Tajna povijestS


Gold Coins

Izrael: U Cezareji pronađena kolekcija zlatnih novčića i jedna zlatna naušnica od prije 900 godina

Zlatni novčići
Kolekcija zlatnih novčića za koje se vjeruje da su sakriveni prije 900 godina pronađena je u nekadašnjem izraelskom lučkom gradu Cezareji.

Rijetka kolecija je pronađena u bronzanoj posudi između kamena u zidu bunara, a tu je bila i jedna zlatna naušnica. Ukupno 24 novčića je sakrio neko ko se nadao da će se vratiti po njih, ali se to očigledno nije dogodilo.
Zlatni novčići

Comet

Istraživanje pretpovijesne špiljske umjetnosti otkriva da su drevni ljudi imali složeno znanje o astronomiji i pratili katastrofalne meteorske tuševe

Pretpovijesna špiljska umjetnost
© Martin SweatmanJoš prije 40.000 godina, ljudi su pratili vrijeme koristeći relativno sofisticirano znanje o zvijezdama
Već prije 40.000 godina, tijekom gornjeg paleolitika, prvi su ljudi mjerili vrijeme koristeći se relativno naprednim znanjem astronomije.

"Crteži u europskim nalazištima iz starijeg kamenog doba nisu samo prikazi divljih životinja. Životinjski simboli predstavljaju položaj zvijezda na noćnom nebu i koristili su se kao datumi i kao podsjetnik na događaje poput udara kometa", tvrde istraživači Alistair Coombs i dr. Martin Sweatman sa Sveučilišta Kent i Edinburgh.

Kako su shvatili

Dvojica znanstvenika proučavala su crteže i životinjske simbole s paleolitičkih nalazišta u Turskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Njemačkoj. Shvatili su da se na svim mjestima koristi ista metoda mjerenja vremena, bazirana na sofisticiranoj astronomiji, iako su nalazišta vremenski udaljena desetke tisuća godina. Svoje su otkriće potvrdili uspoređujući starost pećinskih crteža, na temelju kemijske analize boje, sa zvjezdanim pozicijama iz drevnih vremena, koje je izradio sofisticirani software.

"Paleolitički umjetnički crteži otkrivaju da su ljudi možda i prije 40.000 godina bilježili vrijeme koristeći svoje spoznaje o pozicijama zvijezda i njihovom kretanju kroz tisuće godina. Naša otkrića ukazuju da su ljudi u to doba razumjeli kakve su posljedice postupnog pomicanja zemljine osi. Otkriće ovog fenomena zvanog precesija ekvinocija dosad se pripisivalo antičkom astronomu Hiparhu ", tvrde autori studije.

"Otprilike u vrijeme izumiranja neandertalaca, nešto prije nego se homo sapiens proširio zapadnom Europom, ljudi su mogli definirati datume unazad 250 godina", objašnjavaju Coombs i Sweatman.

Njihova otkrića pojasnila su rezultate prijašnje studije kamenih rezbarija iz lokaliteta Göbekli Tepe u Turskoj, koji je protumačen kao spomenik razarajućem udaru kometa otprilike 11.000 godina prije Krista. Za taj se udar vjeruje da inicirao mini ledeno doba poznato kao razdoblje mlađeg drijasa.

Komentar: Više o starim saznanjima i nedavnim otkrićima o povijesti našeg planeta s cikličkim katastrofama, pogledajte:


Meteor

Prije 3.700 godina kosmička eksplozije je možda izbrisala dio Bliskog istoka

kosmička eksplozija bliski istok
© Shutterstock
Pre nekih 3.700 godina, meteor ili kometa eksplodirala je na Bliskom istoku, obrisavši sav ljudski život na području pod nazivom Srednji Gor, severno od Mrtvog mora, kažu arheolozi koji su pronašli dokaze o kosmičkoj eksploziji

Kosmička eksplozija je tako možda je uništila drevnu bliskoistočnu civilizaciju u sekundi, pokazuje njihovo najnovije istraživanje.

Analiza 3.700-godišnjeg dokaza iz Jordanskog projekta iskopavanja Tal el-Hamama je pokazala eksploziju "visoke temperature" koja je "razorila oko 500 kvadratnih kilometara" severno od Mrtvog morai obrisala civilizaciju koja je postojala hiljadama godina u to vreme.

