Znanost i tehnologijaS


Info

Znanstveno dokazano - pume se boje ljudi

Znanstveno dokazano - pume se boje ljudi

Studija Sveučilišta u Kaliforniji pokazuje da planinski lavovi (poznati i kao pume) bježe čim čuju ljudski glas,
piše Nature World News.

"Ljudi to često govore, da se planinski lavovi više boje nas nego mi njih. No to do sada nije niti jednom bilo znanstveno dokazano", kaže Chris Wilmers, profesor studija okoliša. "Kada idu na planinarenje, neki se boje da će ih planinski lavovi napasti. No ispada da se te životinje itekako boje ljudi."

Znanstvenici su izvršili ukupno 29 eksperimenata sa 17 različitih puma. Otkrili su kako ove životinje bježe u 83% slučajeva kada su izložene ljudskom glasu.

Ne samo da bi pobjegli, već bi se kasnije oklijevali vratiti svojojem teško stečenom obroku.

Eye 1

SAD: Zaposleni u firmi iz Viskonsina pristaju na čipiranje

Sistem plaćanja u Americi ulazi u novu eru "udobnosti", tako što će se zaposlenima ugraditi mikro-čipovi koji će im omogućiti pristup osnovnim sadržajima u vezi sa poslom.
Zaposleni u firmi iz Viskonsina pristaju na čipiranje
© thedailysheeple.com
Najmanje 50 zaposlenih u firmi "Three Square Market" u američkoj državi Viskonsin je pristalo da im se ugradi čip koji je sličan onome u beskontaktnoj kreditnoj kartici, navodi se u izveštaju iz firme.

Komentar: Ljudi se svjesno predaju potpunoj kontroli. Mikročipiranje i asimiliranje ljudske populacije s robotima i tehnologijom je nešto što će vjerovatno biti prikazano javnosti kao pomoć da se postane "super čovjek", ali jasno je da ako postanete dio stroja/računala da će biti netko tko može kontrolirati tu tehnologiju, a samim tim i vas.


Nebula

"Anđeoska čestica", koja je i materija i anti-materija, otkrivena je nakon 80-godišnje potrage

Osamdeset godina nakon što je prvi put predloženo njeno postojanje, naučnici sa Univerziteta u Stenfordu pronašli su Anđeosku česticu, koja istovremeno postoji kao materija i antimaterija.

Antimaterija je supstanca koja se sastoji od elementarnih antičestica, za razliku od "obične" materije koja je sastavljena od elementarnih čestica. Svaka elementarna čestica se odlikuje nekim osobinama (masa, naelektrisanje, spin...) koje je razlikuju od ostalih čestica.

Za svaku česticu postoji i odgovarajuća antičestica, čije su neke osobine, poput mase ili spina, jednake, a druge osobine, poput naelektrisanja ili magnetnog momenta, suprotne. Istraživači su dugo smatrali da bi se materija i amtimaterija, u slučaju da se 'sretnu', međusobno poništile, pri čemu bi oslobodile velike količine energije u obliku gama zračenja ili drugih čestica.

Ali 1937. godine, italijanski fizičar Etore Majorana ukazao je na moguće postojanje tipova čestica koje su same sebi antičestice. Nazvao ih je fermioni. Fizičari su sada prvi put u istoriji pronašli dokaz njihovog mogućeg postojanja.

"Ovo otkriće označilo je kraj jednog od najintenzivnijih istraživanja u fundamentalnoj fizici, dugo 80 godina", rekao je profesor Šučeng Džang sa Stenford univerziteta. Da bi dokazali postojanje fermiona, naučnici su morali prvo da pronađu 'kvazi-čestice'.

Uprkos tome što se kvazi-čestice ne ponašaju kao čestice u prirodi, uklapaju se u matematički model neohodan za postojanje majoranfermiona.

