© Alamy/Legion Media
Tajna povijest
© Heinrich Hoffmann/Keystone Features/Getty Images
Već dugo se sumnja da je Hitlerov pokušaj da zavlada Europom bio uzrokovan njegovom željom da kompenzira manjak potencije na drugim mjestima. Ona zloglasna pjesmica kojom su mu se saveznički vojnici sprdali i koja kaže da "Hitler ima samo jedno jaje", čini se, samo je polovina priče. Naime, vođa Trećeg Reicha, tvrde povjesničari, imao je mikropenis.
U knjizi 'Hitlerovi posljednji dani: Iz minute u minutu', autori kažu da su otkrili medicinsku dokumentaciju koja potvrđuje da je Hitlerovo stanje bilo tako teško da je morao urinirati kroz rupu pri korijenu penisa umjesto na njegovom vrhu.
Ove tvrdnje pojavljuju se samo dva mjeseca nakon što je jedan njemački povjesničar otkrio dokaz da je Hitler imao samo jedan testis, kao što kaže i poznata pjesma rugalica iz 1939.
Slika iz Ficvilijam Muzeja prikazuje otiske prstiju u poklopcu kovčega
Kovčeg, koji je najverovatnije pripadao svešteniku Nesaveršefitu (poznatom i kao Nes-Amun), datira iz 1.000 godine prije nove ere i dio je nove izložbe “Smrt na Nilu”, koja prikazuje kako se dizajn egipatskih kovčega mijenjao tokom 4.000 godina.
Najstariji potpuno očuvani točak u Britaniji pronađen je na lokalitetu iz bronzanog doba i star je oko 3.000 godina.
Točak, prečnika oko jedan metar, pokazuje inovativne načine za prevoz robe i ljudi jer se ranije mislilo da se tada putovalo samo preko rijeka.
"Pronašli smo tragove drevnih gena modernih ljudi kod njihovih neandertalskih predaka iz Sibira, što ukazuje na to da su rani moderni ljudi napustili Afriku negdje u to doba", rekao je Sergi Castellano iz Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck u Njemačkoj.
Međunarodna skupina znanstvenika do tragova ljudskih gena došla je analizirajući genom neandertalca pronađen u špilji u Altajskim planinama u Sibiru.
Znanstvenici su do tragova ljudskih gena došli analizirajući genom neandertalca (leđna kost na slici) pronađen u špilji u Altajskim planinama u Sibiru
Duboko u srcu Amazonije, najveće tropske kišne šume na svijetu, ponađena je ključala rijeka koja se ranije pominjala samo u peruanskim legendama, a naučnici su tvrdili da je njeno postojanje nemoguće.
U podzemnom gradu u Turskoj otkrivena pravoslavna crkva stara 1500 godina s dosad neviđenim freskama
© MURAT KAYA, ANADOLU AGENCY / GETTY
Podzemno arheološko nalazište u Nevşehir, Turska
Podzemno arheološko nalazište u Nevşehir, Turska
© Raffi Youredjian / Flickr
Crkva otkrivena u Turskoj sadrži ostatke jedinstvenih freski
Crkva otkrivena u Turskoj sadrži ostatke jedinstvenih freski
U novootkrivenoj pravoslavnoj crkvi, za koju arheolozi vjeruju da je stara više od 1.500 godina, nalazi se još mnogo tajni s obzirom na to da je dosad raščišćen samo krov i gornji deo zida.
- U prednjem djelu crkve nalaze se slike raspeća i Vaznesenja Isusovog, ali pored toga nalaze se i freske s likom apostola, svetih i drugih proroka, Mojsija i Jelisija - rekao je za turski Hurijet istraživač Ali Ajdin.
Rešavanje jedne misterije samo otvara gomilu drugih pitanja, pokazalo se i u slučaju indonežanskih "hobita".
"Mali ljudi" pronađeni na jednom od indonežanskih ostrva uopšte nisu ljudi kao što smo mi, kaže nova naučna studija a prenosi Indipendent.co.uk.
Homo floresiensis - kako se stručno nazivaju "ljudi" koji su u svetu posle otkrića 2007. godine u pomami za filmskom obradom romana "Gospodar prstenova" nazvani hobitima, do sada su smatrani nekom udaljenom vrstom ljudi, ali nova otkrića kažu da naučnici nisu pronašli u delovima lobanje i kostiju ljudske karakteristike.
Ovo otkriće može okončati jednu od najvrelijih rasprava u antropologiji, ali će otvoriti niz drugih pitanja - recimo, da li su dalji rođaci neke poznate vrste ili su potpuno nova nepoznatog porekla.
"Hobiti" su mnogo manji od prvih ljudi, odrasli bi bili visoki samo metar i težine manje od tridesetak kilograma. Živeli su na ostrvima na kojima je, na primer, bilo i drugih patuljastih vrsta, recimo stegodona - malih slonova.
Fosil cvijeta iz porodice asterida (zvjezdana) najvjerovatnije je prethodnica loze biljaka koja broji preko 80 hiljada vrsta među kojima su i krompir, paradajz, duvan, kafa i biljka strihinos.
Komentar: Pogledajte također: Nova saznanja o križanju neandertalaca i ranih modernih ljudi