Znanost i tehnologijaS


Chalkboard

Znanstvenici otkrivaju tajne veličanstvenih pustinjskih zvjezdanih dina


Jutarnji
Pon, 04 Ožu 2024 12:57 UTC
dine
© AFP/DatotekaPripadnici plemena vode svoje deve kroz dine pustinje Liwa nakon rijetke kišne oluje
One su među čudima naših pustinja - zvjezdane dine, pješčane formacije poput nepravilnih piramida visokih do 300 metara s krakovima koji se protežu od vrha dajući im izgled zvijezde kad se gleda odozgo.

Znanstvenici su u ponedjeljak predstavili prvu dubinsku studiju zvjezdane dine, otkrivajući unutarnju strukturu tih geoloških oblika i pokazujući koliko je vremena potrebno da se jedna od njih formira - brže nego što se očekivalo, ali još uvijek je to proces koji se odvija stoljećima.

Studija se usredotočila na zvjezdanu dinu u istočnom Maroku zvanu Lala Lallia, što znači "najviša sveta točka" na lokalnom berberskom jeziku. Smještena je unutar pustinje Sahare u malom pješčanom moru zvanom Erg Chebbi oko 5 km od grada Merzouga, blizu granice s Alžirom. Lala Lallia uzdiže se oko 100 metara iznad okolnih dina i široka je otprilike 700 metara, a sadrži oko 5-1/2 milijuna metričkih tona pijeska.

Znanstvenici su upotrijebili radar koji prodire u zemlju kako bi zavirili u unutrašnjost dine i upotrijebili datiranje pomoću luminescencije kako bi odredili koliko je dugo Lali Lalliji trebalo da se formira. To je metoda koja se temelji na količini energije zarobljene unutar zrna pijeska.
Više...
Comet

Obnovljena potraga za Chinguettijem: Znanstvenici u potrazi za najvećim izgubljenim meteoritom na Zemlji


Kozmos
Pet, 01 Ožu 2024 00:00 UTC
meteor
© Anton Petrus/Moment/Getty Images
Priča o Chinguetti meteoritu ostaje jedna od najfascinantnijih zagonetki koja intrigira znanstvenike i avanturiste. Ovaj meteorit, težak 4,5 kilograma i sastavljena od kamena i željeza, navodno je otkriven na vrhu iznimne željezne formacije, poznate kao Željezno Brdo, širine 100 metara u Africi 1916. godine.

Unatoč mnogobrojnim istraživanjima, postojanje većeg meteorita, iz kojeg je ovaj fragment navodno potekao, nikada nije znanstveno potvrđeno. Danas, nova skupina istraživača kreće u potragu za rješenjem ove misterije. Ako bi se dokazalo da Željezno Brdo zaista postoji, to bi značilo otkriće najvećeg meteorita na Zemlji, daleko nadmašujući sve druge poznate meteorite.

Timovi znanstvenika s Imperial College London i Sveučilišta u Oxfordu u Velikoj Britaniji planiraju koristiti napredne tehnike, poput analize karti magnetskih anomalija, koje bi mogli ukazivati na prisutnost velikih željeznih masa, u svrhu lociranja ovog izuzetnog vanzemaljskog objekta.
Više...
Brain

Prvi put otkriven jedinstveni moždani signal


Kozmos
Čet, 29 Vel 2024 00:00 UTC
signal mozak
© (KTSDESIGN/Science Photo Library/Getty Images)
Znanstvenici su otkrili jedinstveni oblik komunikacije unutar stanica koji se odvija u ljudskom mozgu, što nas dovodi do spoznaje o koliko toga još uvijek trebamo naučiti kada su u pitanju njegove zagonetne unutrašnje funkcije. Ovo revolucionarno otkriće sugerira da bi naši mozgovi mogli posjedovati još veće računalne sposobnosti nego što smo dosad pretpostavljali.

Novi 'gradirani' signal

Tijekom 2020. godine, skupina istraživača iz Njemačke i Grčke objavila je nalaze o mehanizmu prisutnom u vanjskim kortikalnim stanicama mozga koji samostalno proizvodi novi 'gradirani' signal. Ovaj fenomen mogao bi omogućiti pojedinačnim neuronima novi način izvršavanja njihovih logičkih funkcija. Analizirajući električnu aktivnost u dijelovima tkiva uklonjenih tijekom kirurških zahvata na pacijentima oboljelima od epilepsije, te istražujući njihovu strukturu pomoću fluorescentne mikroskopije, neurolozi su ustanovili da pojedinačne stanice u korteksu koriste ne samo uobičajene natrijeve ione za generiranje signala, već i kalcijeve ione.
Više...
Info

Divovske 'rijeke' koje teku nebom mapirane po prvi put


Klik
Uto, 27 Vel 2024 00:00 UTC
atmosferske rijeke
© NOAAAtmosferske rijeke, niti intenzivnog prijenosa vlage u atmosferi, sada se mogu automatski otkriti u satelitskim promatranjima
Kroz našu atmosferu teku rijeke intenzivne vlage jednako kao što to čine njihove tekuće verzije po zemlji. Nažalost, nebeske struje mnogo su teže vidljive golim okom. Često proizvod ciklona, atmosferske rijeke mogu diktirati gdje će pasti intenzivna kiša, što njihovu nevidljivost čini problemom.

