Tajna povijestS


Brick Wall

Zapadni političari i stratezi već sto godina neuspješno pokušavaju podijeliti Rusiju

Milena Cmiljanić
Sputnik
Ned, 05 Kol 2018 20:00 UTC
Moskva
© Depositphotos / Aleksandar Kosev
Zapadni političari i stratezi već sto godina prave planove kako da podele Rusiju i pretvore je u svoju koloniju. Međutim, svaki put kad se učini da su na korak do cilja, na čelo Rusije dođe čovek koji im pomrsi konce.

Letonski poslanik Aleksandar Kirštejns je predložio da se Rusija podeli na nekoliko delova, radi, kako on kaže, mira u Evropi. Ideja nije od juče. Još u 19. veku ruski anarhisti, dekabristi i komunisti su se okupljali u Nemačkoj, Francuskoj, Švajcarskoj, gde su pravili planove kako da zbace cara i promene državno uređenje. To su zapadne vlade i iskoristile u svoje svrhe: kada se desila Oktobarska revolucija 1917. godine, zapadne sile su pomislile da je napokon došlo vreme da podele Rusiju između sebe.

Saveznici - kolonizatori

Nakon što je Rusija u decembru 1917. godine potpisala mir sa Nemačkom, zapadne države su napravile plan njenog razbijanja na delove. Tada su Francuska, Engleska, Japan i SAD poslali svoje snage, navodno, u pomoć "belima", antiboljševičkim snagama u Rusiji.

"Velikog građanskog rata bez spoljne intervencije ne bi bilo. Poznato je da je najmanje 14 država aktivno učestvovalo u intervenciji. U glavama britanskih i francuskih geopolitičara postojao je plan da nakon pobede nad boljševicima država bude podeljena na nekoliko država koje bi bile praktično kolonije vodećih svetskih sila. Pre svega se radilo o Francuskoj, Velikoj Britaniji, Japanu u SAD. Trebalo je da one uspostave sistem protektorata nad ogromnom državom. Kako se to završilo, dobro znamo", objašnjava za Sputnjik ruski istoričar Jevgenij Spicin.
Više...
Books

Najstarija njemačka javna knjižnica otkrivena u Kölnu: Masivna zgrada iz II stoljeća nekad je čuvala 20.000 svitaka


kurir.rs
Pet, 03 Kol 2018 23:35 UTC
Keln
Ekipa iz rimskog-germanskog muzeja u Kölnu prošle je godine otkrila skupinu zidova tijekom iskapanja pored protestantske crkve - i, kako se posao nastavio, bili su zapanjeni kada su pronašli oznake karakteristične za drevnu knjižnicu
Arheolozi su u centru Kelna otkrili najstariju javnu biblioteku u Nemačkoj. Tim Rimsko-nemačkog muzeja iz Kelna otkrio je zidove biblioteke odmah pored protestantske crkve.

Odmah im je, piše Gardijan, bilo jasno da je reč o rimskom građevini, posebno zato što su upravo Rimljani oko 50. godine osnovali Keln pod imenom Kolonija. Ipak, iznenadila ih je veličina ostava u zidovima - imali su dimenzije 80 puta 50 centimetara.
Keln
Više...
Treasure Chest

Pronađeno blago iz riznice gruzijske kraljice Tamare


Inezavisne.com
Pet, 03 Kol 2018 21:00 UTC
Kraljica Tamar
© wikipediaKraljica Tamar, slika mađarskog umjetnika Mihályja Zichya (1880)
Kutija sa 250 novčića, uključujući neke koji datiraju iz 12. vijeka, iz perioda gruzijske kraljice Tamare, pronađena je u ruševinama Samšvildea, ograđenog grada i arheološke lokacije u južnoj Gruziji, saopšteno je iz gruzijskog Ministarstva za obrazovanje, kulturu i sport.

Novčići su pronađeni u drvenoj kutiji zakopanoj ispod poda dvorane utvrđenog grada.
Kraljica Tamara
Više...
Treasure Chest

Zlatni rimski prsten, sa žigom boginje pobjede, pronađen u Velikoj Britaniji


RTS
Pet, 03 Kol 2018 10:10 UTC
Zlatni rimski prsten pronađen u Velikoj Britaniji
Džejson Mejsi otkrio je zlatni rimski prsten, koji se smatra jednim od najznačajnijih arheoloških otkrića u tom delu Velike Britanije, prenosi Bi-Bi-Si.

Zlatni prsten sa ugraviranim žigom Viktorije, rimske boginje pobede, otkriven je na polju blizu Krukerna.

Prsten je izrađen od 48 grama 24-karatnog zlata, a Mejsi je takođe otkrio još 60 rimskih novčića.

