U blatu rijeke Temze u Londonu pronađen je 500 godina star kostur čije su kožne čizme ostale gotovo netaknuto i nakon toliko vremena. Arheolozi su pronašli kostur u južnom dijelu Londona u Bermondseyju prilikom istraživanja za novu kanalizaciju vrijednu 4,2 milijarde funti, piše CNN.

Opasne za život

S obzirom da je koža bila skup odjeveni materijal u vrijeme Tudora, smatra se kako je malo vjerojatno da bi netko bio pokopan u nečemu tako skupocjenom, smatraju iz tvrtke MOLS Headland koja vodi projekt što znači kako je postoji opravdana mogućnost kako nije umro prirodnom smrću.

Arheolozi su u Yorkshireu otkrili dva najbizarnija prapovijesna grobna nalazišta u Velikoj Britaniji, piše The Independent.

Prilikom iskapanja u gradu Pocklington, naišli su na dva grobna mjesta iz 3 st. prije Krista u kojima su pokopana dva čovjeka, vjerojatno višeg društvenog statusa.

Ono što je iznenadilo arheologe su rituali prilikom pokapanja tih osoba.

Jednog pojedinca, ratnika između 17 i 25 godina starosti, probili su kopljima i nakon njegove smrti.

Detaljna analiza tog kostura pokazala je da ga je, vjerojatno nakon njegove smrti, netko ritualno probio s kopljima, točnije s njih devet. Pet ih je imalo željezne vrhove, a četiri su imala vrhove od kostiju. Također, zadobio je smrtonosan udarac u glavu, s drvenom palicom ili sličnim oružjem.

Za sada se ne može s pouzdanošću utvrditi iz kojih je razloga muškarac pokopan na ovaj način.

Jedno moguće objašnjenje je da je umro od bolesti, a ne u bitci. Ritualnim probijanjem s kopljima, prijatelji ratnici možda su mu htjeli omogućiti ratničku smrt.

Druga mogućnost je da su ga se mještani bojali i nakon njegove smrti. Mnogi arheološki nalazi upućuju kako je u folklornim običajima diljem svijeta postojala tradicija ubijanja vampira ili sličnih bića tako što su se njihovi leševi probijali oštrim metalnim ili drvenim objektima.

Decembra 2014. godine, predsednik Vladimir Putin odgovara na pitanje Džona Simpsona sa BBC-a o navodnom agresivnom stavu Rusije.

- Hvala na pitanju. O našim vežbama, manevrima i razvoju naših oružanih snaga. Rekao si da je Rusija, u izvesnoj meri, doprinela tenziji koju sada vidimo u svetu. Rusija jeste doprinela, ali samo onoliko koliko sve više i više čvrsto štiti svoje nacionalne interese. Mi ne napadamo u političkom smislu te reči. Mi ne napadamo nikoga. Mi samo štitimo naše interese. Naši zapadni partneri - a posebno naši američki partneri - su nezadovoljni nama zato što upravo to radimo, ne zato što dozvoljavamo aktivnosti u vezi sa obezbeđenjem koje izazivaju napetost - rekao je Vladimir Putin.

Dozvoli da objasnim. Ti govoriš o našim avionima, uključujući i strateške operacije vazduhoplovstva. Da li znaš da je u ranim 1990-im godinama, Rusija kompletno stopirala strateške letove avijacije u udaljenim oblastima nadzora, kako je prethodno uradio Sovjetski savez? Mi smo potpuno stopirali, dok su letovi američkih strateških letelica nastavili da nose nuklearno oružje. Zašto? Protiv koga? Ko im je pretio?

Dakle, nismo imali letove mnogo godina i pre samo par godina smo ih nastavili. Jesmo li mi zaista oni koji provociraju?

