Europski sud za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu je odbacio žalbu vlade Litve i Rumunjske u vezi odluke suda koja se odnosi na tajne zatvore koje je CIA u zemlji imala u razdoblju od 2005. do 2006.

Odbor od pet sudaca je odlučio da ne postoji osnova za upućivanje predmeta na reviziju Glavnom vijeću Europskog suda za ljudska prava. Europski sud za ljudska prava 31. svibnja ove godine presudio da je u razdoblju od 2005. do 2006. godine u Litvi postojao tajni pritvor CIA-e za osumnjičene za terorizam.

Za ilegalno pritvaranje u tom zatvoru Litva po presudi mora plati naknadu u iznosu od 130 tisuća eura Palestincu rođenom u Saudijskoj Arabiji, Abu Zubeidu, pravog imena Zayn Al-Abidin Muhammad Husayn.

Europski sud za ljudska prava je presudio da su i rumunjska i Litva znale da su dvojica osumnjičenika uhvaćena nakon napada "11. rujna" mogla biti mučena dok ih držalo na "crnim mjestima" CIA-e 2004. i 2006. godine. Saudijski državljanin Abd Al-Rahim Al-Nashiri tvrdi da je ilegalno držan i mučen na nepoznatom mjestu u Rumunjskoj, a osumnjičeni operativac Al-Qaede Abu Zubeid rekao je da ima slično iskustvo u Litvi.

Abu Zubeid (47) je osumnjičen za sudjelovanje u napadima 11. rujna 2000. godine u Sjedinjenim Državama, ali još nije formalno optužen. Zabilježeno je da je sada u pritvoru u bazi Guantanamo na Kubi. Predstavnici litavskih vlasti su na Europskom sudu za ljudska prava rekli kako je u Antaviliji, sjeveroistočno od Vilniusa, trebao funkcionirati centar za obavještajnu službu, a komunikacijska oprema je u Litvu dostavljena u "sumnjivom zrakoplovu".

Dodajmo kako Sjedinjene Države tužiteljima Litve nisu dostavile podatke u istrazi zatvora CIA-e u blizini Vilniusa. Ured državnog odvjetnika je 8. listopada izvijestio da je od Sjedinjenih Američkih Država dobio odgovor na međunarodnu prijavu za pravnu pomoć poslanu u rujnu.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pristao je povećati puštanje vode iz akumulacije u jugoistočnoj Turskoj prema susjednom Iraku, koji se bori s nestašicom vode, poručio je glasnogovornik iračkog Parlamenta.

Turska zadržava vodu sa rijeke Tigris kako bi napunila akumulaciju iza brane u Ilisu, što je bio korak koji je alarmirao Irak i uzrokovao nestašicu vode naročito u južnoj provinciji Basri, prenosi Hina.

Glasnogovornik Mohammed al-Halbousi, koji se susreo s Erdoganom u utorak u Turskoj, rekao je da je turski predsjednik odlučio prihvatiti irački zahtjev za dodatnim zalihama.

To je bilo potrebno "kako bi se garantiralo dopiranje vode do svih iračkih provincija, posebno Basre", rekao je Halbousi u izjavi za medije.

Ulični protesti zbog vode

Turska je privremeno zaustavila punjenje akumulacije u junu, ali se dogovorila s Irakom da će to nastaviti činiti u julu.

Gotovo 70 posto iračkih zaliha vode pritječe iz susjednih zemalja, osobito iz Tigrisa i Eufrata, koje prolaze kroz Tursku.

Nestašica vode u Iraku dovela je do uspostavljanja zabrane na sadnju rižu i natjerala farmere da napuste svoje posjede.

Pokrajina Basra se mjesecima suočavala s uličnim protestima zbog manjka čiste i pitke vode.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu stiže u posjetu Bagdadu u četvrtak.

Teroristi Islamske države napali su borce terorističke organizacije Nusra front u sirijskom naselju Latamni. Ubijena su dva saradnika "Bijelih šljemova" i oteta dva balona s hlorom, saopštio je ruski Centar za pomirenje neprijateljskih strana u Siriji.

Napad se, kako je navedeno, dogodio 9. oktobra uveče.

"U sukobima su ubijena četiri borca i dva saradnika 'Bijelih šljemova'", navedeno je u saopštenju i dodaje se da su baloni s hlorom dostavljeni na jug provincije Alepo i predati teroristima "Haras el Dina", organizacije bliske Islamskoj državi.