Kako tim istraživača nije našao nikakav udarni krater, oni pretpostavljaju da je uništenje prouzrokovano vazdušnim udarom niskoletećeg meteora na ne više od jednog kilometra iznad zemlje.

Među dokazima koji su naučnici otkrili za vazdušni udar na toj lokaciji je 3.700 godina stara grnčarija koja imaju neobičan izgled. Površina keramike je bila pretvorena u staklo, a temperatura je bila toliko visoka da su delovi cirkona unutar keramike pretvoreni u gas, što zahteva temperaturu veću 4.000 stepeni Celzijusa, rekao je Fillip Silvia, poljski arheolog i supervizor ovog projekta.

Pharoah

Arheolozi otkrili osam drevnih mumija u Egiptu

Mumije
© AP
Tokom istraživanja kompleksa piramida južno od Kaira, arheolozi su naišli na fantastično otkriće - osam mumija starih 2.300 godina.

Egipatsko ministarstvo antikviteta navelo je da je osam sanduka otkriveno u jugoistočnom delu piramide kralja Amenemheta Drugog u nekropolisu u Dahsuru.
Mumije
© AFP/Getty Images

Wedding Rings

Natpis na drevnom prstenu potvrđuje da je pripadao Pontiusu Pilatu

Psten Pontius Pilat
© Global Look Press / Gil Cohen Magen
Naučnici u Izraelu su na prstenu pronađenom šezdesetih godina dešifrovali ime rimskog prefekta Judeje Pontija Pilata, koji je, prema Jevanđeljima, osudio Isusa Hrista na smrt.


Komentar: Možda je Pilat bio stvarna povijesna figura, ali postoje uvjerljivi dokazi koji pokazuju da je Isus zapravo Julius Cezar



Hiliter

Dugo izgubljeni prikaz Isusa nudi potpuno drugačiji prikaz sa kovrčavom kosom i izbrijanog lica

Isus
© Dror Maayan / Emma Maayan
Crtež Isusa Hrista star 1.500 godina pronađen je u napuštenoj vizantijskoj crkvi u pustinji Negev u Izraelu. Ova lokacija je poznata arheolozima skoro 150 godina, ali je novo istraživanje identifikovalo izbledeli crtež mladog Isusa sa kratkom, kovrdžavom kosom, za razliku od tradicionalnih prikaza sa dugom kosom i bradom.

"Njegovo lice je tačno tamo, gleda na nas", kaže istoričarka umetnosti Ema Majan-Fanar, shvativši da sam crtež predstavljla Hrista. Ona je tvorac članka objavljenog tokom leta u časopisu Antiquity o nedavnim nalazima u ruševinama vizantijskog sela Šivta, otkrivenog 1871. godine od strane istraživača Edvarda Henrija Palmera.

Na svom vrhuncu, Šivta, koja je bila aktivna oko 650 godina, bila je dom tri ranohrišćanske crkve. Slabo očuvana slika nalazi se iznad krstionice, a verovatno prikazuje krštenje Hrista od ruke Jovana Krstitelja, popularne scene u ranoj hrišćanskoj i vizantijskoj umetnosti.

Slika na zidu "pripada ikonografskoj šemi Isusa sa kratkom kosom, koja je posebno rasprostranjena na Bliskom istoku, ali je kasnije nestala iz vizantijske umetnosti", objašnjavaju u članku. "Predstavljanje Hrista kao mladića odgovara simboličkom pojmu krštenja kao ponovnog rođenja".

Arheolozi su zabeležili prisustvo murala u crkvi još 1920. godine, ali niko nije istraživao dalje. Ovo ne iznenađuje, imajući u vidu da se murali nalaze visoko na tavanici crkve, teško oštećeni i prekriveni slojevima prljavštine.

Druga slika pokazuje Isusovo preobraženje, ali je njegovo lice izbrisano tokom vekova.

Otkriće ranohrišćanske umetnosti u Šivti je posebno značajno, jer je malo vizantijske umetnosti preživelo iz ovog perioda. U osmom veku je zabranjena upotreba verskih slika tokom prvom, od dva, perioda vizantijske ikonoklazme - protivljenje poštovanja ikona i slika u crkvi.

