Tajna povijestS


Dig

U Grčkoj otkriveni kraljevski grobovi iz brončanog doba


klix.ba
Sre, 18 Pro 2019 00:00 UTC
grčka
© EPAZlatni privjesak na glavi egipatske božice Hathor - zaštitnice mrtvih
Arheolozi su otkrili dvije kraljevske grobnice u Grčkoj koje sadrže nakit i artefakte iz perioda od prije 3.000 godina, piše BBC.

Grobnice su otkrili Amerikanci i to u južnoj grčkoj regiji, na poluostrvu Peloponez. Kako kažu istraživači, njihovo otkriće će pokazati nove tragove o ranoj mikenskoj trgovini i kulturi.

U ovoj regiji 2015. godine otkrivena je još jedna važna grobnica za koju se pretpostavlja da pripada ranom vladaru grada.
grčka
© EPAZlatni prsten pokazuje život iz najranijih dana poljoprivrede
Više...
Pharoah

Statua male kraljevskog sfinge otkrivena u egipatskoj Minji


kurir.rs
Ned, 15 Pro 2019 14:46 UTC
sfinga
Egipatska arheološka misija otkrila je malu kraljevsku statuu sfinge tokom iskopavanja u provinciji Minja, južno od glavnog grada Kaira, saopštilo je egipatsko Ministarstvo za antikvitete, prenosi agencija Sinhua.

"Statua napravljena od krečnjaka visoka je 35, a duga 55 centimetara", rekao je Gamal el Samastavi, generalni direktor Odeljenja Ministarstva za starine Srednjeg Egipta.

"Jasne i lepe karakteristike i detalji statue odražavaju veštine drevnog egipatskog vajara", dodao je Samastavi.
sfinga
Više...
Palette

Najstarija poznata špiljska umjetnost modernih ljudi pronađena u Indoneziji


index.hr
Sre, 11 Pro 2019 00:00 UTC
špiljska umjetnost
© Ratno Sardi / Sveučilište Griffith
Znanstvenici su nedavno u Indoneziji otkrili primjerak špiljske umjetnosti koja prikazuje scenu lova, a koja je stara 44.000 godina, što ovaj prikaz čini najstarijim pronađenim špiljskim crtežom.

No, osim starosti slike, intrigantan je i njen sadržaj jer prikazuje skupinu figura koje predstavljaju hibride, odnosno pola životinje, a pola ljude (poznate kao therianthrope).

Ove životinje-ljudi prikazani su kako kopljima i užadi love bradavičaste svinje i patuljaste bivole, piše CNN.

Otkriveni apstraktni likovi mijenjaju naše mišljenje o ranoj ljudskoj spoznaji, navodi se u studiji koja je danas objavljena u časopisu Nature.

"Za mene je najfascinantniji aspekt našeg istraživanja taj da je najstarija špiljska umjetnost stara najmanje 44.000 godina, a da već ima sve ključne aspekte koji se odnose na modernu spoznaju; figurativnu umjetnost, pripovijedanje, životinje-ljude i religioznu misao", rekao je arheolog Maxime Aubert sa Sveučilišta Griffith.

Na indonezijskom otoku nalazi se mnogo drevne špiljske umjetnosti. Ista skupina arheologa 2014. godine na tom je području otkrila jedno od najstarijih nanošenja otisaka ruku koja su datirana prije 40.000 godina.

Područje bogato špiljskom umjetnošću

"Na području Sulawesija postoji najmanje 242 poznata nalazišta špiljske umjetnosti, a vjerojatno ih ima još na stotine koje nismo otkrili", rekao je Aubert.

Komentar: Može li ta špiljska umjetnost imati dublje značenje od prostog prikaza lova? Također je primjetno da su arheolozi impresionirani starošću ove slike, 44.000 godina, kada je tek nedavno 45.000 godina stara statua lava pronađena u Denisinoj špilji u Rusiji, a u Francuskoj postoji kružna građevina stara više od 100.000 godina za koju se vjeruje da su je sagradili neandertalci.

Više...
Dig

"Izgubljeni" drevni grad otkriven u Etiopiji nekada dio moćnog Aksumskog carstva koje je dominiralo Istočnom Afrikom i rivalom Rimom


klix.ba
Sre, 11 Pro 2019 00:00 UTC
etiopija
Arheolozi su otkrili ostatke grada utjecajne, ali vrlo malo poznate drevne civilizacije u Istočnoj Africi koja se povezuje sa porijeklom kršćanstva u Etiopiji.

Pokopano naselje koje krije jednu od najstarijih crkava u podsaharskoj Africi, bilo je naseljeno otprilike 1.400 godina prije nego što je nestalo oko 650. godine prije nove ere, pišu strani mediji.