Cow

Naučnici otkrili da krave proizvode snažna antitjela otporna na virus HIV-a

Američki istraživači tvrde da je 'nevjerojatno' i 'ludo' koliko su krave uspješne kada se radi o borbi protiv HIV-a, piše BBC.

Naučnici otkrili da krave proizvode snažna antitjela otporna na virus HIV-a
Smatra se da krave zbog svog kompleksnog i bakterijama bogatog probavnog sustava mogu brzo proizvesti antitijela koja mogu neutralizirati HIV. Ovo je prvo otkriće ovog tipa u području imunizacije.

Borba protiv HIV-a oduvijek je bila teška jer se virus konstantno mutira, a to imunološkom sustavu otežava napadanje virusa. Mali broj pacijenata nekoliko godina nakon inicijalne infekcije razvije antitijela koja su sposobna naširoko neutralizirati one dijelove virusa koji se ne mijenjaju.

Istraživači Međunarodne inicijative za cjepivo protiv AIDS i Istraživački institut Scripps su s ciljem pronalaska cjepiva koje bi naučilo imunološki sustav da pravi takva antitijela pristupili imunizaciji krava.

'Način na koji su krave reagirale nas je zapanjio', rekao je doktor Devin Sok. Tražena antitijela krave su proizvele za samo nekoliko tjedana. 'Sve je izgledalo ludo dobro. Ljudima je potrebno tri do pet godina da razviju takva antitijela. Ovo je jako važno jer to prije nismo uopće uspjeli napraviti. Tko bi rekao da će krave značajno doprinijeti borbi protiv HIV-a.'

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature te pokazuju da su kravlja antitijela u 42 dana uspjela neutralizirati 20 posto sojeva HIV-a. Nakon 381 dana, neutralizirala su 96 posto sojeva.

'Snaga odgovora je na sojeve je uistinu zapanjujuća', rekao je doktor Dennis Burton, jedan od istraživača koji je sudjelovao u projektu. 'Za razliku od ljudskih antitijela, veća je vjerojatnost da će kravlja antitijela imati unikatna obilježja koja će im pomoći u borbi protiv HIV-a.'

Evil Rays

Zastrašujuća tehnologija: Uz mali budžet stvoriti lažne snimke koje izgledaju vrlo autentično

Zastrašujuća tehnologija: Uz mali budžet stvoriti lažne snimke koje izgledaju vrlo autentično
© youtube.com/Supasorn SuwajanakornObama je uzet kao primjer
Tehnološki napredak je neizbežan, ali razvoj tehnologije ponekad zaista ume da izgleda zastrašujuće.

Istraživači na Univerzitetu u Vašingtonu razvili su tehnologiju koja koristi mašinsko učenje za savladavanje pokreta lica i kasnije proizvodi vrlo autentične video-snimke.

Drugim rečima, reč je o tehnologiji koja čita izraz lica i na osnovu algoritma uči i reprodukuje pokrete na osnovu potpuno drugog audio-snimka.

Ovaj put je u 'glavnoj ulozi' bivši američki predsednik Barak Obama, prvenstveno zbog toga što ima mnogo javnih video-snimaka.

Video pokazuje neverovatnu tačnost govora iz Bele kuće koji se zasniva na potpuno drugačijim audio-snimcima. Istraživači su čak išli toliko daleko da su uzeli snimak iz studentskih dana Obame i 'zalepili' zvuk na snimak na kojem se vidi znatno stariji bivši predsednik.

Ono što se najviše pokazuje kao problematično ovde su 'lažne vesti': bilo ko bi mogao uz vrlo mali budžet da stvori lažne snimke koji izgledaju vrlo autentično. Zapravo, toliko dobro, da je teško primetiti da se radi o lažnom snimku.

Koliko sve to izgleda zastrašujuće, možete videti na priloženom snimku:

Fish

Mola tecta: Naučnici otkrili novu vrstu velike ribe

Mola tecta riba
© MARIANNE NYEGAARD

Naučnici su otkrili novu vrstu džinovske ribe, kojoj su dali naziv Mola tecta.


