Tajna povijest
"Ovdje je bila velika zgrada rezervirana za obrede. Pronašli smo i nekoliko vaza koje bi nam mogle otkriti više o vrsti obreda", izjavio je arheolog Edgar Bracamonte.
Arheolozi očekuju da će u blizini pronaći još artefakata jer sumnjaju da se na ovom prostoru nalazila masovna grobnica. Detaljnom analizom kostiju utvrdit će se kojim su plemenima pripadale žene, a daljnje iskapanje moglo bi pružiti nove informacije o nekadašnjim običajima na ovim prostorima.
Istodobno su argentinski arheolozi pronašli kosti dinosaura za kojeg tvrde da pripada novoj, dosad najvećoj otkrivenoj vrsti, notocolossus. "Posebnim znanstvenim metodama procijenili smo težinu dinosaura. Pretpostavljamo da je bio težak čak 60 tona. To vam je poput 13 slonova. Mislimo da je mogao biti dug između 28 i 30 metara", rekao je voditelj tima za istraživanje dr. Bernardo Gonzales Riga.
Dinosaur je bio i iznimno visok. Leđa su mu bila 7 - 8 metara od tla, a zbog dugog vrata glava mu je sezala i 14 metara u vis. Stručnjaci vjeruju da je dinosaur živio tijekom krede, prije 86 milijuna godina.

Rimski akvedukt Pont du Gard u Francuskoj je dio rimskog vodovoda koji je donosio vodu gradu Nimesu u Francuskoj, a sagrađen je 19. pr. Kr.
Mit o Atlantidi već tisućljećima golica maštu laika i profesionalaca. Iako se profesionalci slažu da je ovdje riječ o mitu, ruševine stvarnih gradova pod morem ipak ostavljaju sve bez daha.
Atlit Yam, Israel
Pojedine bajke, kao što su „Lepotica i zver“ i „Cvilidreta - zli patuljak“, stare su više hiljada godina, tvrde dvoje naučnika čija je studija objavljena u časopisu „Royal Society of Open Science“.
Portugalska naučnica Sara Graka da Silva sprovela je istraživanje u kome je analizirala 275 indoevropskih bajki i ističe da su pronađeni dokazi o dalekom poreklu nekih bajki.
„Primera radi, bajke kao što su 'Lepotica i zver' i 'Cvilidreta' datiraju iz vremena kada su nastale glavne grane indoevropskih jezika, pre više od 2.500 do 6.000 godina“, rekla je Da Silva, koja radi na portugalskom Novom univerzitetu u Lisabonu.
Da Silva dodaje da bajka „Kovač i đavo“ potiče još iz bronzanog doba!
Prahistorijski ostaci 27 osoba pronađeni su na lokalitetu Nataruk, 30-ak kilometara udaljenom od jezera Turkana na sjeveru zemlje.
U lobanji jednog od pronađenih tijela još uvijek se nalazila sablja napravljena od vulkanskog stakla.
To je carstvo kroz većinu 19. stoljeća i početkom 20 stoljeća držalo neprikosnoveni status prve svjetske sile, a u jednom je trenutku pod britanskom krunom živjelo 458 milijuna ljudi, što je tada odgovaralo petini svjetske populacije. Na vrhuncu moći Britanci su se hvalili "Carstvom u kojem sunce nikad ne zalazi", budući da je zbog raširenosti njihovih kolonija po svijetu sunce sjalo barem na jednom dijelu britanskog teritorija.
Nedavna anketa koju je proveo YouGov kaže da 43 posto Britanaca smatra da je Carstvo bilo "dobro", dok se 44 posto ponosi britanskom kolonijalnom prošlošću. No, usprkos neupitnom kulturnom i jezičnom naslijeđu koje je ostalo iza imperija, tu je bilo i mnogo stvari zbog kojih se Britanci mogu stidjeti. Ponukani anketom, u Independentu su pobrojali pet najvećih zločina Britanskog carstva, od koji neki spadaju među najgore u povijesti ljudskog roda.
„Knosos, poznat kao veličanstveni lokalitet grčke kulture brončanog doba, središte Krete i prijestolnica mitskog kralja Minosa, kao i dom zagonetnog labirinta, bio je napredni centar minojske kulture”, izjavio je arheolog dr. Antonis Kotsonas sa Sveučilišta Cincinnati.
Zahvaljujući nedavnim arheološkim iskapanjima na području gdje se nalazio veličanstveni minojski grad Knosos ili Knos, utvrđeno je kako je tijekom ranog željeznog doba dotični bio oko triput veći nego što se dosad pretpostavljalo.

Sergej Gorbunov iskapa truplo mamuta u smrznutom sedimentu u sjevernom Sibiru
Smrznuto tijelo mamuta iskopano u Sibiru s nesumnjivim tragovima rana zadanih kopljem, dokaz je da su ljudi naseljavali arktička područja hiljadama godina prije nego što se do sada znalo.
Ruski su naučnici juče objavili da su mamuta, iskopanog ispod jedne litice u Jenisejskom zalivu u Arktičkom okeanu, ubili lovci prije 45.000 godina, što je najstariji dokaz ljudske prisutnosti u arktičkom području.
Najstariji dosadašnji dokaz poticao je iz razdoblja prije 'otprilike 30.000 godina', rekao je Vladimir Pitulko iz Instituta za istoriju materijalne kulture u Sankt Peterburgu.
Drevni implant je otkriven na arheološkom nalazištu Hemaberg, u južnoj Austriji, u grobu muškarca bez levog stopala i članka koji je na donjem delu noge imao gvozdeni prsten i ostatke proteze napravljene od drveta i kože.
"Izgleda da je preživeo gubitak stopala i da je živeo još najmanje dve godine sa protezom. Prilično je dobro s njom hodao", kazala je Sabine Ladšteter iz Austrijskog arheološkog instituta (OeAl).
Grobnica muškarca s protezom, za kog arheolozi veruju da je bio dobrostojeći pripadnik franačkog naroda, pronađena je 2013, ali su "iznenađujući detalji" o drvenoj nozi tek nedavno otkriveni, objasnila je Ladštetner.