Tajna povijestS


Dig

U Rusiji pronađena nekropola s artefaktima stara 4.5 tisuća godina

nekropola rusija
Nekropolj sa kamenim sekirama starim oko 4,5 hiljada godina pronađen je u Podmoskovlju, saopštila je pres-služba Ministarstva kulture Moskovske oblasti.

"Nekropolj je otkriven u Istrinskoj oblasti u Podmoskovlju tokom arheoloških iskopavanja teritorije zbog izgradnje međunarodne škole", navedeno je u saopštenju.

Grobovi pripadaju nosiocima fatjanovske kulture - prvim uzgajivačima stoke i zemljoradnicima u Ruskoj ravnici.
nekropola rusija
© touristrail.ru

Water

Kipovi na Uskršnjem otoku možda su izgrađeni blizu izvora pitke vode

Kipovi na Uskršnjem otoku možda su izgrađeni blizu izvora pitke vode
Naučnici smatraju da su riješili jednu od najstarijih tajni na svijetu, zagonetku zašto su drevni stanovnici Uskršnjeg otoka gradili svoje monolitne višemetarske kipove u obliku ljudskih glava.

Istraživanje objavljeno u naučnom žurnalu Plos One objašnjava da su mnogi od tih višetonskih višemetarskih kamenih kipova postavljeni u blizini izvora ili nalazišta pitke vode. Drugim riječima, kipovi "Moai" po otoku u sastavu Čilea, ali udaljenom od kontinenta čak 3600 kilometara, postavljeni su kako bi služili kao putokaz do vode!

Starost ovih kipova procjenjuje se na između 400 i 1000 godina, a Europljani su ove tragove nestale drevne civilizacije otkrili u 18. stoljeću. Odgonetanje ritalne ili praktične svrhe ovih kipova zato bi moglo bitno rasvijetliti nestalu kulturu o kojoj čovječanstvo danas zna jako malo.
Kipovi na Uskršnjem otoku možda su izgrađeni blizu izvora pitke vode

Music

Znanstvenici, na osnovu istraživanja povijesnih spisa, rekonstruirali neke melodije drevnih Grka

drevni grci muzika
© Profimedia
U antičkoj Grčkoj muzika se smatrala darom bogova i bila je vrlo cenjena. Njeno poreklo potiče od grčke reči mousikê, koja je izvedena od reči mousa (muza). Muze su bile zaštitnice pesništva, umetnosti i nauke i verovalo se da inspirišu pesnike, slikare i muzičare.

Bilo da se radilo o venčanju ili sahrani, o verskom obredu, javnoj svečanosti, takmičenju ili čak poljskim radovima, sve ove aktivnosti bile su obavezno praćene muzikom.

Naučnici su sada, na osnovu istraživanja istorijskih spisa, uspeli da rekonstruišu neke melodije drevnih Grka, a kako je zvučala antička muzika, poslušajte u videu:


People 2

Dokazi pokazuju da su časne sestre bile uključene u izradu srednjovjekovnih rukopisa

srednjovjekovni spisi
Lijepi srednjovjekovni iluminirani rukopisi stoljećima se smatraju djelima muških pisara, kažu stručnjaci. Ova slika prikazuje knjige u samostanskom muzeju pravoslavne crkve Ura Kidane Mehret, poluotok Zege, Etiopija
Za predivne srednjovekovne ukrašene spise vekovima se verovalo da su ih prepisivali monasi. Ali, sada su arheolozi pronašli ubedljive dokaze da su kaluđerice bile te, kojima pripada zahvalnost za njihov nastanak.