Stručnjaci Britanskog muzeja tek treba da utvrde starost, ali procenjuju da potiče iz perioda od 200. do 300. godine.

Zbog svega toga veruje se da se na lokalitetu nalazila "rimska vila visokog statusa"

Više...
Info

Vels, Velika Britanija: Opat sa osmehom na nadgrobnoj ploči iz 1300. godine


RTS
Čet, 02 Kol 2018 16:43 UTC
Vels, Velika Britanija: Opat sa osmehom na nadgrobnoj ploči iz 1300. godine
Nedavno su na severu Velsa u Velikoj Britaniji pronađeni delovi nadgrobne ploče opata jedne ugledne velške opatije u srednjem veku, na kome se vidi poprsje pokojnika koji ima osmeh na licu, navodi se u saopštenju Univeziteta u Česteru.

Klesar je u plitkom reljefu uklesao u kamenu ploču na grobu veoma realističan portret opata zvanog Houvel, koji je preminuo oko 1300. godine u vreme kada su Englezi osvojili Vels.

Arheolog česterskog Univerziteta Hauard Vilijams kaže da je ovo jedinstven slučaj jer uobičajeno je da se na nadgrobnim pločama u to vreme pokojnik prikazivao ili u molitvi ili veoma ozbiljan, a u ovom slučaju se smeši kao da "pozira za matursku sliku".

Prema pisanim dokumenatima opat Houvel je bio veoma ugledna ličnost i među Velšanima je bio jedan od pregovarača sa Englezima koji su osvojili nezavisnu kneževinu.

Izgleda da je klesar, kako veruje Hauard Vilijams, želeo da opata prikaže kao ličnost koja teši i posle smrti svoje sunarodnike da englesko osvajanje nije tako strašna stvar i da im svojim osmehom preporučuje da budu mirni i nastave da žive kako su i do tada živeli.

"U teškim vremenima opat je fratrima svojim osmehom želeo da pruži utehu jer je manastir u kojem je živeo bio teško oštećen tokom rata sa Englezima", zaključio je arheolog koji ga je našao.
Više...
Dig

"Uzbudljivo” otkriće pokazuje da gotovo polovica pokopanih u Stonehengeu nisu bili lokalni ljudi

Bojan Arežina
vecernji.hr
Čet, 02 Kol 2018 22:16 UTC
Stonehenge
Znameniti britanski lokalitet Stonehenge najpoznatiji je po megalitskoj građevini od kamenih blokova, no važno je i ono što se nalazi ispod površine. Prije 5000 godina, naime, to je zemljište korišteno kao groblje, a novi znanstveni rad ukazuje na to da neki od ljudi ondje pokopanih dolaze iz znatno udaljenih područja poput Walesa.

Ekipa sa Sveučilišta u Oxfordu analizirala je kremirane ostatke 25 ljudi iz doba neolitika i otkrila da njih deset potječe iz zapadnog dijela Velike Britanije, a pet od tih deset potencijalno je iz jugozapadnog Walesa. Iz istog područja, inače, dolaze i stijene od kojih je izrađena izvorna struktura, no ovaj rad ne otkriva kako su stijene prešle taj put od više od 200 km.

Ostalih 15 ljudi, čini se, vuku podrijetlo iz područja Wiltshirea i Stonehengea.

Za ovo otkriće zaslužan je među ostalima belgijski znanstvenik dr. Christophe Snoeck, čiji rad pokazuje da je netočno uvjerenje kako nije moguće izvoditi testove na spaljenim kostima.

- Nedavno otkriće da neke od bioloških informacija preživljavaju visoke temperature tijekom kremacije (i do 1000 stupnjeva Celzijusa) omogućilo nam je uzbudljivu mogućnost da konačno izučavamo podrijetlo ljudi zakopanih na Stonehengeu - rekao je Snoeck.

Snoeckov tim vjeruje kako su ostaci ljudi koji nisu s lokalnog područja kremirani prije transporta na Stonehenge, i to zbog dva oblika ugljika apsorbiranog u kostima tijekom kremacije koji sugeriraju da je pritom korišteno gušće drvo, poput onog u Walesu.

Komentar: Ovi su nalazi vrlo zanimljivi, a nova tehnika vjerojatno će biti dragocjena za mnoge druge lokacije, no čini se da velike misterije Stonehengea poput onoga tko ga je sagradio, kako su ga izgradili i zašto, tek treba otkriti:

Više...
Dig

Drevna radionica glinenih posuda otkrivena u Izraelu


Izvor
Sre, 01 Kol 2018 00:00 UTC
Tvornica glinenih posuda, Izrael
© AFP
Izraelski arheolozi su pronašli ostatke velike radionice u kojoj su se od rimskih vremena šest stoljeća izrađivale glinene posude i amfore za vino, javlja Hina.

