Tajna povijestS


Wedding Rings

U Engleskoj pronađen prsten iz elizabetanske epohe

Prsten
Jedan arheolog amater pronašao je uz pomoć metal-detektora prsten pečatnjak iz vremena kraljice Elizabete Prve čija se vrijednost procjenjuje na oko 10.000 funti.

Ben Bišop, fabrički radnik, pretraživao je polje jednog farmera kada je pronašao predmet za koji je isprva mislio da je otvarač za konzerve.

Prsten datira od 1550. do 1650. godine.

Prsten će biti prodat na aukciji aukcijske kuće "Hansons" u Darbiju 27. septembra.

Bišop je pronašao prsten u Glastonberiju u Samersetu, piše "Daily mail".

Na prstenu pečatnjaku vidi se dvoglavi orao, za koji je utvrđeno da potiče iz elizabetanske epohe. Prsten je star oko 500 godina, a smatra se da je korišten u trgovinskim transakcijama vezanim za olovo.

Cheese

Najstariji sir na svijetu pronađen u 3.200 godina starom egipatskom grobu, postoje naznake smrtonosne bakterije u njemu

Sir Egipat
Naučnici kažu da je tvrda bjeličasta supstanca koja je hiljadama godina stajala u polomljenom ćupu ispod egipatskog pustinjskog pjeska "vjerovatno najstariji arheološki čvrsti ostatak sira ikada pronađen".

Arheolozi su do otkrića došli dok su raščišćavali pijesak oko grobnice iz vremena 19. dinastije faraona, u Sakari, ogromnoj nekropoli antičkog Memfisa. Grobnica Ptamesa, gradonačelnika antičkog Memfisa, otkrivena je najprije 1885. ali ju je progutao pijesak pa je ponovo pronađena 2010.

Bjeličasta masa je pronađena tokom iskopavanja između 2013. i 2014, zajedno s tkaninom koja je možda bila korišćena da prekrije posudu, a možda da očuva njen sadržaj, navedeno je u istraživanju objavljenom u ovonedjeljnom izdanju časopisa Analitikal kemistri (Analytical Chemistry). Sir star 3.200 godina je bio napravljen od mješavine kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka.

"Bio je izložen hiljadama ciklusa hidratacije i dehidratacije zbog kiša i izlivanja Nila a veoma alkalno okruženje je transformisalo sve masti i nije bilo moguće koristiti konvencionalne tehnike", rekao je vodeći naučnik u istraživanju Enriko Greko.

Pravljenje sira je prikazano na zidnim slikama u grobnicama starih Egipćana počevši od 2.000 godine prije nove ere. Takođe, istraživanje iz 2012. je pokazalo da najraniji dokazi o pravljenju sira u sjevernoj Evropi sežu do šestog milenijuma prije nove ere.

Ranije pronađeni ostaci sireva su obično bili pripisivani prirodno fermentisanom mlijeku poput jogurta ili kefira, ali otkriće u Sakari nije pokazalo nikakve tragove proteina iz prirodne fermentacije mlijeka, rekao je Greko.

"Zbog toga možemo reći da je ovo najstariji tvrdi sir pronađen do danas", naveo je on.

Map

3800 godina stari zidni reljef s ljudskim glavama i zmijama otkriven u Peruu

Zidni reljef Peru
© EPA
Oko 3800 godina star zidni reljef koji prikazuje zmije i ljudske glave otkriven je u Peruu, objavila je službena novinska agencija Andina.

Oko 2,8 metara dugačak i metar visok reljef pronađen je na arheološkom nalazištu Vichama, oko 110 kilometara sjeverno od glavnoga grada Lime. Na njemu se vide četiri ljudske glave između kojih pužu zmije. Glave gmazova usmjerene su prema sjemenkama kojima je dan ljudski oblik.

Arheologinja Tatiana Abad za list El Comercio objasnila je da zmije predstavljaju vodena božanstva te navodnjavaju zemlju kako bi sjemenke mogle rasti. Vjeruje se da su tadašnji stanovnici Vichame nacrtali reljefne slike koje prikazuju sušno razdoblje povezano s klimatskim promjenama, piše dpa. Grad Vichama izgrađen je između 1800. i 3500. godine prije Krista, a na arheološkom nalazištu koje je ondje smješteno, otkrivene su grobnice i glinene nastambe.


Pyramid

Istraživanja pokazuju da je postupak balzamiranja u Egiptu postojao 1500 godina ranije nego se mislilo

Balzamiranje
© Jones et al
Drevni Egipćani balzamirali su mrtve prije doba faraona i na mnogo širem geografskom području nego što se vjerovalo, pokazuje nova studija objavljena u četvrtak.