Razumijevanje njih postaje sve važnije kako se naša sve toplija atmosfera sve više puni vodom, prisiljavajući ove zračne vodene putove da mijenjaju smjer.

Do sada su istraživači oslanjali se na računalno modeliranje kako bi predvidjeli kamo bi se ta vodena para vjerojatno kretala, ali istraživači su sada osmislili način da ih špijuniramo u stvarnom vremenu. Komad slagalice koji je nedostajao bio je 3D vjetrovni pejzaž.

Komentar:

Više...
Bad Guys

Stručnjak upozorava da bi čovječanstvo zbog umjetne inteligencije moglo biti uništeno u samo 5 godina

Ivan Petričević
Kozmos
Sre, 21 Vel 2024 00:00 UTC
Razvoj ove nove tehnologije odvija se takvom brzinom da je počeo buditi zabrinutost među stručnjacima, s obzirom na to da se sumorne i distopijske prognoze za budućnost čovječanstva počinju ostvarivati ranije nego što je bilo predviđeno.
umjetna inteligencija
© Yuichiro Chino/Getty Images
Eliezer Yudkowsky, američki istraživač umjetne inteligencije i autor, specijaliziran je za teoriju odlučivanja i etiku. Najpoznatiji je po promicanju ideja vezanih uz koncept prijateljske umjetne inteligencije (UI), uključujući tezu da možda nećemo imati jasno upozorenje kada UI prestane biti saveznik.

Njegova istraživanja o mogućnosti nekontroliranog širenja UI utjecala su na djelo "Superinteligencija: Staze, opasnosti, strategije" filozofa Nicka Bostroma, objavljeno 2014. U nedavnom intervjuu za britanski The Guardian, Yudkowsky je izjavio da bi spomenuta nekontrolirana ekspanzija UI mogla nastupiti ranije nego što mnogi predviđaju.

Komentar: Znanstvenik nije usamljen u svom upozorenju:

Više...
Galaxy

Znanstvenici otkrili tri dosad nepoznata nova mjeseca oko Urana i Neptuna

Ivan Petričević
Kozmos
Ned, 25 Vel 2024 00:00 UTC
sustav
Sunčev sustav obogaćen je za nove članove svoje lunarne obitelji - prvim novootkrivenim mjesecom Urana nakon više od dvadeset godina, koji je vjerojatno i najmanji, te dva nova mjeseca Neptuna, od kojih je jedan najmanje sjajan mjesec ikada otkriven pomoću zemaljskih teleskopa. Ova su otkrića objavljena od strane Međunarodne astronomske unije kroz Centar za male planete.

"Tri novoootkrivena mjeseca su najmanje sjajni objekti do sada pronađeni u orbitama ovih dviju ledenih divovskih planeta korištenjem zemaljskih teleskopa," pojasnio je Scott S. Sheppard iz Carnegie Science. "Bila je potrebna posebna obrada slika kako bi se otkrili takvi slabi objekti."

Novi dodatak Uranu povećava ukupni broj njegovih satelita na 28. S promjerom od samo 8 kilometara, najvjerojatnije je najmanji među Uranovim satelitima. Za obilazak planeta potrebno mu je 680 dana. Privremeno nazvan S/2023 U1, ovaj će mjesec konačno biti nazvan po nekom od likova iz Shakespeareovih djela, sukladno tradiciji imenovanja vanjskih satelita Urana.
Više...
Brain

Što se događa s našim mozgom kad ne radimo ništa

Nora Bradford [Prijevod: Sott.net]
Quanta Magazine
Pon, 05 Vel 2024 17:14 UTC
brain at rest graphic
© Kristina Armitage/Quanta Magazine
Kad god aktivno obavljate zadatak — recimo, dižete utege u teretani ili polažete težak ispit — dijelovi vašeg mozga koji su potrebni za njegovo izvršavanje postaju "aktivni" kada neuroni pojačaju svoju električnu aktivnost. No, je li vaš mozak aktivan čak i kada se opustite na kauču?

Istraživači su otkrili da je odgovor potvrdan. Tijekom posljednja dva desetljeća definirali su ono što je poznato kao mreža zadanog načina rada, skup naizgled nepovezanih područja mozga koja se aktiviraju kada uopće ne radite puno. Njegovo otkriće ponudilo je uvid u to kako mozak funkcionira izvan dobro definiranih zadataka i također je potaknulo istraživanje uloge moždanih mreža — ne samo regija mozga — u upravljanju našim unutarnjim iskustvom.