U saopštenju se ističe da je hlor dospio u ruke Islamske države uslijed neodgovornih dejstava zapadnih zemalja koje su planirale provokacije protiv Damaska, uz pomoć terorističkih grupa koje su pod njihovom kontrolom.

Protiv Rusije se vodi široka propagandna kampanja, pri čemu je većina saopštenja izmišljena, smatra glumac i specijalni predstavnik Ministarstva spoljnih poslova za rusko-američke humanitarne veze Stiven Sigal.

"Smatram da je fantaziranje čitava ova priča o dogovoru Rusije i predsednika SAD, kao i da je predsednik SAD umešan u to", rekao je on na kanalu "Foks njuz". Prema njegovim rečima, to je povezano sa političkom borbom u SAD između republikanaca i demokrata, konzervativaca i liberala.

"Nije ih briga da li je to zakonito ili ne, da li je nemoralno, čine sve što mogu da dobiju bitku i da pobedi njihova opcija", smatra Sigal.

On je dodao da je Amerika došla na prekretnicu, kada demokrate i republikanci treba da shvate da moraju raditi zajedno i na mnogo civilizovaniji način.

Stiven Sigal je imenovan za specijalnog predstavnika Ministarstva spoljnih poslova Rusije za rusko-američka humanitarna pitanja početkom avgusta. Njegov zadatak je da pomogne u daljem razvoju rusko-američkih odnosa u humanitarnoj sferi, uključujući interakciju u sferama kulture, umetnosti, omladinskih razmena i slično. Reč je o društveno-političkoj dužnosti, koja ne podrazumeva novčanu naknadu. U međunarodnoj praksi se može povući paralela sa funkcijom ambasadora dobre volje Ujedinjenih nacija.

U ruskom gradu Svobodni u Amurskoj oblasti srušio se most nad glavnom magistralnom željeznicom koja povezuje Moskvu sa Dalekim istokom.

Tom prilikom povrijeđena je jedna osoba, prenose ruski mediji.

U momentu rušenja, preko mosta je išao kamion, a vozač je uslijed urušavanja zadobio više povreda, zbog kojih je i hospitalizovan.

Nekih 10.000 ljudi evakuirano je nakon požara i eskplozija u utorak rano ujutro u skladištu streljiva ukrajinskog ministarstva obrane udaljenom 176 kilometara istočno od glavnoga grada Kijeva, objavili su dužnosnici.

Zasad nema nikakvih podataka o žrtvama i nije jasno jesu li eksplozije izazvane nesretnim slučajem ili je riječ o sabotaži.

Sara Netanyahu, supruga izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, pojavila se u sudnici na prvome ročištu po optužnici za pronevjeru u kojoj je tužiteljstvo tereti da je javnim novcem naručivala hranu za privatne potrebe.

Prema optužnici iz lipnja Sara Netanyahu je zajedno s vladinim zaposlenikom potrošila više od 100.000 dolara za stotine obroka koje su isporučivali restorani, a što je protivno propisima jer je u njihovu domu zaposlen kuhar.

Bračni par Netanyahu odbacuje sve optužbe.

Prijeti joj pet godina zatvora

Bude li osuđena, Sari Netanyahu prijeti kazna do pet godina zatvora.

Optužbe su apsurdne i neutemeljene, tvrdi premijer Benjamin Netanyahu, protiv kojega se vodi više istraga po optužbama za korupciju pa neki analitičari predviđaju da bi mogao biti prisiljen podnijeti ostavku.


Mediji su u prošlosti često izvještavali o neprihvatljivom stilu ponašanja danas 59-godišnje Sare Netanyahu.

Tako je u 2017. godini bračni par dobio sudsku tužbu protiv izraelskog novinara koji je rekao da je Sara izbacila svog supruga iz auta tijekom svađe.

U 2016. sud u Jeruzalemu presudio je 47.000 dolara odštete osobi koja je bila zadužena voditi kućanstvo Netanyahuovih zbog pretrpljenog zlostavljanja.

Dvadeset osoba smrtno je stradalo u prometnoj nesreći u kojoj je sudjelovala limuzina u kojoj su, prema izvještajima dijela medija, bili svatovi. Tragedija se dogodila na križanju u gradiću Schoharie od 3000 stanovnika u saveznoj državi New York, 200 kilometara sjeverno od grada New Yorka

Prema iskazima svjedoka, limuzina se velikom brzinom zabila u pješake, među kojima je mnogo poginulih. Do nesreće je došlo u subotu oko 14 sati, a policija je nakon blokade tog područja raščistila cestu u nedjelju oko 4 sata ujutro. Uzrok nesreće službeno još nije poznat, kao ni identitet žrtava.