Rezultati opsežnih forenzičnih ispitivanja na prapovijesnoj mumiji, za koju se vjerovalo da je očuvana zakapanjem u vrući pijesak, pokazuju da je postupak balzamiranja postojao 1500 godina ranije nego što se mislilo, navedeno je u studiji objavljenoj u časopisuJournal of Archaeological Science.

Egiptologinja sa Sveučilišta Macquarie Jana Jones rekla je da otkriće obogaćuje "dosadašnje limitirano znanje prapovijesnog razdoblja i ranih postupaka mumificiranja".

"Nakon pregleda mumije, provedene kemijske analize, genetskog istraživanja, radiokarbonskog datiranja i mikroskopske analize lanenih povoja, možemo potvrditi da je tijelo muškarca, u dobi između 20 i 30 godina, mumificirano oko 3600. godine prije Krista", navodi Jones.

Proces balzamiranja uključivao je kombinaciju biljnog ulja, zagrijane smole crnogoričnog drveta, aromatičnog biljnog ekstrakta i šećera. Recept za balzamiranje sadržavao je antibakterijska sredstva korištena u sličnim omjerima kao što se to činilo na vrhuncu egipatskog mumificiranja 2500 godina kasnije.

Hourglass

Kameni alati pružaju nove tragove o graditeljima kipova s Uskršnjih otoka

Potpuno iskopana glava s Uskršnjeg otoka
© courtesy the Easter Island Statue ProjectPotpuno iskopana glava s Uskršnjeg otoka
Već desetljećima misterij obavija sudbinu naroda koji je osnovao civilizaciju na izoliranim Uskršnjim otocima, poznatu po visokim kamenim kipovima.

Dugo je bila važeća teorija po kojoj su se otočani naselili te krenuli s klesanjem ogromnih kipova, te zatim uništili vlastito društvo međusobnim borbama i prekomjerenim trošenjem prirodnih resursa, piše CCN.

Novi pogled na stare misterije

Ali nova studija predlaže potpuno drugačiji scenarij, po kojem bi otočani mogli imati znatno složeniju povijest nego što se do sada vjerovalo. Brojni aspekti otočana, kipova kao i polinezijskih moreplovaca koji su stigli na otok prije oko 900 godina proučavani su godinama. No nova studija koristi podatke iz novijih iskapanja kako bi ponudila bolje razumijevanje ovog društva.

Znanstvenici su koristili neuobičajenu metodu kako bi proučili društvo i otkrili što se dogodilo: kemijsku analizu kamenih alata korištenih na kipovima. Ono što su naučili iskapanjem četiri kipa i proučavanjem alata od vulkanskog kamena balzata pružilo im je drugačiju sliku, o sofisticiranom društvu utemeljenom na međusobnoj suradnji.

"Priče o sukobu i kolapsu civilizacije Uskršnjih otoka možda su pretjerane", kaže vodeći autor studije Dale Simpson jr., arheolog iz Sveučilišta u Queenslandu. "Meni je sama industrija brojnih kamenih kipova čvrsti je dokaz da je postojala suradnja između obitelji i grupa obrtnika."

Dig

Otkrivena srednjovjekovna grobnica na Siciliji, znanstvenici misle da pripada vikinškim potomcima

Vikinzi Sicilija
© Sławomir Moździoch/Polish Academy of Sciences
U blizini crkve San Mikele del Golfo, nadomak Palerma, arheolozi su pronašli grobove stare osam vekova. Pronađeni telesni ostaci verovatno pripadaju Normanima, vikinškim potomcima.

Vikinzi su od 8. veka iz Skandinavije i sa Jilanda krenuli u pljačkaške pohode po evropskim obalama, a 911. g., pritisnut njihovim jakim napadima, franački kralj Šarl III ustupio im je zemlje uz donji tok Sene. Tako su "severni ratnici'' u Francuskoj osnovali zasebno vojvodstvo koje je po njima dobilo naziv Normandija, a mešanjem sa lokalnim franačkim stanovništvom oformili su i novu etničku grupu poznatu kao Normani. Iz svog uporišta u severnoj Francuskoj krenuli su u osvajanja širom Evrope i na Bliskom istoku.
Jedno od njih ih je odvelo i na teritoriju današnje Italije, gde su osvojili Siciliju i južni deo Apeninskog poluostrva i 1130. g. osnovali Kraljevinu Siciliju.