Dakle, u stvari, imamo samo dve baze van Rusije, i obe su u oblastima gde je velika teroristička aktivnost. Jedna je u Kirgistanu, a postavljena je tamo na zahtev vlasti, predsednika Kirgistana Akajeva, nakon što je uhapšen od strane avganistanskih ekstremista. Druga je u Tadžikistanu, koji se takođe graniči sa Avganistanom. Pretpostavljam da ste i vi zainteresovani za mir i stabilnost tamo. Naše prisustvo je opravdano i jasno razumljivo.

A sada, baze SAD-a su rasute širom sveta - i ti mi kažeš da se Rusija ponaša agresivno? Da li ti uopšte imaš zdrav razum? Šta američke oružane snage rade u Evropi, takođe sa taktičkim nuklearnim oružjem? Šta rade tamo?

Kolekcija zlatnih novčića za koje se vjeruje da su sakriveni prije 900 godina pronađena je u nekadašnjem izraelskom lučkom gradu Cezareji.

Rijetka kolecija je pronađena u bronzanoj posudi između kamena u zidu bunara, a tu je bila i jedna zlatna naušnica. Ukupno 24 novčića je sakrio neko ko se nadao da će se vratiti po njih, ali se to očigledno nije dogodilo.

Već prije 40.000 godina, tijekom gornjeg paleolitika, prvi su ljudi mjerili vrijeme koristeći se relativno naprednim znanjem astronomije.

"Crteži u europskim nalazištima iz starijeg kamenog doba nisu samo prikazi divljih životinja. Životinjski simboli predstavljaju položaj zvijezda na noćnom nebu i koristili su se kao datumi i kao podsjetnik na događaje poput udara kometa", tvrde istraživači Alistair Coombs i dr. Martin Sweatman sa Sveučilišta Kent i Edinburgh.

Kako su shvatili

Dvojica znanstvenika proučavala su crteže i životinjske simbole s paleolitičkih nalazišta u Turskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Njemačkoj. Shvatili su da se na svim mjestima koristi ista metoda mjerenja vremena, bazirana na sofisticiranoj astronomiji, iako su nalazišta vremenski udaljena desetke tisuća godina. Svoje su otkriće potvrdili uspoređujući starost pećinskih crteža, na temelju kemijske analize boje, sa zvjezdanim pozicijama iz drevnih vremena, koje je izradio sofisticirani software.

"Paleolitički umjetnički crteži otkrivaju da su ljudi možda i prije 40.000 godina bilježili vrijeme koristeći svoje spoznaje o pozicijama zvijezda i njihovom kretanju kroz tisuće godina. Naša otkrića ukazuju da su ljudi u to doba razumjeli kakve su posljedice postupnog pomicanja zemljine osi. Otkriće ovog fenomena zvanog precesija ekvinocija dosad se pripisivalo antičkom astronomu Hiparhu ", tvrde autori studije.

"Otprilike u vrijeme izumiranja neandertalaca, nešto prije nego se homo sapiens proširio zapadnom Europom, ljudi su mogli definirati datume unazad 250 godina", objašnjavaju Coombs i Sweatman.

Njihova otkrića pojasnila su rezultate prijašnje studije kamenih rezbarija iz lokaliteta Göbekli Tepe u Turskoj, koji je protumačen kao spomenik razarajućem udaru kometa otprilike 11.000 godina prije Krista. Za taj se udar vjeruje da inicirao mini ledeno doba poznato kao razdoblje mlađeg drijasa.

Pre nekih 3.700 godina, meteor ili kometa eksplodirala je na Bliskom istoku, obrisavši sav ljudski život na području pod nazivom Srednji Gor, severno od Mrtvog mora, kažu arheolozi koji su pronašli dokaze o kosmičkoj eksploziji

Kosmička eksplozija je tako možda je uništila drevnu bliskoistočnu civilizaciju u sekundi, pokazuje njihovo najnovije istraživanje.

Analiza 3.700-godišnjeg dokaza iz Jordanskog projekta iskopavanja Tal el-Hamama je pokazala eksploziju "visoke temperature" koja je "razorila oko 500 kvadratnih kilometara" severno od Mrtvog morai obrisala civilizaciju koja je postojala hiljadama godina u to vreme.

