekih nepremostivih problema za astronaute da uzgajaju u kontrolisanim uslovima vlastite usjeve na Mjesecu", zaključio je on.

Bizarro Earth

Dvostruka značajka: Pomrčina Mjeseca pojavit će se istovremeno kad i "Supermjesec" ovog mjeseca

mjesec
© Giuseppe Donatiello from ItalyTotalno pomračenja Mjeseca 27. srpnja 2018. Izravna sunčeva svjetlost je blokirana Zemljom, a jedino svjetlo koje dopire do njega je sunčeva svjetlost koja se lomi u Zemljinoj atmosferi, stvarajući crvenkastu boju.
Zaljubljenici u nebeske fenomene moći će u noći na 21. siječnja uživati u potpunoj pomrčini Mjeseca, koja je zbog nekoliko nebeskih poklapanja i zahvaljujući folkloru dobila i naziv "krvavi vučji Supermjesec".

Naime, Zemljina sjena proći će preko površine Mjeseca i dati mu crvenkasti sjaj, zbog čega se takav Mjesec često naziva i "krvavim".

Ovo će inače biti posljednja potpuna pomrčina Mjeseca do 2021. godine, a poklapa se i sa punim Mjesecom zbog čega se naziva i "Supermjesecom" kad nam se on prividno čini nešto većim i sjajnijim na noćnome nebu.

Kao što ni "Supermjesec" nema veze s astronomijom, tako ni naziv "vučji" ne dolazi iz astronomije već iz indijanskog folklora. Označavao je prvi puni Mjesec u godini koji se javljao u dijelu godine kad su vukovi zavijali izvan sela.

- U SAD-u će biti lijepo vidljivo, a kod nas će se vidjeti u 6 ujutro kad već sviće - rekao je Korado Korlević iz zvjezdarnice Višnjan. Naglašava kako ovakvi nazivi za puni Mjesec nemaju nikakve veze s astronomijom, jer je pun Mjesec uvijek isti i ne može se golim okom vidjeti razlika.

Blue Planet

Nedavno otkrivena planeta K2-288Bb leži unutar useljive zone i na površini može imati tekuću vodu

planeta
© Francis Reddy | NASA-in centar za svemirske letove Goddard
Zahvaljujući studentima i timu astronoma amatera NASA je otkrila novi planet koji je otprilike dva puta veći od Zemlje, a oko svoje zvijezde rotira u zoni pogodnoj po život, odnosno području gdje bi se voda mogla zadržavati.

Koristeći podatke teleskopa Kepler, otkrili su kako se K2-288Bb nalazi otprilike 226 svjetlosnih godina od Zemlje, u zviježđu Bika. No, ovaj planet se nalazi u binarnom sustavu, odnosno ima dvije zvijezde kao i Tatooine iz Ratova zvijezda.

Novi svijet mogao bi biti stjenovit ili plinom bogat planet sličan Neptunu, a NASA navodi da je njegova veličina prava rijetkost među egzoplanetima - svjetovima otkrivenima izvan Sunčeva sustava.

Iako se nalazi u blizini dvije zvijezde, on orbitira oko tamnije, crvenog patuljka koji dolazi i s češćim potencijalno opasnim solarnim bakljama, prenosi CNET. Međutim, ako nije na meti zračenja, moguće je da planet prima dovoljno energije da podržava život.

- Ovo je jako uzbudljivo otkriće, zbog načina na koji smo pronašli planet, njegove orbite i jer su planeti ovakve veličine relativno rijetki - rekla je Adina Feinstein, studentica koja je zaslužna za otkriće. Ona i Makennah Bristow su stažirale u NASA-i i prije dvije godine otkrile prve znakove planeta, međutim trebali su i podatke o trećem tranzitu. NASA pojašnjava da je njih otkrio tim volontera među javno objavljenim podacima Keplera koji omogućuju i građanima da ih istražuju.

Satellite

Van Sunčevog sustava otkrivena nova planeta, tri puta veća od Zemlje

HD 21749
© Wikipedia
Naučnici američke agencije NASA saopštili su na redovnom godišnjem skupu u Sijetlu da je satelit Tes otkrio novu planetu van Sunčevog sistema koja je tri puta veća od Zemlje.

Novootkrivena planeta, nazvana HD 21749, smještena je u sazvežđu Retikulum i kruži oko svijetle, patuljaste zvijezde koja je od Zemlje udaljena 53 svjetlosne godine.

Prema prvim analizama, novootkrivena planeta ima najduže orbitalno razdoblje među planetama koje je do sada identifikovao Tes. Nema izraženih sličnosti s planetama Sunčevog sistema.

HD 21749 osom oko svoje zvijezde putuje 36 dana, dakle, desetak puta kraće od Zemljine putanje oko Sunca.

Iako godina na novootkrivenoj planeti traje drastično kraće u odnosu na Zemlju, ona je pet puta duža od godine na planeti "super zemlja" i tri puta duža od godine na planeti LHS 3844. Riječ je o dvije planete koje je prošle godine izvan Sunčevog sistema takođe identifikovao teleskop Tes.

