Tajna povijest
Iskopavanjima koja su počela 1975 godine u Tell Mardik oko 60 kilometara južno od Alepa, otkrilo se nešto što mnogi smatraju ‘najvažnijim arheološkim otkrićem 20. stoljeća’.
Drevni natpisi svjedočili su o postojanju grada s imenom Ebla. Međutim, nitko nije znao pod kojom se od brojnih humki (arapski: tell), razasutih po cijelom Bliskom istoku, skriva drevni grad. Jedan tekst spominje pobjedu akadskog kralja Sargona nad “Marijem, Jarmutijem i Eblom”.

Dokaz o tunelima iz kamenog doba pronađen je ispod stotina neolitskih naselja diljem Europe - činjenica da su mnogi preživjeli nakon 12.000 godina pokazuje da izvorna mreža tunela mora biti ogromna
Arheolozi su u modernoj Nemačkoj pronašli tunele stare nekoliko hiljada godina koji potiču iz Kamenog doba. Ovi tuneli se prostiru kroz Evropu od Škotske do Turske, a istraživači nemaju pojma koja je njihova prvobitna funkcija.
Međunarodni tim istražitelja otkrio je u Litvaniji tunel koji su iskopali jevrejski logoraši u pokušaju da pobjegnu od nacista, rekla je danas izraelska Uprava za antikvitete.
Tim iz Izraela SAD, Kanade i Litvanije je tunel našao koristeći posebnu, rudarsku tehnologiju za skeniranje tla.
"Iako sam ceo život provela u Iranu, nikada nisam čuo da je postojalo ropstvo", rekla je Mirzaj.
Kada se zainteresovala za priču o afro-iranskom ropstvu, Mirzaj je veoma brzo u arhivama pronašla dokaze da je ono stvarno postojalo.
Tim američkih istražitelja pronašao je olupinu jedrenjaka koji je pre skoro 150 godina potonuo u jezeru Ontario, kod obale američke savezne države Njujork.
Džim Kenard, Rodžer Pavlovski i Roland Stivens otkrili su da su nedavno našli olupinu broda u dubokim vodama kod grada Fer Hejven, oko 56 kilometara severozapadno od Sirakjusa.
Arheolozi su na sjeverozapadu Pakistana otkrili ruševine grada povezanog s grčkim ratnikom Aleksandrom Velikim čija je vojska prošla područjima ispod Himalaje prije više od dvije hiljade godina.
Skupina talijanskih i pakistanskih stručnjaka pronašla je kovanice, oružje i drugo u dolini Svat nakon godina iskopavanja, rekao je pakistanski arheolog Nijaz Šah. Zaključili smo, na temelju povijesnih referenci i povijesnih činjenica, da su Grci ovdje živjeli kao zajednica, rekao je Šah.
Radnici koji su kopali prometnu cestu u meksičkom gradu Tultepec kako bi uradili drenažu, oduševili su paleontologe kada su pronašli skelet mamuta.
Na osnovu analize skeleta utvrđeno je da je bio visok 4,9 metara i težak oko 10 tona. Eksperti su izjavili kako je ova džinovska vrsta izumrla prije 12.000 i 14.000 godina, a ostaci u ostali u tlu samo nekoliko metara ispod nove civilizacije.
Radovi na uklanjanju skeleta su počeli u aprilu i skoro je u potpunosti uklonjen. Proces je tekao sporo jer su eksperti prvo morali pažljivo ukloniti prašinu staru hiljadama godina, a kosti su pritom morale ostati netaknute.
Grobnica KV5 se nalazi na samo 70 metara od Tutankamonove grobnice. O njenom postojanju se zna već više od veka ali je lokacija i dalje nepoznata.
Prva osoba koja je pokušala da je pronađe je Džejms Barton, koji je iskopavao oblast tridesetih godina 19. veka. Hauard Karter je takođe pokušao da je pronađe, a lokacija grobnice je konačno otkrivena tek 1985. ili 1986. godine pomoću radara koji može da prodre ispod zemlje.
Prvo iskopavanje je počelo 1987. godine, a 1995. godine je navedeno da je pronađena statua boga Ozirisa i da su pronađene brojne odaje i grobnica koja je verovatno najveća grobnica ikada otkrivena u Egiptu.
Natpis na zidovima ove grobnice sadrži tronsko ime Ramzesa II. Istraživači su ubrzo otkrili da je to grobnica u kojoj su sahranjena njegova deca.
Grobnicu su vekovima oštećivale poplave i oluje u Dolini kraljeva. Ona je takođe i pokradena puno puta u drevnim vremenima, najverovatnije za vreme vladavine Ramzesa III. Ostaci brojnih mumija koje su otkrili arheolozi su samo kap u moru blaga koje je zakopano u ovoj grobnici pre nekoliko hiljada godina.
Arhitektura grobnice je jedinstvena. Slična je stilu grobnica 18. dinastije i čini se da je izgradnja KV5 počela u tom periodu. Nepoznato je ko je naredio izgradnju ove veličanstvene grobnice. Veruje se da je to bio Amenotep III, ali ne postoje čvrsti dokazi za tu teoriju.
Profesor sa Odsjeka za arheologiju Univerziteta Uludag u Bursi Guven Gumgum, u razgovoru za AA, kazao je kako već duže vrijeme radi na istraživanju o proizvodnji meda i pčelama u antičko doba, te da je u četvrti Urunlu u Bursi, na zidovima dvije kuće od ćerpića primijetio statične košnice i saće od kamena.