Tajna povijestS


Treasure Chest

1.000 godina stare kovanice, jedno od najvrednijih kolekcija u Velikoj Britaniji ikad otkriveno

drevne kovanice
2571 srebrnih kovanica sastoje se od kovanica iz vremena kralja Harolda II. koji je vladao krajem anglosaksonske ere Engleske i kovanica iz vremena Williama osvajača nakon normanskog osvajanja Engleske 1066. godine
Britanski par Adam Staples i Lisa Grace pronašao su u polju gotovo 2600 antičkih kovanica čije je vrijednost oko 5 milijuna funti. Smatra se kako je to jedno od najvećih pronalaska u povijesti Velike Britanije, piše Daily Mail.

Iako je blago manje od poznatog Staffordshirskog blaga, najvećeg kolekcije zakopanih kovanica i artefakata pronađene u Velikoj Britaniji, smatra se kako je čak milijun funti vrjednije.

Čak 2571 srebrnih kovanica sastoje se od kovanica iz vremena kralja Harolda II. koji je vladao krajem anglosaksonske ere Engleske i kovanica iz vremena Williama osvajača nakon normanskog osvajanja Engleske 1066. godine.

Mnoge od kovanica su u odličnom stanju i vjeruje se kako bi vrijednost svake od njih moglo biti između 1000 i 5000 funti. Stručnjaci kažu kako su pronađene kovanice bile bogatstvo i u razdoblju kada su zakopane te su bile vlasništvo bogate osobe koja ih je vjerojatno zakopala iz sigurnosnih razloga.

Staples i Grace pronašli su blago u siječnju uz pomoć metalnih detektora na neobrađenom polju na farmi koja se nalazi na sjeveroistoku Somerseta. Kako je vladavina kralja Harolda trajala samo devet mjeseci prije nego što ga je ubila strijela u oko u bitci kod Hastingsa pronalasci iz tog razdoblja su izuzetno rijetki.

Par je predao kovanice Britanskom muzeju u Londonu gdje je provedena analiza. Stručnjaci su proveli posljednjih sedam mjeseci analizirajući kovanice, te će one biti predstavljene javnosti po prvi puta krajem tjedna. Ako se pronađene kovanice proglase blagom, britanski par koji ih je našao će postati milijunaši.

Komentar: Uvidi dobiveni iz drevnih kovanica mogu biti neprocjenjivi: žig datuma, heraldika, čistoća i slično, često mogu pružiti puno nepristraniji prikaz povijesti; a ponekad i u potpunoj suprotnosti sa službenom narativom:


Dig

Izdužene lubanje i genetska raznolikost kod 3 tinejdžera iz doba Velike seobe naroda, pronađenih u Osijeku, Hrvatska

Zračna fotografija sahrane u Hermanovom vinogradu kod Osijeka na istoku Hrvatske.
© B. ROZANKOVIĆA, KADUCEJ LTD.Zračna fotografija sahrane u Hermanovom vinogradu kod Osijeka na istoku Hrvatske
Vjerojatno su mnogi čuli za pronalaske izduženih i deformiranih lubanja kod drevnih Maya, Inka i drugih naroda. Po medijima su o njima znale kolati priče, odnosno teorije zavjera, da se radi o ostacima vanzemaljaca, ali je znanstvena zajednica dokazala kako se zapravo radi o jednoj neobičnoj, ali ipak podosta raširenoj praksi kod mnogih starih civilizacija.

No, čitatelje će možda iznenaditi vijest da su takve deformirane lubanje pronađene i kod nas, u Osijeku, i da su zapravo bile dio jednog vrlo neobičnog načina ukopa, koji je kod znanstvenika pobudio mnoga pitanja.

U studiji koja je objavljena u časopisu PLOS ONE, a koja je provedena pod vodstvom arheologa Rona Pinhasija sa Sveučilišta u Beču i našeg bioarheologa Marija Novaka s Instituta za antropologiju, prezentirani su rezultati izotopske i genetičke analize tri pokopane osobe koje su pronađene tijekom arheoloških istraživanja u Osijeku 2013. godine, na području Hermanovog vinograda.

Ovaj neuobičajen ukop datira iz 5. i 6. stoljeća poslije Krista, odnosno iz doba Velike seobe naroda kada na ovim prostorima borave različiti nomadski narodi kao što su Huni, Goti, Gepidi, Langobardi i sl. Radi se o iznimno rijetkom nalazu koji je posebice zanimljiv zbog toga što su lubanje dvije osobe iz tog groba umjetno deformirane te su im glave izdužene ili povišene.