Riba je otkrivena posle četvorogodišnje potrage australijskih studenata, čije je ranije istraživanje pokazalo mogućnost postojanja ranije neotkrivene vrste iz roda bucnja.

Marijen Niegard, doktorantkinja Merdok univerziteta u Pertu otkrila je novu vrstu dok je istraživala genetiku bucnja u indo-pacifičkim vodama.

Svoje istraživanje započela je nakon što je uočila genetske razlike kod više od 150 uzoraka bucnja. Analize su pokazivale da postoje četiri vrste bucnja, dok su samo tri bile poznate - Masturus lanceolatus, Mola mola i Mola ramsayi.

"Bucnji su ogromne, usamljene i skrivene ribe, pa je jako teško doći do njih", kaže Niegard.

"Nisu retke, ali žive u delovima okeana do kojih ljudi uglavnom ne idu. Rone do nekoliko stotina metara dubine, gde se hrane, a onda se opet približavaju površini, kako bi uživale u suncu".

Inače, Mola mola ili obični bucanj, najteža je košljoriba na svetu. Najveći primerci dostižu dimenzije od četiri metra (vertikalno) sa tri mestra (horizontalno) i težinu od gotovo 2.300 kilograma. Njima nikada ne izrasta leđno peraje.

Hearts

Ključna komponenta ranog razvoja embrija; Majke, osim DNK, svojim nerođenim bebama prenose i protein

Ključna komponenta ranog razvoja embrija; Majke, osim DNK, svojim nerođenim bebama prenose i protein
Majke prenose svojim nerođenim bebama ne samo DNK nego i protein koji je od vitalne važnosti za razvoj ploda, pokazala je studija međunarodnog tima znanstvenika objavljena u novom broju prestižnog časopisa Science.

Jedan od članova tima bio je i mladi hrvatski znanstvenik dr. Ozren Bogdanović koji trenutno živi i radi u Australiji.

- Ovo je dosad bilo potpuno nepoznato: nešto što nije DNK se prenosi s majke na dijete, a pritom je ključna komponenta ranog razvoja embrija - rekao je dr. Ozren Bogdanović, voditelj Laboratorija za razvojnu epigenomiku na Institutu Garvan u Sydneyju.

Biološki mehanizmi

Studija u Scienceu najnoviji je doprinos razumijevanju epigenetike, nove znanstvene discipline koja se među ostalim bavi skrivenim utjecajem okoliša, primjerice čimbenika kao što su pušenje, prehrana i stres na naše gene.

- Razmišljajte o epigenetici kao o preslici podataka za DNK nacrt, koja govori našim stanicama točno kada treba uključiti ili isključiti svaki gen. Tijekom posljednjih nekoliko godina vidjeli smo sve više dokaza da utjecaji na okoliš - primjerice prehrana, stres ili trauma - mogu dovesti do epigenetičkih promjena u pojedincima koje onda oni prenose svojoj djeci i unucima. Međutim, biološki mehanizmi koji sudjeluju u tim procesima još uvijek nisu dovoljno istraženi - istaknuo je Ozren Bogdanović.

Arrow Up

Škotska: 4 vrijedna dabra povećala biljne vrste kada su od isušene poljane napravili močvaru

4 vrijedna dabra Škotska
© Steve Gardner/Scottish Wildlife Trust/PA

Četiri dabra su u Škotskoj za 10 godina izgradila skoro 200 metara brana, 500 metara kanala i stvorila oko pola hektara jezera, i tako od poljane isušene prije više od 200 godina ponovo napravili močvaru sa brojem biljnih vrsta povećanim za 50 odsto i brojnim staništima,
navodi se u novoj naučnoj studiji o kojoj piše britanski Gardijan.

