Tajna povijestS


Map

Otkriće pliosaura: Ogromno morsko čudovište izlazi iz litica Dorseta

dorset
© BBC STUDIOSCijelo je iskapanje obavljeno na užadima visoko iznad plaže Dorset
Sjajno očuvana lobanja "podvodnog T-Rexa" otkrivena je u stijenama na obali Dorseta na jugu Engleske, javlja BBC.

Ogromna lobanja pripada pliosauru, zastrašujućem morskom reptilu za kojeg se vjeruje da je terorizirao okeane prije oko 150 miliona godina. Lobanja je jedan od najpotpunijih primjeraka ovog tipa koji su ikad otkriveni te daje brojne informacije o ovom grabežljivcu.

"Nigdje drugo ne postoji primjerak koji bi se mogao mjeriti s ovim", izjavio je paleontolog Steve Etches za BBC News. On je dodao da je riječ o jednom od najboljih fosila na kojima je ikada radio.

Binoculars

Monumentalni dolmen Menga, star 5700 godina, otkriva se kao jedno od najvećih dostignuća neolitskog inženjeringa

Dolmen of Menga
© Spain.infoDolmen Menga
Tim arheologa, geologa i povjesničara povezanih s više španjolskih institucija došao je do saznanja da je dolmen Menga jedno od najimpresivnijih inženjerskih dostignuća neolitičkog doba.

U svojoj studiji, objavljenoj u časopisu "Scientific Reports", istraživači su primijenili napredne tehnološke metode kako bi detaljnije istražili vrstu kamena upotrijebljenog za izgradnju ovog drevnog grobista te metode korištene u njegovoj gradnji, uključujući uporabu drveta i konopa.

Boat

Najstariji poznati brodski ukop u Skandinaviji nalazi se u središnjoj Norveškoj

Jedna oblast u središnjoj Norveškoj je bogata monumentalnim humkama, a koje nisu arheološki istražene. Posebno je jedna zaintrigirala arheologe jer vjeruju da se ispod nje nalazi najstariji brodski ukop.
brod
© Hanne Bryn, Sveučilišni muzej NTNUHerlaugshaugen se spominje u Snorreovim kraljevskim sagama kao posljednje počivalište kralja Herlauga
Arheolozi u Norveškoj sproveli su istraživanja na grobnoj humki kako bi otkrili da li se u njoj nalazi brod. Cilj je bio da se datira grobna humka, jer su vjerovali da je riječ o najstarijem brodskom ukopu.

Jako brzo su arheolozi našli na metalne dijelove broda. Ispostavilo se da je riječ o brodu iz 700. godine i da prethodi Vikinzima (793-1066 ).

"Ovo saznanje je zaista uzbudljivo jer pomjera čitavu tradiciju sahranjivanja brodova prilično daleko u prošlost", rekao je u izjavi Geir Gronesbi, arheolog iz Muzeja Sveučilišta NTNU.

Geir smatra da otkriveni podatak za pronađeni brod ima mnogo posljedica. Ne možete izgraditi brod ove veličine bez razloga za to.

Comet

Prije 800.000 godina, meteor je udario u Zemlju. Znanstvenici misle da su pronašli krater

slika
Tim sastavljen od stručnjaka iz različitih znanstvenih institucija, uključujući geoznanstvenike, geologe i mineraloge, vjeruje da je otkrio lokaciju kratera nastalog udarom asteroida Bolaven. U radu objavljenom u Proceedings of the National Academy of Sciences, tim detaljno opisuje svoje višegodišnje istraživanje tektita i drugih materijala za koje se smatra da su povezani s tim događajem na jugu Laosa.

Prema prethodnim istraživanjima, prije otprilike 800.000 godina, veliki meteorit udario je u ono što je sada dio Bolavenske visoravni na jugu Laosa. Vjeruje se da je taj udar bio posljednji veliki udar asteroida na Zemlju. Također se pretpostavlja da je prilikom udara izbačena masivna količina materijala koji se proširio po dijelovima južnog Laosa i istočne Tajlanda.

lokacija udara nikada prije nije točno utvrđena

No, unatoč tome, lokacija udara nikada nije točno utvrđena - pretpostavlja se da je krater skriven rastom drveća, slojem zemlje ili kombinacijom oba. U ovom najnovijem istraživanju, znanstveni tim pokušao je locirati mjesto udara analizirajući karakteristike tektita.

