Pojedine bajke, kao što su „Lepotica i zver“ i „Cvilidreta - zli patuljak“, stare su više hiljada godina, tvrde dvoje naučnika čija je studija objavljena u časopisu „Royal Society of Open Science“.

Portugalska naučnica Sara Graka da Silva sprovela je istraživanje u kome je analizirala 275 indoevropskih bajki i ističe da su pronađeni dokazi o dalekom poreklu nekih bajki.

„Primera radi, bajke kao što su 'Lepotica i zver' i 'Cvilidreta' datiraju iz vremena kada su nastale glavne grane indoevropskih jezika, pre više od 2.500 do 6.000 godina“, rekla je Da Silva, koja radi na portugalskom Novom univerzitetu u Lisabonu.

Da Silva dodaje da bajka „Kovač i đavo“ potiče još iz bronzanog doba!

Naučnici tvrde da su otkrili najstariji dokaz o ratovanju ikada pronađen. Radi se o masovnoj grobnici u Keniji za koju se pretpostavlja da je nastala još u kamenom dobu, prije najmanje 10.000 godina.
Prahistorijski ostaci 27 osoba pronađeni su na lokalitetu Nataruk, 30-ak kilometara udaljenom od jezera Turkana na sjeveru zemlje.

U lobanji jednog od pronađenih tijela još uvijek se nalazila sablja napravljena od vulkanskog stakla.

Najveće carstvo koje je se ikad prostiralo kuglom zemaljskom bio je Britanski imperij. Sa svim svojim kolonijama, protektoratima i drugim teritorijima u jednom se periodu prostirao na 33,670,000 kilometara kvadratnih, što je gotovo četvrtina ukupne površine na Zemlji, ako ne računamo mora i oceane.

To je carstvo kroz većinu 19. stoljeća i početkom 20 stoljeća držalo neprikosnoveni status prve svjetske sile, a u jednom je trenutku pod britanskom krunom živjelo 458 milijuna ljudi, što je tada odgovaralo petini svjetske populacije. Na vrhuncu moći Britanci su se hvalili "Carstvom u kojem sunce nikad ne zalazi", budući da je zbog raširenosti njihovih kolonija po svijetu sunce sjalo barem na jednom dijelu britanskog teritorija.
Nedavna anketa koju je proveo YouGov kaže da 43 posto Britanaca smatra da je Carstvo bilo "dobro", dok se 44 posto ponosi britanskom kolonijalnom prošlošću. No, usprkos neupitnom kulturnom i jezičnom naslijeđu koje je ostalo iza imperija, tu je bilo i mnogo stvari zbog kojih se Britanci mogu stidjeti. Ponukani anketom, u Independentu su pobrojali pet najvećih zločina Britanskog carstva, od koji neki spadaju među najgore u povijesti ljudskog roda.

Zahvaljujući nedavnim arheološkim iskapanjima na području gdje se nalazio veličanstveni minojski grad Knosos ili Knos, utvrđeno je kako je tijekom ranog željeznog doba dotični bio oko triput veći nego što se dosad pretpostavljalo.

„Knosos, poznat kao veličanstveni lokalitet grčke kulture brončanog doba, središte Krete i prijestolnica mitskog kralja Minosa, kao i dom zagonetnog labirinta, bio je napredni centar minojske kulture”, izjavio je arheolog dr. Antonis Kotsonas sa Sveučilišta Cincinnati.

Zahvaljujući nedavnim arheološkim iskapanjima na području gdje se nalazio veličanstveni minojski grad Knosos ili Knos, utvrđeno je kako je tijekom ranog željeznog doba dotični bio oko triput veći nego što se dosad pretpostavljalo.

Smrznuto tijelo mamuta iskopano u Sibiru s nesumnjivim tragovima rana zadanih kopljem, dokaz je da su ljudi naseljavali arktička područja hiljadama godina prije nego što se do sada znalo.
Ruski su naučnici juče objavili da su mamuta, iskopanog ispod jedne litice u Jenisejskom zalivu u Arktičkom okeanu, ubili lovci prije 45.000 godina, što je najstariji dokaz ljudske prisutnosti u arktičkom području.

Najstariji dosadašnji dokaz poticao je iz razdoblja prije 'otprilike 30.000 godina', rekao je Vladimir Pitulko iz Instituta za istoriju materijalne kulture u Sankt Peterburgu.

Austrijski arheolozi saopštili su u četvrtak da su otkrili predmet od drveta za koji veruju da je dosad najstarije ortopedsko pomagalo. Kako prenosi AFP, reč je o drvenoj protezi u obliku stopala staroj 1.500 godina.

Drevni implant je otkriven na arheološkom nalazištu Hemaberg, u južnoj Austriji, u grobu muškarca bez levog stopala i članka koji je na donjem delu noge imao gvozdeni prsten i ostatke proteze napravljene od drveta i kože.

