Arheolozi su u špilji u blizini obalnog grada Haife otkrili lokalitet za koji se smatra da je najstarije mjesto za proizvodnju alkohola.

"Ovo je najraniji dokaz o proizvodnji alkohola za koji znamo", rekao je u petak agenciji dpa Dani Nadel, jedan od arheologa sa sveučilišta u Haifi.

Nejasno je koja se vrsta alkohola proizvodila ondje, kazao je Nadel, uz šalu kako "nisu pronašli boce piva". Arheolozi vjeruju kako bi mogla biti riječ o nekoj vrsti fermentirane kaše.

"Kuhali su nešto što je sadržavalo priličnu količinu alkohola", rekao je Nadel, objašnjavajući kako se priprema oslanjala na fermentiranje žitarica, što je i danas ključan proces u proizvodnji piva.

Znanstvenici tvrde da su otkrili najstariji poznati crtež na malenom fragmentu stijene u Južnoafričkoj Republici. Ovaj rudimentarni crtež star je pune 73 tisuće godina, a prikazuje ukrštene i poprečne linije ucrtane u stijenu crvenim oker pigmentom.

Ovaj drevni crtež, koji neke podsjeća na danas sveprisutni hashtag (#), znanstvenici su pronašli u spilji Blombos na južnoj obali Južnoafričke Republike, javlja BBC.
Crtež je "prvorazredni indikator moderne kognicije" naše vrste, kažu znanstvenici u članku objavljenom u prestižnom časopisu Nature.

Drevna crkva iz srednjeg veka pronađena je u turskom jezeru Iznik na lokaciji antičkog mesta Nikea.

Procenjuje se da je ispod površine vode stajala 1.600 godina. Prema pretpostavkama, izgrađena je oko 390. godine i trenutno se nalazi deset metara ispod vode, na 160 metara od obale jezera, u reonu istorijskog grada Nikeja, gde je 325. godine usvojena hrišćanska vera.

Profesor Mustafa Šahin, šef katedre arheologije na Univerzitetu Bursa Uludag, rekao je: "Kada sam prvi put video slike jezera, bio sam prilično iznenađen što jasno vidim crkvenu strukturu".

Osam mumija, uključujući četvero djece, predstavljaju jednu od najznačajnijih kolekcija muzeja Amasya u Turskoj.

Posjetitelji muzeja Amasya na sjeveru Turske zasigurno neće propustiti priliku da posjete njegovu upečatljivu kolekciju mumija.

Mumije u muzeju Amasya pripadaju muslimanskom narodu koji je živio u 14. vijeku, tokom perioda mongolske dinastije Ilhanida.

Osam mumija, uključujući četvero djece, predstavljaju jednu od najznačajnijih kolekcija ovog muzeja, koji je prošle godine privukao 68.000 posjetitelja.

Različite tehnike mumificiranja

Direktor muzeja Celal Ozdemir izajvio je za Anadolju da mumije pripadaju "princu Cumudaru, upravitelju Anadolije, princu Amasye Isbugau Noyanu, Izzettinu Mehmetu Pervane Beyu, koji je vladao Amasyom, njegovoj supruzi i četvero djece#.

Istakao je da su u brojnim muzejima u Turskoj izložene mumije, uglavnom kršćanskih ličnosti, dok su mumije u muzeju Amasya pronađene u regijama naseljenim muslimanima.

Objasnio je da je mumificiranje vršeno drugačijim tehnikama od onih koje su poznate te da se razlikuju od mumija u Egiptu ili u drugim dijelovima svijeta.

Međunarodna skupina znanstvenika analizirajući tragove masnoće u posuđu pronađenom uz dalmatinsku obalu i u njezinu zaleđu otkrila je dokaze o najstarijim poznatim fermentiranim mliječnim proizvodima - svježim sirevima i jogurtima, proizvedenim prije 7.200 godina.

"Ovim proizvodnja sira postaje četiri tisuće godina starija", naglasila je Sarah B. McClure, antropologinja s pensilvanijskog državnog sveučilišta (Penn State).

Znanstvenici su objavili da je mlijeko u posudama na tom području bilo prisutno prije 7.700 godina, 500 godina prije fermentiranih proizvoda.

DNA analiza populacije iz tog kraja pokazuje da su odrasli bili netolerantni na laktozu, no da su djeca mogla konzumirati mlijeko do desete godine.