Blue Planet

Tragovi rezova kamenim alatima ukazuje da su neandertalci lovili slonove s ravnim kljovama prije 125.000 godina

neandertalci
© ShutterstockZnanstvenici su otkrili dokaz da su neandertalci lovili ogromne izumrle vrste slonova
Prema najnovijem istraživanju skupine znanstvenika s Sveučilišta Johannes Gutenberg u Mainzu (JGU), Leibniz-Zentrum für Archäologie (LEIZA) također u Mainzu, te Sveučilišta u Leidenu u Nizozemskoj, lov na danas izumrle slonove s ravnim kljovama (Palaeoloxodon antiquus) bio je uobičajen među neandertalcima. Ovo otkriće nedavno je objavljeno u prestižnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Istraživači su pomno pregledali kosti slonova starih približno 125.000 godina, pronađene na lokacijama u Gröbernu u Saskoj-Anhaltu i Taubachu u Turingiji u Njemačkoj. Na kostima su otkriveni tragovi rezova kamenim alatima koje su koristili neandertalci, što ukazuje na to da su slonovi s ravnim kljovama bili lovina prije nego što su detaljno razrezani.

Prvi dokazi o aktivnom lovu neandertalaca na slonove s ravnim kljovama, najveće kopnene sisavce pleistocena, otkriveni su prije dvije godine tijekom analize kostiju na lokalitetu Neumark-Nord u bivšem rudniku smeđeg ugljena u Saskoj-Anhaltu. Ti rezultati objavljeni su u časopisu Science Advances početkom 2023. godine.

Map

Moguće da je 6.500 godina staro groblje iz kamenog doba otkriveno blizu Arktičkog kruga

pit features at Tainiaro
© Photographs by Tuija Laurén (A–C, E–F) and Aki Arponen (D) (Finnish Heritage Agency)Arheolozi veruju da su ovo ostacic grobova iz mezolita
Arheolozi su identificirali najsevernije groblje iz kamenog doba, starosti 6.500 godina. Međutim, na groblju nisu pronađeni ljudski ostaci.

Samo 80 km južno od Arktike, arheolozi su identificirali 127 neobičnih jama za koje vjeruju da su bili grobovi lovaca-sakupljača iz kamenog doba, odnosno mezolita.

Arheološki lokalitet Tainiaro otkriven je slučajno od strane lokalnih radnika u Finskoj, koji su naišli na kamena oruđa. Lokalitet je djelomično iskopan 1980-tih godina. Otkriveno je više od 30.000 artefakata: životinjskih kostiju, kamenih oruđa, grnčarija i slično iz 5. milenijuma prije nove ere.

Pronađeno groblje bilo bi najveće iz ovog razdoblja na sjeveru Europe, ali ujedno i najsjevernije groblje koje je drevni čovjek koristio za čuvanje.

Ali jedna veoma bitna stvar u svemu ovome jeste što nedostaju ljudski (skeletni) ostaci. Šta je to što je navelo arheologa da pomisli da se ovdje radi o potencijalnom praistorijskom groblju?

Map

Najstariju poznatu tvrđavu na svijetu izgradili su lovci-sakupljači prije 8.000 godina

tvrđave
© N. Golovanov, S. Krubeck & S. Juncker, Antiquity, CC BY 4.0Najstariju poznatu tvrđavu na svijetu izgradili su lovci-sakupljači prije 8.000 godina
Arheolozi su otkrili da su najranije poznate tvrđave na svijetu gradili lovci-sakupljači u kamenom dobu prije oko 8.000 godina u tajgi današnjeg zapadnog Sibira.

Više otkrivenih naselja iz kamenog doba pripadalo je lovcima-sakupljačima koji su gradili najranija utvrđena naselja na svijetu. Arheolozi su zabilježili ostatke rovova, palisada i zemunica unutar utvrđenja .

Nova studija objavljena je u časopisu Antiquity. U znanstvenoj studiji autori opisuju rezultate istraživanja sa arheološkog lokaliteta Amnja I u zapadnom Sibiru, nadovezujući se na druga utvrđenja iz istog perioda i oblasti.

Snakes in Suits

Ubojita ostavština Henryja Kissingera

kisinđer
© AFPBivši američki državni tajnik Henry Kissinger nazočio je ceremoniji u Berlinu u siječnju 2020.
Ništa značajno nije ukazivalo na rođenje Heinza Alfreda Kissingera 27. maja 1923. u Njemačkoj jevrejskoj porodici u Furthu, gradu u Bavarskoj. Umro je u srijedu u 100. godini.