Kako tim istraživača nije našao nikakav udarni krater, oni pretpostavljaju da je uništenje prouzrokovano vazdušnim udarom niskoletećeg meteora na ne više od jednog kilometra iznad zemlje.

Među dokazima koji su naučnici otkrili za vazdušni udar na toj lokaciji je 3.700 godina stara grnčarija koja imaju neobičan izgled. Površina keramike je bila pretvorena u staklo, a temperatura je bila toliko visoka da su delovi cirkona unutar keramike pretvoreni u gas, što zahteva temperaturu veću 4.000 stepeni Celzijusa, rekao je Fillip Silvia, poljski arheolog i supervizor ovog projekta.

Tokom istraživanja kompleksa piramida južno od Kaira, arheolozi su naišli na fantastično otkriće - osam mumija starih 2.300 godina.

Egipatsko ministarstvo antikviteta navelo je da je osam sanduka otkriveno u jugoistočnom delu piramide kralja Amenemheta Drugog u nekropolisu u Dahsuru.

Naučnici u Izraelu su na prstenu pronađenom šezdesetih godina dešifrovali ime rimskog prefekta Judeje Pontija Pilata, koji je, prema Jevanđeljima, osudio Isusa Hrista na smrt.

Crtež Isusa Hrista star 1.500 godina pronađen je u napuštenoj vizantijskoj crkvi u pustinji Negev u Izraelu. Ova lokacija je poznata arheolozima skoro 150 godina, ali je novo istraživanje identifikovalo izbledeli crtež mladog Isusa sa kratkom, kovrdžavom kosom, za razliku od tradicionalnih prikaza sa dugom kosom i bradom.

"Njegovo lice je tačno tamo, gleda na nas", kaže istoričarka umetnosti Ema Majan-Fanar, shvativši da sam crtež predstavljla Hrista. Ona je tvorac članka objavljenog tokom leta u časopisu Antiquity o nedavnim nalazima u ruševinama vizantijskog sela Šivta, otkrivenog 1871. godine od strane istraživača Edvarda Henrija Palmera.

Na svom vrhuncu, Šivta, koja je bila aktivna oko 650 godina, bila je dom tri ranohrišćanske crkve. Slabo očuvana slika nalazi se iznad krstionice, a verovatno prikazuje krštenje Hrista od ruke Jovana Krstitelja, popularne scene u ranoj hrišćanskoj i vizantijskoj umetnosti.

Slika na zidu "pripada ikonografskoj šemi Isusa sa kratkom kosom, koja je posebno rasprostranjena na Bliskom istoku, ali je kasnije nestala iz vizantijske umetnosti", objašnjavaju u članku. "Predstavljanje Hrista kao mladića odgovara simboličkom pojmu krštenja kao ponovnog rođenja".

Arheolozi su zabeležili prisustvo murala u crkvi još 1920. godine, ali niko nije istraživao dalje. Ovo ne iznenađuje, imajući u vidu da se murali nalaze visoko na tavanici crkve, teško oštećeni i prekriveni slojevima prljavštine.

Druga slika pokazuje Isusovo preobraženje, ali je njegovo lice izbrisano tokom vekova.

Otkriće ranohrišćanske umetnosti u Šivti je posebno značajno, jer je malo vizantijske umetnosti preživelo iz ovog perioda. U osmom veku je zabranjena upotreba verskih slika tokom prvom, od dva, perioda vizantijske ikonoklazme - protivljenje poštovanja ikona i slika u crkvi.

U anglosaksonskoj grobnici u mestu Skrembi u Linkolnširu u Britaniji pronađeno je 20 tela starih oko 1.600 godina.

Među njima sahranjen je i veći broj žena sa bogatom kolekcijom nakita i različitih drugih predmeta ili aksesoara.

Arheolozi su pored tela pronašli pincete, ručne torbe, predmete od slonovače, ogrlice od ćilibara i bogato ukrašene broševe.