Testovi izvršeni na zubima srednjovekovnog ženskog kostura na groblju u sklopu nekadašnjeg manastira u Nemačkoj, pokazuju mrlje retkog plavog pigmenta.
lapis lazuli
Arheolozi kažu da su pronašli uvjerljiv dokaz da su časne sestre bile uključene u proizvodnju svetih tekstova. Ovo je uvećan pogled na čestice lapis lazulija pronađene na zubima srednjovjekovnog ženskog kostura

Komentar: Ovo otkriće potječe iz razdoblja u povijesti o kojem mi naizgled znamo malo, zbog čega su nalazi poput ovih toliko zanimljivi. Kao što je zabilježeno u Mračnom vijeku i inkviziciji, antičkom i modernom - ili zašto su stvari tako nered na našem planetu i čovječanstvo je na rubu izumiranja:


Dig

Zajednički grob mladog para iz civilizacije Harappa pronađen na groblju u Indiji

grob harappa civilijacija
© FacebookVjeruje se da je par umro u isto vrijeme
Prije 4.500 godina muškarac i žena zakopani su zajedno u isti grob, na lokalitetu jednog od najstarijih ljudskih urbanih naselja u povijesti, a sada smo saznali koja se tajna krije iza takve vrste ukopa, piše BBC.

Godine 2016. arheolozi iz Indije i Južne Koreje naišli su na ovaj vrlo rijedak primjer drevnog ukopa, kada je par zakopan zajedno u isti grob, u selu Rakhigarhi u Haryani, indijskoj saveznoj državi.

Dvije godine su istraživali koji su sve mogući razlozi za takav ukop, a sada su svoje odgovore na tu povijesnu zagonetku objavili u svojoj najnovijoj studiji - A young couple's grave found in the Rakhigarhi cemetery of the Harappan Civilization.

Pokopani u prisnom položaju

"Muškarac i žena su položeni u grobu u vrlo prisnom položaju. Njihove lubanje su okrenute tako da izgleda kao da gledaju jedan u drugoga. Vjerujemo da se radilo o paru koji je umro u isto vrijeme. Uzrok njihove smrti još uvijek nam nije poznat", rekao je arheolog Vasant Shinde, voditelj istraživanja.

Znanstvenici smatraju kako se ne radi o nekoj specifičnoj tradiciji ukapanja koja je postojala u to vrijeme, već da se jednostavno radilo o tome da su "preminuli skoro u isto vrijeme te da su stoga i zajedno pokopani u isti grob".

Zagrljeni ili se držali za ruke

Drevni zajednički grobovi uvijek su pobuđivali interes kod znanstvenika. Primjerice, na neolitičkom groblju u Italiji, arheolozi su pronašli muškarca i ženu koji su zakopani zagrljeni. U jednom drugom zajedničkom grobu u Rusiji, znanstvenici su iskopali par koji se držao za ruke i bio okrenut jedan prema drugome.

U Grčkoj je pronađen grob u kojem su bili zakopani kosturi stari 6.000 godina. Bili su zagrljeni, s isprepletenim rukama i nogama.

Cut

Prvi hram boga prikazan kao ljudsko biće bez kože otkriven u Meksiku

hram meksiko
© Meliton Tapia Davila / AP
Meksilki arheolozi pronašli su prvi hram "Odranog Gospoda", boga plodnosti oslikanog kao ljudski leš bez kože, prema dokumentima meksičkog Nacionalnog instituta za antropologiju i istoriju.

Institut navodi da je nalazište otkriveno tokom nedavnih iskopavanja ruševina Popoloke.

Dve slične lobanje isklesane u kamenu i torzo predstavljaju boga Šipea Toteka, jednog od najvažnijih prehispanskih božanstava.

On je imao još jednu ruku koja je visila s jednog ramena, što sugeriše da bog nosi kožu žrtve.

Kamenje koje naliči na lobanje visoko je oko sedamdeset centimetara i teško dvesta kilograma, tvrde arheolozi.

Istraživači veruju da su sveštenici koji su poštovali Šipea Toteka drali kožu žrtvama i nosili je. Veruje se da su žrtve, čije su se kože koristile u ovu svrhu, bili zarobljeni vojnici. Oni su vezani i davano im je oružje, kako bi mogli da se brane, pre nego što budu ubijeni i žrtvovani.