Izdužene lubanje i neobična sličnost umrlih mladića

"Analiza je pokazala da je riječ o tri mladića starosti oko 14 godina, svi pokazuju znakove neishranjenosti, a izotopna analiza ukazuje na identičnu prehranu kod sve tri osobe, gdje su se hranili većinom žitaricama s vrlo malim udjelom proteina životinjskog porijekla.

Ono što je iznimno važno su rezultati analize drevne DNK koja je pokazala da svaka od analiziranih osoba ima različito geografsko podrijetlo: osoba s izduženom lubanjom potječe iz istočne Azije, osoba s povišenom lubanjom potječe s Bliskog istoka, a osoba s normalnom lubanjom s područja istočne Europe", rekao je za Index bioarheolog Mario Novak.

Komentar: Izdužene lubanje i praksa kranijalne deformacije pronađene su diljem svijeta koje pokrivaju vrlo različita vremenska razdoblja; tko su bili ljudi s prirodno izduženim glavama? I zašto su ih ljudi željeli oponašati?


Binoculars

Arheolozi pronalaze zid s muralom star 3.800 godina u Peruu

peru
Arheolozi iz Perua u ponedjeljak su predstavili nevjerojatan mural za koji se vjeruje da je izrađen prije 3.800 godina, javlja BBC.

Zid s muralom pronađen je unutar javne ceremonijalne zgrade na lokalitetu Vichama koji se nalazi sjeverno od Lime. Složeni isklesani prizori prikazuju žabu čiji oblik podsjeća na čovjeka i druge ikonografske reprezentacije ljudi.

Arheologinja Ruth Shady Solis, direktorica Arheološke zone Caral (ZAC), smatra da scena predstavlja "prikupljanje vode" kroz kišu.

Glave okružene zmijama

Naime, u andskoj civilizaciji žabe su reprezentirale vodu, a lice ispod žabe predstavlja ljude koji čekaju dolazak kiše i time kontinuitet života.

Drugi prikaz, pronađen u blizini, prikazuje četiri ljudske glave koje okružuju zmije i oblik koji liči na sjeme s licem. Arheolozi smatraju kako su ove skulpture vjerojatno nastale u razdoblju oskudice i gladi.

Arheologinja Tatiana Abad objasnila je na konferenciji za novinare kako ovi isklesani prizori predstavljaju vrijeme "krize" koje je pogodilo tadašnje stanovništvo.

Magic Hat

"Čarobnjakova riznica" otkrivena u Pompejima

čarobnjačka riznica pompeji
© EPA
Arheolozi koji rade u zatrpanom rimskom gradu Pompeji otkrili su pravu "čarobnjačku riznicu" koja sadrži artefakte poput amajlija, lobanja i staklenih perli.

Većina od ovih predmeta pripadala je ženama, smatra Masimo Osana, direktor Arheološkog parka Pompeja.

Kovčeg je nađen u kući u kojoj je otkriveno i deset tela žena i dece, piše Bi-Bi-Si.

Dravni grad Pompeja progutala je erupcija vulkana Vezuva u 79. godini nove ere. Fatalna erupcija je grad i njegove stanovnike "zamrzla u vremenu", zbog čega je to mesto pravo arheološko blago.

Novootkrivena riznica nađena je u ostatku drvene kutije. Drvo se raspalo, a ostale su sačuvane samo bronzane šarke preko kojih se stvrdnuo vulkanski materijal.

U kutiji su bili kristali, keramika i poludrago kamenje. Neki od bizarnijih predmeta uključivali su lobanje, zvona, lutke i minijaturne penise. Identifikovani su amuleti u obliku bube sa Bliskog istoka i perle sa urezanom glavom Dionisa, rimskog boga vina, plodnosti i obrednog ludila.
čarobnjačka riznica pompei
© EPA

Komentar: Više o pronalascima u Pompejima:


Dig

"Epohalno" otkriće 6.000 godina stare "Župske Venere" u Srbiji

župska venera srbija
© Facebook
Na arheološkom lokalitetu na području sela Vitkova, kod Aleksandrovca Župskog, zahvaljujući višegodišnjem trudu entuzijasta iz Zavičajnog Muzeja Župe, juče je arheološkinja Sanja Crnobrnja Krasić iskopala najveću od do sada pronađenih "Župskih Venera" za koju se procenjuje da je stara 6.000 godina, rečeno je Tanjugu u Zavičajnom muzeju Župe.