No znanstvenici smatraju kako se 500 godina kasnije dogodila promjena, ne samo u preradi svježeg mlijeka u sir nego i u stilu i obliku posuda.

"Proizvodnja sira bila je dovoljno važna da su ljudi počeli proizvoditi nove oblike posuđa", rekla je McClure.

"Tu vidimo i kulturnu promjenu."

SAD su šezdesetih godina 20. veka razmatrale mogućnost masovnog ubijanja građana SSSR-a i Kine, pokazuju podaci dokumenata objavljenih na sajtu neprofitne organizacije "Arhiv nacionalne bezbednosti", koja se nalazi pri Univerzitetu "Džordž Vašington".

U slučaju potrebe odgovora na nuklearni napad, Jedinstveni integrisani operativni plan iz 1964. godine predviđao je uništenje industrijske moći američkih protivnika. Između ostalog, za to je bilo potrebno uništiti 70 odsto industrijskog potencijala SSSR-a, uz moguću likvidaciju 71 odsto gradskog stanovništva.

U septembru je Ministarstvo odbrane Rusije objavilo dokumenta prema kojima je u periodu Karipske krize početkom šezdesetih godina na Kubi poginulo šezdesetak stanovnika SSSR-a.

Komitet načelnika štabova SAD je razmatrao opcije prema kojima je pogibija stanovništva bila glavni kriterijum pobede nad SSSR-om.

"Tačan broj stradalih sovjetskih vojnika tokom operacije nije bio zvanično objavljen. Prema podacima Ministarstva odbrane Rusije od 1. avgusta 1962. godine do 16. avgusta 1964. godine na Kubi su poginula 64 sovjetska građana", navodi se u saopštenju resora.

U oktobru 2015. godine list "Bulletin of the Atomic Scientists" je objavio da je tokom Karipske krize Amerika greškom izdala naređenje o nuklearnom napadu. Događaj se desio 28. oktobra 1962. godine u četiri tajne raketne baze SAD na japanskom ostrvu Okinavi. Kapetan Vilijam Baset, koji je bio odgovoran za lansiranje raketa, dobio je putem radio-veze naređenje da lansira četiri krstareće rakete sa nuklearnim punjenjem.

Arheolozi su otkrili jedno od najstarijih poznatih sela u delti Nila u Egiptu koje datira iz doba prije faraona, priopćilo je egipatsko ministarstvo za antikvitete.

Selo iz mlađeg kamenog doba otkriveno je tijekom arheoloških iskopavanja na lokalitetu Tal al-Samara u pokrajini Dakahlyiji sjeverno od Kaira, navodi se u priopćenju.

Vođa zajedničke egipatsko-francuske misije Frederic Gio rekao je da je na tom području pronađeno nekoliko silosa s kostima životinja, biljnim ostacima i posuđem, što ukazuje na to da su tamo postojala stabilna društva 5000 godina prije Krista.

Egipat je posljednjih mjeseci objavio niz otkrića, među kojima nekoliko grobova u južnome gradu Luxoru.

Na uzvisini kod kineske rijeke Tuwei znanstvenici su pronašli ogromnu stepenastu piramidu koja je nekoč služila kao središte palače, kao obrambene kamene zidove, tragove proizvodnje alata, te nekoliko jama ispunjenih ljudskim lubanjama, piše Daily Mail.

Iznova pisati povijest

Ovo otkriće iz brončanog doma dovodi u pitanje ono što smo do sada znali o ranoj kineskoj civilizaciji, jer sugerira da je lesno visočje bilo dom složenoj civilizaciji davno prije nastanka poznatih 'centara' u Središnjim dolinama.

Drevni grad nazvan Shimao bio je dom piramidi visokoj najmanje 70 metara, a bio je zaštićen ogromnim unutarnjim i vanjskim zidovima. Smatra se da je u vrijeme svog procvata, od oko 2300. do 1800. g.pr.Kr., grad zauzimao površinu od oko 4 milijuna četvornih metara.

Piramida je napravljena na brdu sačinjenom od lesa, s 11 ogromnih stepenica. Iza ulaza otkriven je "veliki otvoreni trg na kojem su se možda odvijali rituali i politička okupljanja". Smatra se kako je vladajuća elita živjela na vrhu piramidalnog kompleksa, koji je vjerojatno ujedno bio i središte umjetničke ili industrijske prizvodnje. Na fasadi piramide otkrivene su urezane oči i antropomorfna kamena lica.