Ritual se smatrao načinom da se osigura plodnost i regeneracija.

Komentar: Pitate se što je dovelo do takve brutalne i morbidne prakse, koja se očigledno nastavila stoljećima: Meksiko: U astečkom hramu pronađen masivni zid od ljudskih lubanja


Bizarro Earth

Megatsunami prije 1.000 godina skoro uništio civilizaciju u južnoj Kini - istraživanje kineskih zvanstvenika

Istraživanje: Megatsunami prije 1000 godina skoro uništio civilizaciju u južnoj Kini
Paleotsunami koji je pogodio južnu Kinu prije oko tisuću godina skoro je uništio civilizaciju na tom području koje je danas jedno od najgušće naseljenih dijelova svijeta, navodi nova studija kineskih znanstvenika, piše CNN.

Trebalo je 500 godina za oporavak

Uništenje koje je prouzročio golemi val pokrenulo je raspravu o opasnostima za tu regiju danas, posebice nakon tsunamija koji je nedavno pogodio Indoneziju te kontinuiranog proširenja nuklearnih elektrana na tom području.

Istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta znanosti i tehnologije Kine i Istočnokineskog sveučilišta pokazalo je da arheološki i sedimentarni nalazi područja kao i povijesni zapisi koji spominju katastrofu potvrđuju tsunami koji je udario područje južne Kine oko 1076. godine nakon Krista tijekom vladavine Song dinastije. Povijesni dokazi upućuju kako je uništenje bilo katastrofalno, te je rezultiralo drastičnim kulturnim padom od kojeg se područje nije oporavilo gotovo 500 godina.

Tsunami potaknuo potres

Istraživački tim kojeg su predvodili Sun Liguang i Xie Zhouqing postao je zainteresiran u potencijalni paleotsunami tijekom istraživanja otoka Lincoln koji je dio lanca otoka u Južnokineskom moru.
otok lincoln

Hourglass

Istraživanje: Klimatske promjene uzrokovale kolaps Akadskog carstva prije 4000 godina

akadija
Carstvo Akada za vrijeme vladavine Narama-Sina (2254-2218. Pr. Kr.). Planina Damavand označena je plavom bojom
Najnovija znanstvena istraživanja pokazala su da promjene u kemijskom sastavu stalagmita u špilji Gol-e-Zard planine Damavand koja dominira krajolikom Irana ukazuju da je Akadsko carstvo koje se smatra prvim carstvom u ljudskoj povijesti uništila klimatska promjena, piše Daily Mail.

Prokletstvo ere

Akadsko carstvo nastalo je na području Mezapotamije prije 4300 godina kada je Sargon Akadski ujedinio nezavisne gradove-države, međutim samo stoljeće kasnije carstvo se raspalo što je dovelo do masovnih migracija i sukoba. Pretpostavke su kako je carstvo postalo previše ovisno o produktivnosti sjevernog dijela carstva koje je bilo bogato plodnom zemljom i koristilo je žitarice te regije kako bi nahranili vojsku i raspodjelili zalihe hrane saveznicima.

Probleme tog vremena savršeno su opisanu u antičkom tekstu 'Prokletstvo Akadije', koje opisuje period u kojem je vladala nestašica hrane i vode.

"......na velikim obradivim površinama nije bilo žitarica, poplavljena polja nisu donosila ribu, navodnjavani voćnjaci nisu dali sirupa ili vina, a gusti oblaci nisu kišili"

Razlog pada carstva još uvijek je predmet rasprave među povjesničarima, arheolozima i znanstvenicima.

Suša

Arheolog s Yalea Harvey Weiss smatra kako je do pada carstva došlo zbog suše koja je značajno utjecala na proizvodnju hrane u sjevernom dijelu carstva. Naime, Weiss i njegove kolege pronašli su dokaze u sjevernoj Siriji da je ta nekoć bogata regija bila napuštena prije otprilike 4200 godina, na što ukazuje manjak lončarije i drugih arheoloških dokaza.

