Ministarstvo odbrane Rusije nema potrebu za savetima o izveštavanju o vojnim vežbama u zemlji, izjavio je portparol ruskog vojnog resora Igor Konašenkov komentarišući izjavu komandanta američkih snaga u Evropi Bena Hodžisa.
General je ranije pozvao Moskvu da se potrudi da belorusko-ruske vojne vežbe „Zapad 2017“ budu transparentnije. Hodžis je na ove vežbe pozvao novinare i posmatrače.

Na naslovnoj fotografiji članka u sredini je Lilian Tintori, supruga desničarskog lidera Leopolda Lópeza koji je osuđen na 13 godina zatvora za poticanje na nasilje u Venezueli u kojem je 2014. život izgubilo nekoliko desetaka ljudi.
Lilian Tintori tvrdi kako živi u “diktaturi” i da je njezin suprug “politički zatvorenik režima” Nicolasa Madura. Trenutno daje podršku nasilnim prosvjedima kojima oporbeni lider Henrique Capriles želi svrgnuti vladu u Venezueli i koji su proteklih tjedana odnijeli živote nekoliko desetaka ljudi, među kojima su pripadnici Nacionalne garde i civili od kojih su se neki slučajno zatekli na mjestu sukoba.

SAD su blizu zaključivanja velikog broja sporazuma o isporukama naoružanja Saudijskoj Arabiji u vrednosti od 100 milijardi dolara, javio je Rojters, pozivajući se na visokog zvaničnika Bele kuće.

Činovnik koji je želeo da ostane anoniman izjavio je da ukupna vrednost ugovora u narednih 10 godina može da pređe 300 milijardi dolara. Navedeno je da će na taj način Saudijskoj Arabiji biti pružena pomoć u povećanju njenih odbrambenih sposobnosti. Takođe, SAD nameravaju da nastave da pružaju podršku Izraelu.

„Nalazimo se u završnom stadijumu cele serije ugovora“, rekao je činovnik.

Ranije je saopšteno da će predsednik SAD Donald Tramp tokom svojih poseta Saudijskoj Arabiji, Izraelu i Italiji posebnu pažnju posvetiti problemu međunarodne bezbednosti.

Građanski rat u Siriji, koji je u neku ruku i svetski rat, budući da u njemu učestvuju i Rusija i Sjedinjene Američke Države, a o regionalnim silama poput Irana, Turske i Saudijske Arabije da i ne govorimo, ulazi u novu fazu.


U Astani, u Kazahstanu, Rusija, Turska i Iran postigli su dogovor o formiranju četiri zone deeskalacije, to jest, o primirju u nekim od delova Sirije koji su pod kontrolom pobunjenika. Amerikanci u Astani nisu imali pravo glasa, ali su tamo bili prisutni i nisu se otvoreno usprotivili postignutom dogovoru, koji su Ujedinjene nacije podržale.

Da li je ovaj dogovor uvod u podelu Sirije, ili potez kojim će biti olakšani pobeda nad islamskim teroristima i uspostavljanje mira, uz očuvanje legitimnih vlasti u Damasku dok sam sirijski narod ne odluči o sudbini Bašara el Asada? Da li će Amerika zbog Kurda ući dublje u sukob sa svojim NATO saveznicima, Turcima? Najzad, da li su odbrojani dani teroristima Al Kaide i Islamske države na koje se, naravno, sporazum iz Astane ne odnosi?

U „Novom Sputnjik poretku“ o ovim su pitanjima govorili Dušan Proroković, profesor geopolitike na Fakultetu za diplomatiju i bezbednost, i publicista i istoričar Srđa Trifković.

„Formiranje ’bezbednih zona‘ rezultat je spoznaje da je uspostavljanje pune kontrole vlade u Damasku nad celom teritorijom Sirije nemoguć posao, i da je bolje težiti defakto podeli u kojoj bi koliko-toliko podnošljivi partneri kontrolisali te oblasti“, ocenjuje Srđa Trifković.

Nakon što su godinama dozvoljavale američkim tehnološkim divovima Googleu i Facebooku da ih iskorištavaju i drže monopol u ovom sektoru, sve više zemalja počinje preuzimati veću kontrolu nad svojim informatičkim prostorom.
Prema nedavnom članku kojeg je objavio Geek Time, Vijetnam je najnovija zemlja koja će početi poticati lokalne alternative uobičajenoj Google tražilici i mreži društvenih medija kako bi se ponovno uvela ravnoteža nad informacijama, narušena monopolom kojeg u Vijetnamu danas uživaju tehnološki divovi, za New Eastern Outlook piše Tony Cartalucci.

Google i Facebook su više od tražilice i društvenog medija

Ranije u ožujku, kada je cijeli svijet je naširoko raspravljao o dodijeli Oscara za dokumentarac o “hrabrim junacima” takozvanih “Bijelih kaciga”, sirijski predsjednik Bashar Al-Assad je rekao da je ova organizacija povezana s teroristima Al-Qaede. Tada je vrlo malo ljudi obratilo pozornost na tvrdnju predsjednika Sirijske Arapske Republike.
No, isto je rekao i jedan od vođa sirijske Al-Qaede, koalicije Hayat Tahrir Al-Sham, Abu Jaber.