Arheolozi su otkrili drevnu štuko masku za koju se smatra da opisuje lice majanskog vladara Pakala Velikog, piše Daily Mail.

Ovaj artefakt iz 7. stoljeća potpuno se razlikuje od svih dosada pronađenih majanskih predmeta jer prikazuje kralja u njegovoj starosti, s vidljivim borama. Pakal je vladao od svoje 12. godine, pa sve do smrti s 80 godina. Njegova 68 godina duga vladavina najdulja je zabilježena u Amerikama, te među 30 najdugotrajnijih na svietu.

Arheolozi su pronašli masku tijekom iskapanja na nalazištu Palenque u meksičkoj džungli, uz granicu s Gvatemalom. Štuko masku veličine 20cm pronašla je ekipa Nacionalnog instituta antropologije i povijesti (INAH) tijekom istraživanja drevnog sustava za drenažu hrama.

Na web stranici biblioteke Billa Clintona objavljeni su detalji tajnih razgovora tog bivšeg američkog predsjednika i prvog predsjednika Ruske Federacije Borisa Jelcina, vođeni 1999.g. o sadašnjem ruskom čelniku Vladimiru Putinu.

Dvojica predsjednika o Putinu su razgovarala u dva navrata - 8. rujna i 19. studenog. Iz razgovora je vidljivo kako ruski čelnik izvješćuje američkog kolegu o tome tko će biti novi ruski predsjednik 2000. godine. Osim toga, Jelcin Clintonu govori o psihološkim i karakternim osobinama svog budućeg zamjenika, za kojeg je uvjeravao kako će sigurno pobijediti na izborima, da ima veliku potporu ruskog naroda, da je stručan i profesionalan u svom radu, komunikativan i da će biti osoba koja će proširiti ruske kontakte u svijetu. Kazao je da će se Putin zalagati za demokraciju, vladavinu prava i da će Clinton u njemu imati istinskog suradnika.

Jelcin je Clintonu govorio kako je dugo razmišljao tko bi mogao biti njegov zamjenik i da je Putinovu "biografiju pomno izučio", izučio njegove veze i interese, nakon čega je spoznao kako je to perspektivan čovijek, koji se odlično snalazi u sferi svoje odgovornosti. Prema Jelcinovim riječima, on je bio siguran kako će se njegov američki kolega uvjeriti da će novi ruski vođa biti "visokokvalificirani partner".

U drugom razgovoru, cca dva mjeseca kasnije, Jelcin Clintonu govori kako je uvjeren da će upravo Putin izboriti pobjedu na predsjedničkim izborima."On će biti nasljednik Jelcina. On je demokrat i pozna Zapad", odgovorio je Jelcin na Clintonov upit tko će pobijediti na predsjedničkim izborima.

Bill Clinton tada je već uspio porazgovarati s Vladimirom Putinom na samitu Azijsko-tihooceanske regije na Novom Zelandu, a na njega je ostavio dojam vrlo pametnog čovjeka. Jelcin mu je na to odgovorio kako Putin ima unutarnju kontrolu i da će učiniti sve moguće, u okvirima zakona, da izbori pobjedu. "I on će pobijediti.Vi ćete zajedno raditi", naglasio je Jelcin, obećavši Clintonu kako će Putin nastaviti liniju svog prethodnika po razvoju demokracije i ekonomije i proširiti ruske kontakte u svijetu.Putin "ima energiju i um za uspijeh".

Podsjećamo: Boris Jelcin je 9. kolovoza 1999.g. Vladimira Putina imenovao vršiteljom dužnosti ruskog premijera, istodobno ga nazvavši svojim nasljednikom. 16. kolovoza ruski parlament Duma potvrdio je Putina za predsjednika vlade RF. Dana 31. prosinca, Boris Jelcin je, u televizijskom obraćanju naciji, neočekivano priopćio svoju odluku o ostavci na predsjedničku dužnost i imenovanju Vladimira Putina za v.d. predsjednika zemlje. U predsjedničkim izborima, održanim 26. ožujka, Vladimir Putin izborio je uvjerljivu pobjedu već u prvom krugu i tako i službeno postao drugi predsjednik Ruske Federacije.