Stručnjaci navode da je novootkrivena planeta smještena u atmosferi teških gasova i da sadrži veću količinu vode zbog čega je i do 23 puta teža od Zemlje. Procjena je da prosječna temperatura na površini planete iznosi 150 stepeni Celsijusa.

Detaljan izvještaj o novom otkriću u svemiru objavio je časopis "The Astrophysical Journal Letters".

NASA je sredinom septembra prošle godine uz pomoć rakete Falcon 9 u svemir lansirala satelit Tes. Zadatak satelita tokom dvogodišnje misije je da istražuje nebeska tijela van Sunčevog sistema.

Galaxy

Mliječna staza krenula je prema opasnom sudaru s Velikim Magelanovim oblacima

mlječna staza
© NASA, ESA, S. Beckwith (STScI) i Hubble Heritage tim (STScI / AURA)Slika svemirskog teleskopa Hubble predstavlja spajanje između dvije galaksije (M51a i M51b) slične masi Mliječne staze i Velikog Magelanovog oblaka
U blizini naše galaksije nalazi se jedna skrivena, ali ozbiljna opasnost. Kruži oko naše Mliječne staze i mogla bi izbaciti naš Sunčev sustav u međuzvjezdani prostor, piše Science Alert.

Radi se Velikom Magellanovom oblaku (Large Magellanic Cloud, LMC), galaksiji koja kruži oko naše Mliječne staze, a tek nedavno su znanstvenici shvatili kolika je ona za nju prijetnja.

Prema najnovijem istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, Veliki Magellanov oblak zasigurno će se sudariti s našom galaksijom, i to mnogo prije nego što smo mislili.

Sve je otkrila kompjuterska simulacija

Do tog otkrića znanstvenici su došli nakon što su izradili kompjuterske simulacije kretanja LMC-a. Umjesto da na sigurnoj udaljenosti kruži oko naše Mliječne staze, kao što to čine druge slične galaksije, Veliki Magellanov oblak će se nakon nekog vremena sudariti s njom, piše The Guardian.

Znanstvenici procjenjuju da je LMC trenutno od nas udaljen oko 163.000 svjetlosnih godina i da se udaljava brzinom od 400 kilometara u sekundi. No simulacije astrofizičara sa Sveučilišta Durham pokazuju da će Veliki Magellanov oblak u jednom trenutku usporiti, okrenuti se prema nama i sudariti se s našom galaksijom. Sudar bi se trebao dogoditi za oko 2,5 milijardi godina.

U slučaju da čovječanstvo preživi toliko dugo, čeka ga pravi spektakl, piše Science Alert.

Komentar: Pogledajte također: Magnetic field detected between magellanic clouds


Moon

Kineska sonda spustila se na tamnu stranu Mjeseca

tamna strana mjeseca
© China Xinhua News ‏/Twitter
Kineski modul za proučavanje tamne strane Meseca "Čange 4" uspešno je sleteo na tamnu stranu Meseca, što je prvo uspešno meko sletanje na tamnu stranu Zemljinog prirodnog satelita u istoriji čovečanstva, saopštila je Centralna kineska televizija.

"Dana 3. januara u 10 sati i 26 minuta po kineskom vremenu (3 sata i 26 minuta po srednjoevropskom vremenu) svemirski brod 'Čange 4' uspešno je sleteo na tamnu stranu Meseca", saopštila je televizija.


Satellite

NASA-ina letjelica snimila prvu ovogodišnju sliku asteroida Ultima Thule

ultima thule
© JHUAPL/NASA
NASA-ina sonda New Horizons uspješno je prvi put u povijesti izbliza snimila do sada najudaljeniji svemirski objekt, asteroid nazvan Ultima Thule, koji se nalazi 6,4 milijarda kilometara od Zemlje, objavila je u utorak NASA.

Sonda je poslala signal na Zemlju koji je do nje putovao otprilike 10 sati.

New Horizons "funkcionira", rekla je Alice Bowman, dužnosnica projekta.


Komentar: NASA-ina letjelica otkriva čudne anomalije na putu prema Ultima Thule


Info

Nova vrsta zmije otkrivena u želucu druge zmije

koraljna zmija
© SVALDVARDSrednjeamerička koraljna zmija
Misteriozna zmija koja je pronađena u trbuhu druge zmije prije 42 godine, sada je službeno postala nova vrsta.

Znanstvenici s Sveučilišta u Texasu zmiju su nazvali 'Cenaspis aenigma' te kažu kako o vrsti trebaju još mnogo toga saznati. U njihovom 'Journal of Herpetology' nisu mogli objaviti ništa vezano uz ciklus života zmije te njezino ponašanje s obzirom na to da nije nikada nađen živi primjerak, piše IFL Science.

Zmija je nađena u šumama Chipasa, u trbuhu američke plave koraljne zmije. Znanstvenici koji su pregledavali našli su u njoj 25.8 cm dugu manju zmiju koja je imala karakteristike nikad do sada viđene vrste.

Sudeći po zubima i kosturu, čini se kako nije otrovnica. Blijedo smeđe je boje te je njezin uzorak poprilično neobičan za vrste koje kopaju. Zašto je tome tako, znanstvenici još ne znaju, ali se nadaju da će pronaći odgovor.
Ostaci zmije
© Journal of HerpetologyOstaci zmije "Cenaspis Aenigma"