Godine 1938., kada je imao 15 godina, on i njegova porodica pobjegli su iz nacističke Njemačke u New York prije Kristalne noći. Kada je adolescent Heinz postao Henry u SAD-u, a da je zadržao svoj jak njemački naglasak, niko nije mogao predvidjeti da će kao odrasla osoba naručiti ubistvo stotina hiljada ljudi i kao rezultat toga postati milioner.

Godine 1943., u dobi od 20 godina, Kissingera je regrutirala američka vojska. Iste godine je postao američki državljanin. Služio je u vojnoj obavještajnoj diviziji zbog tečnog znanja njemačkog jezika i stavljen je na čelo tima u okupiranoj Njemačkoj od SAD-a zadužen za denacizaciju.

Nakon rata, Kissinger je pohađao Harvard, diplomirao političke nauke 1950. i doktorirao 1954. Dok je još bio u školi 1952. godine, radio je za Odbor za psihološku strategiju američke vlade, koji je oformila Bijela kuća 1951. za propagandu protiv komunizma kao podršku SAD-u i "demokratiji". Bilo je to tokom američke invazije na Koreju kada su američke snage ubile milione ljudi.

Dig

Arheolozi u Peruu iskopali 73 neoštećene mumije s maskama

Mumija sa maskom
© PUCP Arheološki program "Dolina Pachacámaca", objavljen pod CC BY-SA 4.0Mumija sa maskom
Na arheološkom nalazištu Pačakamaku u Peruu arheolozi su iskopali 73 odlično sačuvanih mumija, od kojih neke sadrže izrezbarene maske.

Arheološka otkrića napravili su arheolozi Papskog katoličkog sveučilišta u Peruu. Iskopavanja je predvodio profesor Krzysztof Makowski u Pachacámacu južno od Lime, piše na blogu Archeowieści.

Pronađene mumije se datuju između 800. i 1100. godine. U tom periodu je bio procvat Carstva Vari. Kultura Vari je poznata po dobro očuvanim mumijama, izuzetnoj umjetnosti koja je vidljiva na keramičkim posudama i tkanini. U njihovoj kulturi prakticiralo se žrtvovanje ljudi i upotrebljavali su halucinogene supstance tijekom ritualnih aktivnosti.

Na pojedinim mumijama bile su postavljene maske izrađene od drveta ili gline, poznate kao "lažne glave". Mumije su bile umotane u tkaninu, od kojih su neke bile jako šarene, i vezane konopcem. U grobovima su bile i bogato dekorisane keramičke posude.

Komentar: Pogledajte i: Vari kultura: Netaknuta grobnica otkriva kraljevske tajne drevnog naroda u Peruu


Bacon

Rani ljudi srednjeg paleolita imali raznovrsniju ishranu nego što se pretpostavljalo

U studiji objavljenoj u časopisu Scientific Reports, istraživači Senckenberg centra za ljudsku evoluciju i paleookoliš (SHEP) na Sveučilištu u Tübingenu pokazuju da su ljudi ranog srednjeg paleolitika imali raznolikiju prehranu nego što se dosad mislilo.
planina
© TISARPOtprilike 81 000 do 45 000 godina staro mjesto iskopavanja u južnim planinama Zagros, Iran
Analiza jednog lokaliteta u planinama Zagros u Iranu otkriva da su prije oko 81.000 do 45.000 godina lokalni hominini lovili kopitare, kao i kornjače i mesoždere. Ptice su takođe mogle biti na meniju.

Još u gornjem paleolitiku, najranijem razdoblju paleolitika, preci modernih ljudi učinkovito su lovili male i velike sisavce. "Prema različitim studijama, hominini kasnijeg srednjeg paleolitika - razdoblja od prije 300.000 do 45.000 godina - hranili su se prvenstveno kopitarima.

Međutim, sve je više dokaza da su, barem povremeno, kornjače, ptice, zečevi, ribe i mesojedi sisari također bili na jelovniku neandertalaca i njihovih srodnika", objašnjava Mario Mata-Gonzalez, prvi autor nove studije i doktorand na sveučilište u Tübingenu.

"Rekonstrukcija prehrambenih navika ranih hominina jedan je od glavnih ciljeva arheozooloških studija, koje bacaju svjetlo na to kako su se naši preci prilagođavali različitim okruženjima i komunicirali s njima", navodi on.