Novinar Brandon Turbeville je pronašao zanimljivu video poruku upućenu simpatizerima islamističke terorističke organizacije. Isječak je objavljen još u ožujku 2017. godine, ali ga je iz očitih razloga zapadna javnost odlučila ignorirati.

Bez obzira na pobjedu sintetičkog proizvoda Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima u Francuskoj, njihova ostavština pokazuje promjenu u društvu Starog kontinenta, gdje se “moderni proces” globalizacije više ne može percipirati kao nepovratna povijesna činjenica.

Zbog francuskih izbora, više nego bilo kojeg drugog procesa, politička i društvena rasprava o globalizaciji i njezinim učincima nije više tako samouvjerena. Sve do nedavno su pobornici ovog uvjerenja, vodeći eksponenti u korist tog procesa i najpoznatijih ugledni analitičari tradicionalnih medija, smatrali da globalizacija nije samo pozitivna pojava, nego “neizbježan automatizam povijesti”, a svi koji su se tom procesu protivili su se označavali kao “apsolutno zlo” i neizlječivi “nostalgični” protivnici navodnog “progresa” i “modernosti”.

S ove točke gledišta su francuski izbori vrlo simbolični. Na njima se predstavio kandidat, kasnije pobjednik, Emanuel Macron, dečko sjajnog lica, dinamičan, pozitivan, čovjek koji zna kako pobijediti i nikada se ne umara od borbe za viziju “novog” i “otvorenog” svijeta, onog “modernog”.

Nasuprot njega je stajala Marine Le Pen, proglašena za kandidatkinju “zatvorene” i “zastarjele” Francuske, koja ne zna i ne želi gledati naprijed. Moglo bi se unedogled raspravljati o značenju pojmova “modernog” i “otvorenog”, iako se njima prikriva činjenica da iza običnih riječi na kraju nema nikakvog političkog sadržaja.

Francuski izbori su otkrili da pozivanje na “otvorenost” i “progres” u političkom programu služe kako bi se jednoj opciji pripisale sve pozitivne osobine, a drugu stranu u predstavilo pojmovima i terminima s jasnim negativnih konotacijama.

Drugim riječima, tradicionalni mediji, ne samo u javnost, koja osobito u provinciji živi samostalan intelektualni život, odvojen od televizije i novina, sve su sveli na usporedba između anđela i vraga, između dobra i zla. Aktualna terminologija je postala konfrontacija između “otvorenog” i “zatvorenog”, “modernog” i “zastarjelog”, “povijesti koja se kreće prema naprijed” i “opasne reakcije u vrijeme krize”.

Novinar i vojni komentator Aleksandar Žilin nazvao je Misiju OEBS-a političkom obaveštajnom službom NATO-a u Donbasu. Kako je ekspert naglasio televiziji „Zvezda“, upravo zato predstavnici Misije praktično ne beleže kršenje Minskog sporazuma od strane Kijeva.

„Mene obično raznežuje odnos prema Misiji OEBS-a. Dosadilo mi je da o tome govorim. Gospodo, misija OEBS-a je politička obaveštajna služba NATO-a, dok se pred njima otvaramo i čekamo i čekamo da obaveštajac koji radi za Ameriku napiše: ’Porošenko je kriv. Zaista...‘“, naglasio je Žilin.

Podsetimo, 11. maja 2014. godine stanovnici Donbasa su glasali za odvajanje od Ukrajine i proglasili narodne republike Donjecka i Luganska. Na referendum je izašlo 75 odsto stanovnika od kojih je 90 odsto glasalo za nezavisnost.

Podsetimo, specijalna posmatračka misija OEBS-a u Ukrajini počela je sa radom 21. marta 2014. godine, pre nego što je u aprilu vršilac dužnosti predsednika Ukrajine Aleksandar Turčinov objavio početak antiterorističke operacije na istoku zemlje.

Šesnaest godina Amerikanci vode rat protiv talibana i al Kaide i još mu se ne bliži kraj, a ni pobjeda. Što Amerikanci još rade u Afganistanu kad im očito ne ide? Šalju još vojnika jer stotinu tisuća kao da nije dovoljno.
„Što mi uopće radimo u Afganistanu?,“ pita se jedan od bivših marinaca.

Pitanje dolazi kao reakcija na prijedlog viših savjetnika Donalda Trumpa da se pošalje nekoliko tisuća dodatnih američkih jedinica kako bi mogli opet „početi pobjeđivati“, prenosi od službenog izvora Bussines Insider.

To bi bilo odlično kada bi Amerikanci definirali riječ „pobjeđivati“ jer ono što se događa nešto manje od dvadeset godina u američkoj akciji ne izgleda kao pobjeđivanje.

Britanski ministar obrane, Michael Fallon, rekao je kako Saudijska Arabija "samo brani sebe" kada bombardira Jemen - štoviše, tvrdi kako Saudijska Arabija ima pravo i pozvati svoje saveznike u pomoć.
"Saudijska Arabija je napadnuta diljem svoje južne granice s Jemenom od strane Houthi pobunjenika. Gradove i naselja nalaze se na meti artiljerijske vatre Houthija", rekao je Fallon u razgovoru za BBC.