"Neki pokojnici su nesumnjivo pripadali aristokratiji ili sveštenstvu, što ukazuje oblik tih grobova", rekao je Slavomir Možđoh, vođa iskopavanja i arheolog na Institutu za arheologiju i etnologiju Poljske akademije nauka u Varšavi.
Poljski arheolozi otkrivaju srednjovjekovne grobnice na Siciliji

Treasure Chest

Njemačka: U drevnom sarkofagu, pored skeleta mlade Rimljanke, pronađeno neobično bogatstvo kozmetike

Njemačka: U drevnom sarkofagu, pored skeleta mlade Rimljanke, pronađeno neobično bogatsvo kozmetike
Sarkofag iz trećeg veka sa ostacima mlade Rimljanke i upečatljivim predmetima arheolozi su pronašli prošle godine na teritoriji današnje Nemačke.

U sarkofagu su, pored skeleta mlade Rimljanke, pronađene i boce parfema, šminka i ogledalo sa srebrnim ramom, saopštili su arheolozi.
Njemačka: U drevnom sarkofagu, pored skeleta mlade Rimljanke, pronađeno neobično bogatsvo kozmetike

Dig

U Jerusalemu otkrivena zlatna naušnica iz ranog helenskog razdoblja

Zlatna naušnica Jerusalem
© Ammar Awad / REUTERS
Zlatna naušnica stara više od 2000 godina otkrivena je pored drevnog židovskog hrama u Jeruzalemu i prema izraelskih arheolozima rijedak je dokaz helenskog utjecaja u gradu.

Četiri centimetra duga naušnica iskopana je na nalazištu izvan zidina Starog grada, oko 200 metara od Brda hrama.

U izraelskoj upravi za starine kažu da naušnica odgovara nakitu iz ranog helenskog razdoblja, 3. ili ranog 2. stoljeća prije Krista.

To je vrijeme između osvajanja grada od Aleksandra Velikog i židovske pobune protiv poganske vlasti, opisane u biblijskoj Prvoj knjizi o Makabejcima.

"Ovo je prvi put da je netko pronašao zlatni nakit iz helenskog vremena u Jeruzalemu", rekao je Yuval Gadot, arheolog sa sveučilišta u Tel Avivu.

Naušnicu su mogli nositi i bogati muškarci i žene, a vlasnik je vjerojatno bio Grk koji je živio u Jeruzalemu ili lokalni "helenistički židov", dodao je.

"Kada je povežemo s drugim stvarima možda ćemo bolje razumijeti Jeruzalem i to kako su ljudi ovdje stvarno živjeli", rekao je Gadot.

Pharoah

Je li pronađena druga egipatska sfinga? Drevni kip s "tijelom lava i ljudskom glavom" otkrili građevinski radnici

Sfinga
Izvješća sugeriraju da je kip sličan sfingi (slika iz arhive) otkriven između drevnih hramova Karnaka i Luxora koji datiraju oko 1400. godine prije Krista
Projekat infrastrukturne izgradnje obustavljen je u Egiptu nakon što su radnici pronašli statuu sfinge tokom radova između drevnih hramova Karnak i Luksor.

- Radnici su pronašli statutu sa telom lava i glavom čoveka - rekao je generalni direktor za antikvitete Mohamed Abdel Aziz.

Na medijskom sajtu Joum navodi se da se statua još ne može podići na površinu zbog strukture tla.

Šef odjelenja za nacionalnu kulturnu baštinu Kaled al Anani pozvao je građanstvo da dođe i vidi statuu, javlja "Raša tudej".

Hramovi Karnak i Luksor nalaze se unutar drevnog grada Tebe i potiču iz 1400. godine pre nove ere. Prva iskopavanja u Luksoru počela su 1884. godine, što je dovelo do velikog broja značajnih otkrića, a trajali su do oko 1960. godine. U starom Egiptu verovalo se da je sfinga simbol kraljeva.


Dig

3400 godina tvrđava iz brončanog doba, pronađena u Rumuniji, jedna od najvećih u Europi iz tog doba

Tvrđava Rumunija
© Florin GogaltanPogled iz zraka na iskopavanje pronađenu tvrđavu iz brončanog doba u Rumuniji

Rumunski i nemački arheolozi pronašli su na zapadu Rumunije praistorijsku tvrđavu sagrađenu pre 3.400 godina,
izjavio je istraživač Instituta za arheologiju u rumunskom gradu Kluž Florin Golgatan.

On je za AP rekao da ovo otkriće predstavlja jednu od najvećih praistorijskih tvrđava u periodu bronzanog doba u Evropi.

Golgatan je istakao da je tim arheologa koristio specijalnu arheološku magnetnu opremu, kako bi izmerio površinu građevine ispod zemlje. Tim je na lokaciji gde je pronađena tvrđava prošle sedmice završio kopanje 55 od ukupno 80 hektara površine, a nastavak kopanja planiran je za sledeću godinu.
Tvrđava Rumunija
© Aradon Rumunjska3.400 godina stara tvrđava obuhvaća 80 hektara