Prema riječima Sanje Crnobranje Krasić, riječ je o epohalnom otkriću iz perioda mlađeg neolita i pripada Vinčanskoj kulturi.
župska venera srbija
© Facebook

Komentar: Zaboravljene civilizacije: Kultura Vinča


Calendar

Dan kada je Jeljcin izabrao Putina za nasljednika

putin i jeljcin
Novi ruski predsjednik Vladimir Putin polaže predsjedničku zakletvu na Ustav Ruske Federacije u moskovskoj palači Kremlj 7. svibnja 2000
Pre dvadeset godina, prvi predsednik Rusije Boris Jeljcin u televizijskom obraćanju naciji saopštio je ime osobe koja je "sposobna da konsoliduje društvo i da nastavi da sprovodi reforme, oslanjajući se na najšire političke snage". Radilo se o Vladimiru Vladimiroviču Putinu.

Njegov izbor je tada mnoge začudio: naslednik je imao 46 godina, nije bio poznat široj javnosti u zemlji, a još manje u inostranstvu.

"Danas sam doneo odluku o ostavci Vlade Sergeja Vadimoviča Stepašina. U skladu sa Ustavom, obratio sam se Državnoj dumi sa zahtevom da imenuje Vladimira Vladimiroviča Putina za vršioca dužnosti predsednika Vlade Rusije", tako počinje obraćanje Borisa Jeljcina u avgustu 1999. godine — pola godine pre čuvene rečenice "Umoran sam, odlazim".


Iako je Jeljcin naglasio da do predsedničkih izbora ima još godinu dana i da će Rusi imati priliku da procene Putina kao čoveka i njegove poslovne kvalitete, on je u stvari ranije predao vlast svom nasledniku.

Komentar: Jeljcin nije mogao ništa bolje napraviti za Rusiju i ruski narod, jer je Putin napravio Rusiju opet velikom.


Dig

"Značajno" otkriće: Prva drevna lubanja nosoroga otkrivena na ruskom poluotoku

lubanja nosoroga rusija
© Povijesni-arheološki i paleontološki muzej Azov
Na Tamanskom poluostrvu ruski paleontolozi su otkrili gotovo netaknutu lobanju kavkaskog elasmoterijuma, vrste drevnog nosoroga, drugu lobanju ove vrste koja je otkrivena na svijetu, ali prvu mužjaka.

Na Tamanskom poluostrvu, najvećem poluostrvu Krasnodarske pokrajine i cijelog juga evropskog dijela Ruske Federacije, paleontolozi su imali više dragocijenih pronalazaka, uključujući i ostatke najmanje 120 velikih praistorijskih životinja, ali i dio strijele iz 5. vijeka prije nove ere, prenosi Sputnik.

"Ove godine pronašli smo ostatke desetak slonova i tri drevna nosoroga, ali najzanimljiviji nalaz je bila gotovo cijela lobanja kavkaskog nosoroga", istakao je vodeći istraživač Južnog naučnog centra Ruske akademije nauka, Vadim Titov.

Važnost ovog nalaza je što je lobanja mnogo bolje sačuvana od prethodno pronađene, što je veoma značajno, s obzirom na geološki period iz koga potiče, dodao je Titov. Prethodna koju je pronašao tim paleontologa u vulkanskom blatu pripadala je ženiki i bila je u jako lošem stanju.

Otkrivena lobanja potiče iz rane pleistocenske epohe i stara je između 1,2 do 1,4 miliona godina. Ima veliku kupolu sa rogom i duža je od jednog i po metra. Titov vjeruje da to znači da je ovaj nosorog bio dug oko četiri i po i visok oko tri metra.

Lobanja kavkaskog elasmoterijuma je dopremljena u Muzej u Azovu na konzervaciju i restauraciju.

Footprints

Ljudi su nastanjivali etiopsku planinu prije 45.000 godina

planina etiopija
© H VEIT
Prema novoj studiji naši su preci tijekom posljednjeg ledenog doba živjeli visoko na etiopskim planinama Balea, gdje su pravili oruđe od opsidijana (vulkanskog stakla) i lovili divovske glodavce.