"Izgleda da je preživeo gubitak stopala i da je živeo još najmanje dve godine sa protezom. Prilično je dobro s njom hodao", kazala je Sabine Ladšteter iz Austrijskog arheološkog instituta (OeAl).

Grobnica muškarca s protezom, za kog arheolozi veruju da je bio dobrostojeći pripadnik franačkog naroda, pronađena je 2013, ali su "iznenađujući detalji" o drvenoj nozi tek nedavno otkriveni, objasnila je Ladštetner.

Vinčanska kultura prostirala se na teritoriji većoj od teritorije bilo koje neolitske kulture u Evropi, bila je tehnološki najnaprednija praistorijska kultura sa najranije razvijenom metalurgijom i najstarijim pismom. Ipak, i danas je okružena misterijama...

Vinčanska kultura je jedna od retkih ranoeneolitskih kultura jugoistočne Evrope koja je u vekovima oko 5000. godine pne. doživela u pravom smisli te reči procvat. Vinčanska kultura je bila tehnološki najnaprednija praistorijska kultura na svetu, a najranija metalurgija u Evropi, kao i najstarije pismo pronađeni su upravo na vinčanskom lokalitetu Belovode u istočnoj Srbiji, piše Newsweek.rs.

Figure koje je vinčanska kultura ostavila ispitivane su nebrojeno puta, a među mnogim objašnjenjima o njihovoj svrsi, oni najekstremniji otišli su toliko daleko da tvrde da figure predstavljaju vanzemaljce. Iako su ovakva objašnjenja odbačena, misterije koje okružuje vinčansku kulturu ne prestaje da intrigiraju i privlače.

Na isti način kao egipatske piramide, vinčanska kultura nastavlja da inspiriše umove u potrazi za odgovorima o poreklu i nastanku ljudske civilizacije.

PRAISTORIJSKA METROPOLA
Najstarija staništa u Vinči najčešće imaju elipsoidne osnove ukopane u les i šatorasti krov od pruća, trske i slame koji naleže neposredno na osnovu. Kolibe su grupisane po određenom sistemu oko centralne i podsećaju na arhitekturu kulture Lepenskog Vira.

Za iste tradicije se povezuju i stubaste antropomorfne figure i neraščlanjene keramičke posude.

Vinča je oko 4500. godine p. n. e. opustela, ali se neposredno posle kulturnog sloja sa šatorastim staništima javlja novo naselje, koje su izgradili nosioci kulture mlađeg neolita, kojoj je Vinča dala ime.

Specijalizovane delatnosti dovele su do privrednog uspona, društvenog raslojavanja i bogaćenja zajednica vinčanske kulture, koja se prostirala se na teritoriji većoj od teritorije bilo koje neolitske kulture u Evropi.

Američki naučni časopis Cretaceous Research objavio je kako su naučnici u pustinji u Tunisu pronašli do sada najveći fosil krokodila ikada, prenosi Anadolija.

Riječ je o fosilu teškom tonu i dugačkom skoro deset metara za kojeg se vjeruje da pripada krokodilskoj vrsti Machimosaurus Rex koja je na Zemlji živjela prije 120 miliona godina.

Kako se navodi u naučnom časopisu, pronađeni skeletni ostaci krokodila nisu kompletni, ali dovoljno dobro pokazuju kako je riječ o reptilu iz porodice krokodila koja je ranije živjela u blizini mora.

Fosil su pronašli naučnik Federico Fanti sa italijanskog Univerziteta u Bologni i članovi američkog Nacionalnog geografskog društva.

Na djelić sekunde, posada trećeg broda koji je krenuo u potragu za nestalim zrakoplovom MH370, pomislila je kako su uspjeli, da su pronašli nestali malezijski zrakoplov, no zapravo su otkrili nešto nevjerojatno.

Posada broda Havila Harmony tijekom potrage za nestalim malezijskim zrakoplovom MH370 na dubini od oko 6400 metara pronašla je neočekivano blago - tijelo prastarog broda koje je ležalo na dnu mirnog Indijskog oceana.
'Potvrđeno je da je anomalija koju je zabilježio radar broda predmet izrađen ljudskom rukom, a najvjerojatnije se radi o olupini potonulog broda', piše u izvješću.

Uslijed globalnog zatopljenja istraživači američke Nacionalne oceanske i atmosferske administracije (NOAA) u blizini Aljaske pronašli su olupine dva broda namijenjena za lov na kitove koji datiraju iz 19. stoljeća, javlja Anadolu Agency (AA).

Olupine su pronađene u blizini gradića Wainwright u Chukchi moru na sjeverozapadnoj obali Aljaske.

Dva broda dio su flote od 33 broda za lov na kitove koji su potonuli davne 1871. godine. U to vrijeme, prema podacima, na brodovima se nalazilo 1.200 uhvaćenih kitova dok se veliki broj ljudi uspio spasiti.