Tajna povijest
Naučnici su rekli da je otkriće „Izgubljenog grada divova“ u Ekvadoru jedno od najvažnijih otkrića u 21. veku.
Međutim, mejnstrim mediji uopšte nisu preneli informacije o megalitskim građevinama za koje stručnjaci tvrde da su bile dom džinovske rase.
Čak i pre nego što je drevni megalitski grad otkriven, postojale su mnoge lokalne legende o periodu kada su džinovska bića naseljavala udaljene regione Ekvadora. Oni su sagradili megalitske građevine, a nedavno otkriveni drevni grad je samo jedan od mnogih megalitskih nalazišta u regionu.
Novootkriveni fosil iz Brazila, star 250 miliona godina, daje nam fascinantni uvid u život pre dinosaurusa.
Reptil, zvani "Teyujagua" ili tzv. "žestoki gušter" blizak je rođak vrste koja se kasnije razvila u dinosauruse, krokodile i ptice. Ovaj fosil popunjava veoma bitnu evolucionu prazninu kako navode naučnici.
Doktor Ričard Batler sa Univerziteta u Birmingenu, izjavio je da je ova životinja nova vrsta koja ranije nije bila toliko poznata.
Ovaj fosil je dosta sličan jednoj važnoj grupi reptila tzv. "archosauriforms" kako se navodi u istraživanju.
"Teyujagua" je bila mala životinja nalik krokodilu koja je verovatno živela na jezeru i hranila se ribom.
Ipak, ima mnogo onih koji ukazuju na artefakte i brojne druge dokaze koji upućuju na to da su napredne civilizacije postojale mnogo ranije, pa čak i nekoliko miliona godina ranije.
Među njima je i dr Aleksandar Koltipin, geolog i direktor Istraživačkog centra za prirodne nauke na Univerzitetu ekologije i politologije u Moskvi.
Koltipin je analizirao drevne podzemne građevine širom Mediterana i identifikovao sličnosti zbog kojih je poverovao da su one na neki način povezane. Štaviše, on je na osnovu nagiba građevina, njihovog sastava, geoloških osobina i istorijskih promena u regionu utvrdio da ih je napravila napredna civilizacija stara nekoliko stotina hiljada godina, pa čak i milion godina.
Enigmatska figura otkrivena u Ajdahu definitivno izaziva mejnstrim teoriju o istoriji i evoluciji.
Ovaj artefakt otkriven je 1889. godine kod Nampe u jugozapadnom Ajdahu dok su radnici kopali, tragajući za vodom.
Malena figura vešto oblikovana u glini je od tada ostala jedna od najvećih misterija koja u velikoj meri buni stručnjake.
Geolog Džordž Frederik Rajt je 1912. godine u svojoj knjizi o antikvitetima napisao: „Zapisi upućuju na to da je figura pronađena na dubini od oko 90 metara, ispod slojeva zemlje, bazalta i gline i da je bila obložena gvožđe-oksidom“.
On je dalje napisao: „Objekat je velik oko 4cm i neverovatan je po tome što savršeno prikazuje ljudski oblik. Vidi se da je u pitanju ženska figura sa jasnim crtama ljudskog tela“.
Rajt je objasnio i zašto smatra da je ovaj drevni artefakt pravi. On je rekao da je 1890. godine imao priliku da vidi glinenu figuru sa tragovima gvožđe-oksida, a glavni istraživač G. M. Gaming iz Bostona je potvrdio da je taj artefakt pronađen u zemlji prilikom iskopavanja.
Danas je ovaj zid poznat kao Khatt Shebib. Prvo izveštavanje o ovom zidu bilo je 1948. godine, a prijavio ga je britanski diplomata u Jordanu, Ser Alek Kirkbrajd. Dok je putovao avionom u Jordan, diplomata je primetio kameni zid koji se protezao preko zemlje.
Arheolozi sa Vazdušnim arheolozima u Jordanu (AAJ) su realizovali projekat posmatranja zida, tako što su posmatrali fotografije iz vazduha. Istraživači su otkrili da se zid proteže od severa - severoistoka ka jug - jugozapadu u dužini od 106 kilometara. Profesor sa Univerziteta Zapadne Australije, Dejvid Kenedi istakao je da ako se dodaju ogranci i koliko se proteže paralelni zid, onda ukupna dužina zida može biti oko 150 kilometara.