Šef policije Richard O'Brien izjavio je da nekoliko policijskih ekipa istražuje udes, ali je policija odmah nakon nesreće objavila da je riječ o "više žrtava". O'Brien je otkrio da je policija uposlila i drona i ekipu za facijalnu identifikaciju te je otkriven stravičan broj žrtava. "U limuzini su bili svatovi", objavio je lokalni dnevnik The Albany Times-Union in New York, no to nije odmah službeno potvrđeno.

Bridey Finnagen, koji živi blizu mjesta nesreće, izjavio je za ABC News da je čuo glasan udarac te potrčao na ulazna vrata kako bi saznao što se dogodilo. "Vidio sam veliki kombi, vrlo neobičan prizor za Schoharie, u grmlju. Vozilo je bilo uništeno i udarilo je u stablo. Čulo se vrištanje, a ljudi su se okupili na obližnjem parkingu", rekao je Finnagen. Oni koji su prvi stigli na mjesto nesreće pokušali su razbiti prozore kako bi unesrećene izvukli iz vozila.

Na mjesto nesreće došlo je najmanje šest vozila hitne pomoći, dva helikoptera i tri vatrogasna vozila, javlja Times Union.

Sve se dogodilo ispred trgovine i kafića Apple Barrel Country Store + Cafe, mjestu popularnom među turistima. Vodstvo te trgovine se oglasilo na Facebooku. U objavi su izrazili sućut obiteljima poginulih, a počeli su i prikupljati donacije za lokalne volonterske hitne službe. 'Naše su misli i molitve sa svima koji su pogođeni današnjim događajima. Uvijek ćete biti dio naše obitelji', napisali su na Facebooku.

Bugarska istraživačka novinarka Viktorija Marinova silovana je i ubijena u gradu Ruse u severnoj Bugarskoj, izvestili su danas lokalni mediji u toj zemlji.

Kako prenosi "Politiko", 30-godišnja novinarka je ubijena u subotu.

Marinova je bila novinarka i urednica na bugarskoj televiziji TVN i izveštavala o istrazi o navodnoj korupciji povezanoj sa fondovima Evropske unije, navodi Tanjug.

Policija je saopštila da nema dokaza koji sugerišu da je ubistvo povezano sa njenim radom.

Briselski sajt navodi da su organizacije za borbu protiv korupcije i članovi Evropskog parlamenta pozvali na potpunu istragu o njenoj smrti.

"Šokiran sam užasnim ubistvom istraživačke novinarke Viktorije Marinove u Bugarskoj. Pozivam na hitnu, potpunu i temeljnu istragu. Odgovorni moraju da odgovaraju", poručio je na Tviteru predstavnik OEBS-a za slobodu medija Harlem Dezir.

Jedna članica Evropskog parlamenta iz redova liberala na Tviteru je naglasila da je smrt bugarske novinarke treće po redu ubistvo novinara u EU u poslednjih godinu dana.

Malteška novinarka Dafne Karuana Galicija ubijena je u oktobru 2017, a u februaru ove godine ubijen je slovački novinar Jan Kucijak.

Poslednja emitovana priča na kojoj je Marinova radila u grupi bugarskih novinara, govorila je o kompanijama koje su umešane u infrastrukturne projekte koje je finansirala EU, a kojima su upravljale lokalne vlasti.

Prema toj priči, između 30 i 40 odsto od ukupnog fonda koje su primile grupe tih kompanija, potrošeno je na korupciju i podmićivanja.

Sajt navodi da je krajem septembra Marinova intervjuisala dvoje novinara koji su radili na toj priči, a koje je bugarska policija privela.

Atanas Čobanov, urednik bugarskog portala "Bivol", koji je takođe radio na ovoj priči, rekao je za "Politiko" da je sledeći zadatak Marinove bio da poseti mesto u selu Hitrino na severoistoku Bugarske, gde se pojavilo više pitanja u vezi sa ugovorom o javnim nabavkama.

"TVN je jedan od nekoliko bugarskih medija koji izveštavaju o našim istragama. U ovoj fazi je nejasno da li je ubistvo bilo povezano sa njenim radom", rekao je Čobanov.

Druzi u gradu Majdal Šams u izraelskom delu Golanske visoravni učestvovali su na skupu u subotu, kako bi proslavili kraj građanskog rata u Siriji i izrazili svoju podršku predsedniku Bašaru al-Asadu.