Izraelski ured za antičke spomenike (AIA) saopštio je da su u iskopavanjima blizu Gedere, južno od Tel Aviva, otkriveni radionica i zgrade za zabavu s 20 kupališta i dvoranom za igru.

Od trećeg stoljeća nove ere u radionici su se tokom 600 godina neprekidno izrađivale posude koje historičari nazivaju "Gaza", rekla je u utorak novinarima voditeljica istraživanja Alla Nagorsky.
Iskopine Izrael
Alla Nagorsky nosi 1600 godina staru igru Mancale iz bizantskog vremena pronađenog tijekom velikog iskopa u središnjem izraelskom gradu Gedera
Više...
Dig

U Kazahstanu pronađen grob "Romea i Julije" star 5000 godina


vijesti.me
Ned, 29 Srp 2018 20:05 UTC
U Kazahstanu pronađen grob
Grob star pet hiljada godina pronađen je u području Karagandi u Kazahstanu, a u njemu su sahranjeni praistorijski "Romeo i Julija".

U neposrednoj blizini drevnog ljubavnog para, sahranjena su i dva konja, koja su, kako se vjeruje bili žrtvovani, rekli su arheolozi, prenio je Dejli mejl.
U Kazahstanu pronađen grob
Više...
Bizarro Earth

Znanstvenici identificirati i potvrditi 250 mjesta na kojima su u Australiji počinjeni pokolji nad Aboridžinima


jutarnji.hr
Pet, 27 Srp 2018 16:26 UTC
Australija
© State Library of NSWSydney Cove, siječanj 26. 1788
Od europskog doseljavanja u Australiju koje je započelo 1788. kada je prva skupina od 759 engleskih kažnjenika stigla u Zaljev Botany i podigla prvo naselje Europljana, do polovine 20. stoljeća u petstotinjak pokolja diljem zemlje ubijene su na tisuće aboridžina, rekli su u petak znanstvenici.

Povjesničari sa sveučilišta u Newcastleu kažu da se podaci do kojih su došli temelje na dnevnicima doseljenika, suvremenim izvješćima iz medija, dokazima i usmenoj predaji potomaka starosjedilaca te na podacima prikupljenim u državnim i saveznim arhivima.

"Dosad smo uspjeli identificirati i potvrditi podatak o oko 250 mjesta na kojima su u kolonijalnoj Australiji počinjeni pokolji, a procjenjujemo da ćemo ih, do kraja našeg projekta, otkriti oko 500", rekla je za Reuters voditeljica istraživanja Lyndall Ryan.

Znanstvenici dosad evidentirali 250 mjesta pokolja aboridžina

Kazala je da je na otkrivenih 250 mjesta pokolja pobijeno oko 6200 ljudi, među kojima i stotinjak Europljana. Dodaje da se "pokoljem" smatra svaki incident u kojemu se ubije najmanje šest ljudi.

Rezultati istraživanja, koje bi trebalo biti dovršeno 2019., postupno se objavljuju u trenutku kada zemlju potresaju emotivne rasprave o tomu na koji način obilježiti dolazak prvih europskih doseljenika na australsko tlo pri čemu se, po mišljenju mnogih, ne bi smio zaboraviti krvavi kolonijalni dio prošlosti zemlje.

Svake godine Australci 26. siječnja, na dan kada je u sydneysku luku 1788. uplovila prva skupina od 759 zatvorenika i vojnika obilježavaju državni praznik. Dio domorodačkog stanovništva taj dan naziva "Danom invazije".
Više...
Dig

Otkrivena gotovo netaknuta grobnica drevne plemkinje na otoku Sikinos, Grčka


jutarnji.hr
Uto, 24 Srp 2018 07:04 UTC
Otkrivena gotovo netaknuta grobnica drevne plemkinje na otoku Sikinos, Grčka
Grčki arheolozi otkrili su netaknutu grobnicu antičke plemkinje pokopane sa zlatnim nakitom na otoku Sikinos. Prema natpisu na grobnici plemkinja se zvala Neko.

Grob je pronađen netaknut u grobnici spomenika Episkopi, rijetkoj grobnici iz rimskog razdoblja, koja je kasnije pretvorena u bizantsku crkvu i manastir. U grobu su pronađene zlatne narukvice, prstenje, dugačka zlatna ogrlica i dijelovi ženske odjeće.
Otkrivena gotovo netaknuta grobnica drevne plemkinje na otoku Sikinos, Grčka
Više...