Naziva Beta Samati, ovo naselje bilo je dio carstva ili Kraljevine Aksum. Međutim, prije njegovog otkrića arheolozi su smatrali da je to područje napušteno kada je vladajuća klasa carstva postavila svoj glavni grad na drugo područje.
etiopija
Više...
Colosseum

Na grčkom morskom dnu nalazi se rimska olupina iz oko 1. stoljeća n.e. koja je prevozila tisuće vinskih amfora

Nermin N.
logicno.com
Sre, 11 Pro 2019 00:00 UTC
rimski brod
Sredozemno more dosad se pokazalo kao važan izvor arheoloških nalaza, uključujući ostatke kuća, raznih kompleksa, grobnica, groblja i nekoliko masivnih olupina brodova iz rimskog doba.

U blizini otoka Kefallinia u Grčkoj otkrivena je rimska brodska olupina, zajedno s teretom od 6000 posuda za hranu i vino iz vremena Isusa Krista, pokazalo je istraživanje koje je nedavno provela grupa grčkih učenjaka. Istraživanje je objavljeno u Journal of Archaeological Science.

Nazivali su ga brodolomom "Fiscardo", zbog neposredne blizine istoimenog ribarskog pristaništa.

"Brodolom je datiran između 1. stoljeća prije Krista i 1. stoljeća nove ere i jedno je od najvećih otkrivenih, do sada, u Sredozemnom moru za to razdoblje", piše u dokumentu.

Istraživači primjećuju da je brodski teret, koji je vjerojatno bio skladišten u trupu u pet slojeva, kada je otkriven, bio "u vrlo dobrom stanju", a sadržavao je tisuće amfora nalik izrazitoj vrsti rimskog lonca s uskim vratom i dvije ručke.
rimska olupina
Više...
Sherlock

Nisu trebali ljudi: Neandertalci su možda odgovorni za vlastito izumiranje


nezavisne.com
Pon, 02 Pro 2019 22:10 UTC
neandertalci
Neandertalci su možda jednostavno bili loše sreće jer su živjeli u malom broju
Iako se spekulisalo da su homo sapiensi istisnuli neandertalce koji su zbog toga izumrli, naučnici su otkrili nešto drugo...

Možda ipak nismo bili krivi - istraživanja smrti neandertalaca otkrila su da su naši rođaci gustih obrva i izduženih glava, umjesto da su ih nadmudrili homo sapiensi, izumrli isključivo zbog loše sreće koju su imali.


Komentar: Arheološki dokazi pokazuju da je neandertalska tehnologija "stagnirala" možda 150.000 godina, za razliku od ponekad brze i dosljedne inovacije koja se vidi u ljudskoj populaciji. Daljnji podaci, poput nepostojanja sofisticirane špiljske umjetnosti, podupiru činjenicu da su neandertalci prilično različiti od ljudi i da su u tom smislu bili u nepovoljnijem položaju.


Naučnici tvrde kako je stanovništvo neandertalca bilo toliko malo u vrijeme kada su moderni ljudi stigli u Evropu i na Bliski istok da ih je međusobno ukrštanje, prirodne promjene nataliteta i smrti kao i omjer polova uništili kao vrstu, piše The Guardian.

Neandertalci su populacija praljudi iz srednjeg paleolitika, nazvana prema fosilnim ostatcima nađenima 1856. u dolini Neandertal kraj Diseldorfa, Njemačka. Živjeli su u Evropi, na Bliskom istoku i u zapadnoj Aziji između 250.000 i 30.000 godina prije Hrista. Mnogi antropolozi vide u neandertalcima izumrlu pobočnu lozu čovječanstva.

Zavisno od mišljenja o njihovoj bliskosti sa današnjim ljudima, dio naučnika smatra ih podvrstom (homo sapiens neanderthalensis) unutar vrste homo sapiens, dok ih drugi izdvajaju kao posebnu vrstu homo neanderthalensis, što podržavaju novija paleogenetička istraživanja.

Često predstavljeni kao jednostavni, tupasti rođaci modernih ljudi, neandertalci su zapravo imali sličan mozak i razvoj kulture kao homo sapiensi. Iza sebe su ostavili niz složenih alata, oslikanog nakita i umjetnosti u španskim spiljama.
Više...
Pharoah

Habsburška čeljust: Deformitet lica u kraljevskoj dinastiji povezan s incestom


dnevno.hr
Sre, 04 Pro 2019 10:00 UTC
karlo II
Španjolski kralj Karlo II. Bio je posljednji u liniji Habsburga i jedan od onih koji su najviše patili od deformiteta lica
Facijalni deformitet poznat kao "habsburška čeljust", dobro poznata u španjolskoj i austrijskoj lozi te dinastije, može se pripisati brakovima unutar obitelji, kažu znanstvenici.