Ovo su najraniji dokazi življenja u prapovijesti, u kojoj su ljudi nastanjivali prirodna skloništa načinjena od stijenja, javlja CNN.

Najnoviji nalazi ranog života na planinama

Do sada se smatralo da se na planinama živjelo tek u kasnijem razdoblju, no nedavna istraživanja su bacila novo svjetlo na različite načine života naših predaka. Rezultati ove studije objavljeni su jučer u časopisu Science.

Međunarodni tim istraživača, koji je uključivao arheologe, geologe, biologe i paleoekologe, pronašao je dokaze o životu u planinama na području nazvanom Finca Habera, koji pokazuju da su ljudi tamo živjeli prije 45.000 godina.

Život u planinama traži prilagodbu

Spomenuta planina u Etiopiji leži na nešto više od 4.000 metara nadmorske visine i smjestila se u južnoj Etiopiji. Ljudi koji žive u planinama moraju se moći nositi s velikim temperaturnim promjenama te udisati nisku razinu kisika.

Uz to oni se na planinama suočavaju i s većom količinom oborina. Neke zajednice u Etiopiji i danas se mogu dobro nositi s niskim razinama kisika. Smatra se da je ovo nekada bio povoljniji okoliš za preživljavanje od sušnih dolina.

Brojni nalazi

"Zbog ovakvih nepovoljnih životnih uvjeta, pretpostavljalo se da su se ljudi nastanili na planinskim područjima kasno i da su tu živjeli u kratkim periodima", rekao je Bruno Glaser, autor studije i stručnjak biogeokemije na Sveučilištu Martin Luther.

Istraživači su našli dokaze života na ovom području u vidu ulomaka keramike, kamenog oruđa, a nađena je čak i staklena perla.

Dig

Tko su bili tajanstveni ljudi iz neolitskog doba koji su omogućili uspon drevnog Egipta?

neolitska lubanja
Neolitska lubanja
O neolitskom Egiptu, prethodniku civilizacije faraona i piramida, znamo jako malo. Nepristupačna mesta, koja leže ispod nekadašnje ravnice kojom je tekao Nil, ili daleko u pustinji, često skrivaju misterije.

Međunarodna grupa naučnika saopštila je da je otkrila groblje koje potiče iz vremena drevne kulture, koja se razvijala u današnjoj Libijskoj pustinji i koje je omogućila uspon egipatske civilizacije. Članak je objavljen u časopisu "Afrikan arkiolodžikal rivju".

Iako su mnogi od nas skloni da prehelenski Egipat dovode u vezu samo sa faraonima i piramidama, postojala je civilizacija koja je prethodila tom periodu.

Članovi Kombinovane preistorijske ekspedicije, uz dozvolu egipatskog Visokog saveta za starine (SCA), proučavali su groblja iz ranog i kasnog neolita, koja leže uz nekadašnje obale odavno isušenog jezera Gebel Ramla. Istraživači su stekli važne uvide u način života starih naroda.
egipat
Mjesto iskopavanja

Blue Planet

Ronioci pronalaze ostatke drevnog hrama u potopljenom egipatskom gradu

Heracleion
DrevniI egipatski grad Heracleion, odnosno Thonis prema svom egipatskom nazivu, nekada davno bio je živahna trgovačka luka, a sada se nalazi 45 metara ispod površine Sredozemnog mora, piše Science Alert.

Mada je ovaj potopljeni grad otkriven još prije dva desetljeća, nedavno su ronioci pronašli jedno od najvećih otkrića na tom lokalitetu - ostatke predivnog potopljenog hrama.

Uz hram, otkrili su još i nekoliko brodova natovarenih blagom, odnosno novčićima i nakitom.

Arheolog Franck Goddion, voditelj projekta, smatra da su on i njegov tim pronašli kamene stupove glavnog gradskog hrama Amuna Garpa, kao i ostatke manjeg grčkog hrama. Uspjeli su ih otkriti zahvaljujući nizu sofisticiranih alata za skeniranje koji mogu razaznati predmete na morskom dnu i ispod njega, unatoč nataloženim sedimentima.
potopljeni egipatski grad
Potopljeni grad Heracleion oživio je istraživački tim koji istražuje nalazište pod morem gdje se i danas nalazi, uključujući i glavni hram Amun-Gerb, desno u centru