Komentar: Zahlađenje je dovelo do nestanka napredne drevne civilizacije u dolini rijeke Inda, predlažu znanstvenici


Microscope 1

Nova DNK analiza Ave: Jedna od prvih migranata iz sjeverne Europe u Škotskoj imala je tamnu kosu, smeđe oči i bila je netolerantna na laktozu, kažu znanstvenici

lobanja Ava
Nova analiza kostura starog najmanje 4250 godina i pronađenog 1987. u sjevernoj Škotskoj, pokazala je da se radi o migrantkinji iz sjeverne Europe. Uz kostur su pronađeni pehar, artefakti od kremena i kravlje kosti. Tadašnje analize pokazale su da kostur nazvan Ava pripada ženi staroj od 18 do 25 godina, koja je sahranjena na neuobičajenom mjestu, u grobu izdubljenom u stijeni na lokalitetu Achavanich u provinciji Caithness, piše britanski dnevni list Independent.

Prijašnja istraživanja ukazivala su da je Ava imala plave oči i crvenu kosu, no nova DNK analiza otkrila je da se zapravo radi o smeđim očima i crnoj kosi, odnosno da je imala tamniju pojavu nego što je bilo uobičajeno za lokalnu neolitičku populaciju. Genetička analiza ukazuje i da je Ava bila intolerantna na laktozu.

"Kad smo počeli analizirati njen DNK, shvatili smo da Ava nema veze s populacijom koja je u Caithnessu živjela prije nje. Vjerujemo da su se njeni preci doselili u Caithness nekoliko generacija prije njena rođenja i to iz sjevernog dijela kontinentalne Europe, primjerice Nizozemske", objašnjava glavna autorica studije Maya Hoole.

Prvo istraživanje kostura obavio je arheolog Robert Gourlay. Ava je pronađena na mjestu gdje se vadio kamen za izgradnju obližnje ceste. DNK analizu provela je skupina znanstvenika iz londonskog Prirodoslovnog muzeja i američkog sveučilišta Harvard. Znanstvenici su izgradili i rekonstrukciju Avina lica.


"Naježim se svaki put kad pogledam rekonstrukciju njenog lica. Za mene je to poput putovanja kroz vrijeme. Sada znamo zaista mnogo o toj mladoj ženi, možemo do u detalje opisati kako je živjela i umrla. Tome sam se i nadala kad smo započeli istraživanje, ali nisam očekivala da ćemo saznati tako mnogo", kaže Maya Hoole, te na pitanje nije li ironično da je Ava, intolerantna na mliječne proizvode, pronađena uz kravlje kosti, odgovara:

Komentar: Rezultati DNK na 10.000 godina starom fosilu otkrivaju da su Britanci imali tamnu kožu, svjetle oči i kovrčavu kosu


Map

Zahlađenje je dovelo do nestanka napredne drevne civilizacije u dolini rijeke Inda, predlažu znanstvenici

dolina rijeke ind
Civilizacija doline Inda je jedna od najstarijih civilizacija, pored sumerske i drevnog Egipta. Nastala je pre oko 5.000 godina u dolini reke Ind na granici između savremene Indije i Pakistana, a svoj vrhunac je dostigla između 2200. i 1900. godine p.n.e.

U tom periodu pojavio se sistem međugradske i "međunarodne" trgovine, planiranje gradskih naselja, standardizovane su mere i težine, a uticaj civilizacije doline Inda se proširio na ceo podkontinent.

Nakon 1900. godine p.n.e. njena moć je počela da opada, da bi nakon nekoliko vekova potpuno iščezla. Gradovi u dolini Inda su opusteli a njihova plemena su se preselila u sela u podnožju Himalaja. Mnogi istoričari i arheolozi povezuju nestanak civilizacije sa promenom klime u regionu, koja je zbog slabljenja monsuna postala hladnija.