U kasnom 20. stoljeću neuroznanstvenici su počeli koristiti nove tehnike za snimanje slika mozgova ljudi dok su obavljali zadatke u strojevima za skeniranje. Kao što se očekivalo, aktivnost u određenim područjima mozga povećala se tijekom zadataka — i na iznenađenje istraživača, aktivnost u drugim područjima mozga je istovremeno opala. Neuroznanstvenike je zaintrigiralo da su tijekom raznih zadataka ista područja mozga konstantno smanjivala svoju aktivnost.
Više...
2 + 2 = 4

Čudna faza materije koja je postojala samo u teoriji pokazala se stvarnom


Kozmos
Sub, 24 Vel 2024 00:00 UTC
Svjetlo u interakciji sa staklom
© Sudzie/Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0Svjetlo u interakciji sa staklom
Riječ je o Bragg-ovoj staklenoj fazi (Bragg glass phase) kako prenosi Science Alert - neobičnom, naizgled paradoksalnom rasporedu atoma unutar staklastog materijala, gdje su čestice gotovo jednako uređene kao u savršenom kristalu. Znanstvenici nisu bili sigurni postoji li Bragg-ova staklena faza, no ona je otkrivena, skrivena u leguri paladija umetnutoj između slojeva terbija i telura (PdxErTe3).

Ovo otkriće, koje je predvodio fizičar Krishnanand Mallayya sa Sveučilišta Cornell i objavljeno u časopisu Nature Physics, ne samo da osvjetljava načine na koje se materijali mogu ponašati, već demonstrira moćan novi skup tehnika za istraživanje atomskih struktura egzotičnih materijala.
Više...
Camera

Veličanstvena ptica sa žutom krestom prvi put fotografirana


Okvir
Pet, 23 Vel 2024 00:00 UTC
ptica
© Matt Brady/Sveučilište Texas u El PasuPrva ikada snimljena fotografija kacigara sa žutom krestom
Znanstvenici su prvi put snimili fotografije ptice za koju se dugo smatralo da je izgubljena. Poznata kao žutokljuna ptica ili Prionops alberti, ova vrsta je navedena kao "izgubljena ptica" Agencije za zaštitu ptica SAD-a jer nije viđena gotovo dva desetljeća.

Znanstvenici sa Sveučilišta Teksas u El Pasu došli su do otkrića tijekom šestotjedne ekspedicije na masiv Itombwe, planinski lanac u istočnoj Demokratskoj Republici Kongo. Fotografije kacigara pregledao je i potvrdio dr. Cameron Root, koji vodi projekt Lost Birds u u Američkom zavodu za zaštitu ptica.

"Bilo je nevjerojatno iskustvo naići na ove ptice. Znali smo da su ovdje mogući, ali nisam bio spreman za to koliko će spektakularno i jedinstveno izgledati u životu," rekao je dr. Michael Harvey, ornitolog i docent UTEP-a na Odjelu za biološke znanosti.

Harvey je vodio ekspediciju s UTEP profesorom bioloških znanosti Eli Greenbaumom, Ph.D. Pridružio im se ornitolog Matt Brady, kao i skupina kongoanskih istraživača iz Centre de Recherche en Sciences Naturelles, uključujući dr. Chifundera Kusambu, Roberta Kizungu Biamana, Chancea Bahati Muhigirva, Mvenebata M. Aristotea i Vandegea M. Muninga.
Više...
Galaxy

Možda postoji puno više nego što smo mislili u pojasu ledenih krhotina koji kruži vanjskim Sunčevim sustavom

Branimir Vorša
Zimo
Sre, 21 Vel 2024 13:44 UTC
ilustracija
© Mark Garlick/Science Photo Library/GettyIlustracija kako bi mogao izgledati pogled iz Kuiperovog pojasa
U ogromnom prostranstvu vanjskog Sunčeva sustava putovanje sonde New Horizons kroz Kuiperov pojas otkriva iznenađujuće uvide. Prikupljeni podaci sugeriraju neočekivano gusto područje čestica, što dovodi u pitanje prethodne procjene opsega Kuiperova pojasa.

New Horizons provodi prva izravna mjerenja međuplanetarne prašine daleko izvan putanja Neptuna i Plutona, ističe Alex Doner sa Sveučilišta Colorado Boulder.

Kuiperov pojas, poznat po svojim ledenim objektima, stjenovitim tijelima i patuljastim planetima, krije tajne koje proučavanje navedene prašine može otkriti. Izvorno se vjerovalo da se proteže na oko 50 astronomskih jedinica (jedna astronomska jedinica jednaka je udaljenosti Zemlje od Sunca), a novija otkrića ukazuju na potencijalno proširenje pojasa na 80 astronomskih jedinica.

Sonda New Horizons, prvobitno lansirana za istraživanje vanjskog dijela Sunčeva sustava, marljivo šalje podatke od svog posjeta Plutonu 2015. godine.
Više...