Fosilizirani gušter, pronađen u jugoistočnoj Aziji u komadu jantara, star je oko 99 milijuna godina, utvrdili su znanstvenici s Floride.
To znači da je to najstariji primjerak te vrste i "izgubljena karika" za znanstvenike koje istražuju reptile.
Gušter je oko 75 milijuna godina stariji od dosadašnjeg najstarijeg primjerka, ističu znanstvenici Prirodoslovnog muzeja Floride, koji su objavili otkriće ovoga tjedna.
Ostaci pronađeni u rudniku
Pronađen je prije nekoliko desetljeća u jednom rudniku s još starih i dobro očuvanih fosila reptila, no analiziran je tek nedavno.
"Bilo je nevjerojatno uzbudljivo vidjeti te životinje prvi put", rekao je Edward Stanley, jedan od znanstvenika.
Znanstvenici smatraju da je životinja nalik kameleonu bila mladunče kada je zapela u smoli trčeći kroz tropsku šumu u sadašnjem Mijanmaru.
Među fosilnim ostacima pronađeni su i mekušci, što je veoma rijetko na ovakvim lokacijama. Lokacija se nalazi u Patagoniji i obuhvata površinu od 60.000 kvadratnih kilometara.
Razne crtarije po pećinama, koje datiraju iz vremena kada pismo još nije niti postojalo, raširene su od Australije preko Europe pa sve do Južne Amerike, svjedočeći o tome kako je ljudska vrsta oduvijek dijelila tu iskonsku potrebu za umjetničkim izražavanjem, u kojem god podneblju živjela. Naravno, ovakve se lokacije nalaze i u Africi, kolijevci čovječanstva, a jedna od posljednjih na toj listi jest Wadi Sura II, pećinsko skrovište otkriveno 2002. godine u egipatskoj Zapadnoj pustinji, dijelu divovske Sahare. Tamo su znanstvenici pronašli niz jednostavnih crtarija raznih životinja, ali i barem 13 jasno ocrtanih otisaka ruku, za koje se vjerovalo kako su pripadali maloj djeci te su nastali prije 6 000 do 8000 godina.
Jedan od najvećih evropskih kompozitora klasične muzike je zapravo bio afričkog porekla. Njegova majka je bila Maorka, pripadnica afričkih muslimana koji su osvojili neke delove Evrope i vladali Španijom 800 godina.
Za ovako ozbiljnu tvrdnju potrebni su i ozbiljni dokazi. Možemo poći od Betovenovih savremenika poput Frau Fišera, njegovog bliskog prijatelja koji ga je opisao kao “crno-smeđe puti”. Nemački antropolog Frederik Herc je naveo da je Betoven imao negroidne osobine, taman ten i ravan, debeo nos.
Emil Ludvig je u svojoj knjizi “Betoven” rekao da kompozitor uopšte nije imao fizičke osobine Nemca i da je imao prilično taman ten, dok je Fani Đanatasio del Rio rekla da je imao širok nos i taman ten kao mulat.
Newsweek je čak 1991. godine naveo da se afrocentrizam prožimao kroz celu ljudsku istoriju, od Australopitekusa preko izumitelja matematike, pa sve do crnog kompozitora Betovena.
Naravno, ima i onih koji ne podržavaju te tvrdnje, poput Alesandre Komini i Donalda MekArdija. Oni su došli do zaključka da u Betovenovom genealoškom stablu nije bilo Afrikanaca.
Dakle, vekovima su nas obasipali lažnim informacijama. Međutim, danas među crncima ima dovoljno istaknutih naučnika koji mogu da opovrgnu sve te lažne informacije.
Možemo samo da se nadamo da će objavljivanje ovakvih informacija motivisati ostale da ne veruju svemu što im se servira.
Arheolozi su pored jedne mumije u Kini pronašli najstariji sir na svijetu, koji datira još iz 1615. godine prije nove ere.
Sir je otkriven na vratu i grudima mumije iz bronzanog doba.
On je bio vakumiran vijekovima u pustinji Takla Makan, gdje su ga suh vazduh, slana zemlja i grobnica čuvali od raspadanja.
Komentar: Pogledajte također: Arheolozi u iskopavanju u bugarskoj Varni otkrili 6500 godina star divovski kostur čovjeka