Komentar: Zanimljivo otkriće, ali postoji dovoljno dokaza da kao povijesni lik Isus Krist nije postojao, već je bio kompozitna figura tkana iz više izvora:

Istoričari tvrde da Isus Hrist nije postojao


Treasure Chest

U anglosaksonskog grobnici, staroj 1600 godina, veliki broj žena sahranjen s bogatom kolekcijom nakita

kostur
U anglosaksonskoj grobnici u mestu Skrembi u Linkolnširu u Britaniji pronađeno je 20 tela starih oko 1.600 godina.

Među njima sahranjen je i veći broj žena sa bogatom kolekcijom nakita i različitih drugih predmeta ili aksesoara.

Arheolozi su pored tela pronašli pincete, ručne torbe, predmete od slonovače, ogrlice od ćilibara i bogato ukrašene broševe.
nakit

Dig

Kod Bijeljine otkriven grob mlade žene iz ranog bronzanog doba

Kod Bijeljine otkriven grob mlade žene iz ranog bronzanog doba
U Novom Selu kod Bijeljine otkriven skeletni grob iz ranog bronzanog doba - najstariji u Semberiji, u okviru arheoloških istraživanja koje sprovodi Muzej Semberije u saradnji sa Institutom za orijentalnu i evropsku arheologiju Austrijske akademije nauka.

"Osim grobova iz srednjeg vijeka /12. i 13. vijek/, otkriven je i jedan paljevinski grob kasnog bronzanog doba, dok centralno mjesto u grobnoj humci zauzima grob iz perioda ranog bronzanog doba star 4.500-4.000 godina. To je, prema sadašnjem stanju istraženosti, najstariji poznati skeletni grob u Semberiji", naveli su iz Muzeja Semberija.

Specifičnost ovog groba je platforma od oblutaka na koju je, u zgrčenom položaju, položen pokojnik.

"Preliminarne antropološke analize pokazuju da je riječ o ženi u dobu od 21 do 27 godina. Rezultati arheoloških iskopavanja pokazali su da je riječ o ritualnom mjestu koje je omeđeno jarkom, a buduće analize pokazaće tačnu starost pronađenih grobova, kao i ostale informacije o sahranjenim", precizirali su iz Muzeja.

Iz Muzeja Semberija navode da će iskopavanja biti nastavljena i iduće godine na ovom, kao i na susjednom lokalitetu gdje se nalazi grobna humka sličnih dimenzija.

Radovi su sprovedeni uz pomoć Oružanih snaga BiH i Poljoprivrednog dobra "Semberija" na čijem zemljištu se ovaj lokalitet nalazi.

Pharoah

Mumije stare 3,500 godina pronađena u "savršenom stanju" u blizini Luksora

mumije
© EPA
U drevnoj egipatskoj grobnici staroj više od 3.500 godina, arheolozi su došli do najnovijeg otkrića, pronašli su dva sarkofaga sa mumijama "u savršenom stanju".

Tim arheologa sa Univerziteta u Strazburu pronašao je mumije nedavno u dolini Asasif kod grada Luksora.

Generalni sekretar Vrhovnog saveta za antikvitete Mustafa Vaziri izjavio je u subotu na konferenciji za novinare da su arheolozi do najnovijeg otkrića došli tokom radova na toj lokaciji koje su otpočeli u martu.
mumije

Komentar: Arheolozi pronašli grobnice s gomilom mumificiranih mačaka i skarabeja blizu Kaira


Pistol

Deset laži nam je rečeno da se opravdava pokolj od 20 milijuna u I svjetskom ratu

Dominik Aleksandar razotkriva mitove koje su koristili političari i istoričari da promene sliku "rata za okončanje svih ratova," na stogodišnjicu Dana pomirenja.

Laži prvi svjetski rat
© American Stock Archive/Getty Images
Ovaj Dan sećanja će bez sumnje videti neke snažne napore od strane nekih da opravdaju bezplodno krvoproliće Prvog svetskog rata. Revizionistički komentatori su dugo pokušavali da rehabilituju sukob kao neophodan i pravedan, ali argumenti ne podržavaju to. Sećanje na poginule ne omogućava nikakvu iluziju u pravdu ili neophodnost rata, posebno kada se koriste presedani za raspravu o sledećem "neophodnom" konfliktu. Iz uzroka rata, do njegovog sprovođenja i njegovih rezultat, ovde su kontra-argumenti na deset uobičajenih pro-ratnih šema.