© WikipediaPredsjednik Ronald Reagan sa Caspar Weinberger, George Shultz, Ed Meese, i Don Regan
‘Irangate’ ili ‘Iran/Contra’ je politički skandal koji je pogodio SAD tokom drugog mandata Reaganove administracije. Visoki dužnosnici administracije potajno su omogućili prodaju oružja Iranu, koji je bio pod embargom na uvoz oružja čime su se nadali da će osigurati oslobađanje nekoliko američkih talaca, ali prevashodno su novac željeli iskoristiti za financiranje pobune tzv. ‘Contre’ u Nikaragvi.
Skandal je započeo prilikom rada na oslobađanju sedam američkih talaca koje je u Libanonu držao Hezbollah, paravojna skupina povezana s Armijom čuvara islamske revolucije. Planirano je da izraelski brodovi dostave oružja u Iran, a onda bi Sjedinjene Države preko Izraela dobile svoj novac. Iranski partneri obećali su da će učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi se postiglo oslobađanje američkih talaca. Velike izmjene u planu su je osmislilo potpukovnik Oliver North iz Vijeća za nacionalnu sigurnost krajem 1985, prema kojima se dio prihoda od prodaje oružja preusmjerava za financiranje anti-sandinističke pobune Contre u Nikaragvi.
Dok je predsjednik Ronald Reagan bio pobornik Contre, dokazi da je on ovlastio zloupotrebu novca prikupljenog od prodaje oružja Iranu su sporni. Rukom pisane bilješke koje je napisao ministar obrane Caspar Weinberger 7. decembra 1985. godine, pokazuju da je Reagan bio upoznat sa potencijalnom razmjenom talaca s Iranom, kao i prodajom Hawk i tow raketa “umjerenim elementima” u toj zemlji. Weinberger je napisao za Regana: “On bi i mogao odgovoriti na optužbe za nezakonitosti, ali ne bi mogao podnijeti optužbu da je “veliki i jaki Predsjednik Reagan propustio priliku da oslobodi taoce”.
Nakon što su aktivnosti oko prodaje oružja otkrivene u novembru 1986., Reagan se pojavio na nacionalnoj televiziji i rekao da je doista došlo do prijenosa oružja, ali da Sjedinjene Države nisu davale oružje za taoce. Istraga je otežana kada su
velike količine dokumenata koji se odnose na skandal uništene ili uskraćene istražiteljima zahvaljujući Reganovim državnim dužnosnicima. 4. marta 1987., Reagan se obratio naciji i u televizijskom obraćanju preuzeo potpunu odgovornost za sve radnje kojih je bio svjestan, i priznao da se “ono što je počelo kao strateško otvaranje prema Iranu pogoršalo, te se u suštini pretvorilo u trgovanje oružjem za taoce “.
Nekoliko istraživanja je uslijedilo, uključujući i ono od strane tročlane komisije Kongresa. Međutim, nije pronađen nikakav dokaz da je i sam predsjednik Reagan znao za opseg različitih programa. Na kraju se prodaja oružja Iranu nije smatrala kaznenim djelom, ali su podignute optužbe protiv pet osoba za njihovu potporu Contri. Te su optužbe, međutim, kasnije odbačene jer je uprava odbila prihvatiti kao dokaz deklasificirajuće dokumente.
Komentar: Pogledajte još interesantnih informacija o Ociju, slavnom ledenom čovjeku.