Po studiji objavljenoj u časopisu Annals of Human Biology, znanstvenici koji su istražili habsburške facijalne deformitete i njihovu moguću genetsku podlogu zaključili su da je jedinstveni izgled njihovih brada bio rezultat sklapanja brakova u obitelji tijekom više naraštaja.

"Habsurška dinastija bila je jedna od najutjecajnijih u Europi, ali je bila poznata po brakovima bliskih srodnika, što je i dovelo do njihova pada. Sada prvi put možemo pokazati jasnu povezanost između toga i izgleda njihove čeljusti", rekao je vodeći autor studije Roman Vilas sa sveučilišta u Santiago de Composteli.
karlo V
Karlo V s poznatom habsburškom čeljusti
Više...
Dig

Ženski broš pronađen u Estoniji pripada ranom vikinškom periodu


nezavisne.com
Sub, 30 Stu 2019 21:12 UTC
vikinški broš
© BNS
Potpuno očuvan broš iz ranog vikinškog perioda, koji je otkriven u Estoniji, jedan je od predmeta pronađenih u sjeveroistočnom dijelu ove države. Smatra se da je pripadao ženi rođenoj na ostrvu Gotland koja se nekad tokom života preselila na prostor današnje Estonije. Bronzani broš pronađen je u mjestu Varja, a arheolog Mauri Kiudso sa Univerziteta u Talinu naglasio je da je broš pronađen u jednom komadu.

"Dekorativni predmet pronađen je u potpunom obliku, sa malim oštećenjem na površini, što je vjerovatno uzrokovano obrađivanjem zemljišta. Pregledom broša otkriveno je da je iz ranog perioda doba vikinga", rekao je Kiudso i dodao da igla, vjerovatno napravljena od čelika, nije pronađena. Takođe, objasnio je da je nekoliko sličnih pronađeno na Gotlandu.

Istraživač Indrek Jets, koji je upoznat s periodom, naglasio je da životinjski ornamenti na brošu predstavljaju takozvani Broa stil, što pomaže da se period nastanka broša smjesti u osmi ili deveti vijek.

Za razliku od predmeta koji su pripadali ratnicima, ženski dekorativni predmeti skandinavskog porijekla rijetko su otkrivani u Estoniji. Jedini broš sličnog oblika pronađen je u Zapadnoj Estoniji i smatra se da je iz kasnog perioda vikinga.
Više...
Dig

U Armeniji otkriven kostur žene: "Amazonska" ratnica umrla od borbene rane prije 2500 godina, predlažu znanstvenici


logicno.com
Sub, 30 Stu 2019 00:00 UTC
armenija ratnica
Neki istraživači pretpostavljaju da su ratnice koje su opisane u jednoj od najpoznatijih starogrčkih legendi bile temeljene na osobama iz stvarnog života. Prema izvorima, takozvane Amazonske žene živjele su u planinama Kavkaza, gdje se sada nalazi Armenija.

Arheolozi su otkrili ostatke "amazonske" ratnice koji je umrla od borbene rane tijekom željeznog doba prije 2500 godina, javlja Daily Mail. Kostur ratnice otkriven je u nekropoli Bover I, koja se nalazi u armenskom gorju. Žena je "umrla u bitci" u dvadesetim godinama, predložili su istraživači Nacionalne akademije nauka Republike Armenije na čelu s Anahitom Khudaverdyanom, ukazujući na njene ožiljke, uključujući i na ozljede na karlici zdjelice.

skelet žena armenija
Mlada je žena imala "visok status", jer je u njenom grobu pronađena "bogata zaliha robe"
Više...
Map

7.000 godina stare "prstenaste građevine" otkrivene u Poljskoj

Mirsad Š.
logicno.com
Pet, 29 Stu 2019 00:00 UTC
poljska
Točna uloga novootkrivenih drevnih građevina ostaje nejasna, a znanstvenici sumnjaju da su to hramovi ili eventualno mjesta astronomskih promatranja.

Iznenađujuće otkriće otkrili su arheolozi u Poljskoj, gdje je otkriveno par tisuća godina starih građevina u polju u blizini sela Lysomice, javlja Daily Express.

Prema časopisu, 7000 godina stare strukture, koje su čak starije od Velike piramide u Gizi, stoljećima su nekako ostale neotkrivene dok istraživači nisu uočili njihove obrise na Google Earth.

"Naše otkriće možemo hrabro nazvati senzacionalnim zbog činjenice da se nalaze istočno od rijeke Vistule", rekao je Mateusz Sosnowski, arheolog sa Sveučilišta Nicolas Copernicus. "Ove su građevine najsjeveroistočnije u Europi. Nismo očekivali takvo otkriće u ovoj regiji."

Dvije prstenaste građevine smještene su oko 5 kilometara jedna od druge, mjere oko 85 metara i sadrže "tri koncentrična jarka sa zajedničkim središtem", a znanstvenici sada razmišljaju o njihovoj funkciji.

Više...