Naučnici su rekli da istraživanje daje dokaze da su dabrovi veoma jeftin način za dugoročni i održivi oporavak močvara, važne sredine sa velikim biodiverzitetom koja je od početka 20. vijeka izgubila dvije trećine svojih površina u svijetu.

"Močvare čuvaju vodu i poboljšavaju njen kvalitet, one su 'bubrezi okoline'", rekao je Najdžel Vilbi, profesor na univerzitetu Stirling i član tima. Njihovo ranije istraživanje je pokazalo da brane koje dabrovi grade usporavaju tok rijeka i tako umanjuju rizik od poplava i zagađenja vode.

Naučnici ipak tvrde da se mora pažljivo rukovoditi puštanjem dabrova u divljinu zbog štete koju oni mogu nanijeti usjevima i nasipima koji štite niže predjele od poplava, dok se ribari brinu da bi dabrove brane mogle zaustaviti uzvodni put lososa i drugih riba.

Dabrovi grade svoje kompleksne sisteme brana i kanala da bi napravili bazene u kojima se kriju od predatora, medvjeda, vukova i žderavaca.

Te životinje su u 17. vijeku u Britaniji lovljene do istrebljenja, ali sada ih je u Škotskoj nekoliko stotina i tu se smatraju domaćom vrstom. Raste zainteresovanost za kontrolisano puštanje dabrova i u ostatku Britanije gdje ih je samo nekoliko desetina.

Blue Planet

Pogled na Evropu iz svemira

Pogled na Evropu iz svemira

Zahvaljujući ovom snimku sa Međunarodne svemirske stanice, možemo da otkrijemo kako Evropa izgleda iz svemira.


Ukoliko ste se pitali kako Evropa izgleda iz svemira, sada to možete i da otkrijete.

Zabeležen 4K ultra HD kamerom, ovaj snimak prikazuje kristalno čist pogled na Evropu.

Da bi se napravio video od tri minuta, svemirska stanica je prešla put od 1.600 kilometara.

Svemirska stanica leti oko 400 kilometara iznad Zemlje i našu planetu snima pomoću nekoliko kamera.

Putujući brzinom oko 28.000 km/h, svemirska stanica na svaka 92 minuta napravi krug oko Zemlje. Pogled je uvek različit, zato što se putanja svemirske stanice pomera u svakom novom krugu.

Ovaj video je nastao u avgustu prošle godine, a Nasin Džonsonov svemirski centar ga je objavio u ponedeljak. Za muziku u pozadini je bio zadužen švedski kompozitor Joakim Karud.

Sun

Biolozi otkrili kako koralji u velikim dubinama stvaraju vlastitu sunčevu svjetlost

Koralji stvaraju vlastitu sunčevu svjetlost
© J. Wiedenmann
Mnoge životinjske vrste koje žive u dubokim morima gdje dopire jako malo sunčeve svjetlosti moraju razviti posebne mehanizme preživljavanja. Već je poznato kako koralji imaju prekrasne, fluorescentne boje te da žive u zajednici s algama. Međutim, postoje koralji koji žive u velikim dubinama i koji unatoč tomu imaju sjajnu narančastu i crvenu boju.

Koralji stvaraju vlastitu sunčevu svjetlost
© J. Wiedenmann
U studiji koja je objavljena u časopisu Proceedings of the Royal Society B znanstvenici su uspjeli otkriti njihovu tajnu prilagodbe na mračan okoliš. Biolozi sa Sveučilišta Southampton iz Velike Britanije su došli do spoznaje da koralji sjaje kako bi dobili više sunčeve svjetlosti.

Voditelj studije biolog prof. Joerg Wiedenmann je objasnio kako proteini koji se nalaze u koraljima upijaju ono malo svjetlosti koja uspije doći do njih i zatim isijavaju tu istu svjetlost narančasto-crvene boje. Ta svjetlost prodire duboko u njihovo tkivo gdje obitavaju njihovi saveznici tj. morske alge. Potom alge proizvode energiju i hranu za koralje.