Tajna povijestS


Hourglass

Najstariji svjetski ribarski utezi pronađeni u Južnoj Koreji

Ribarski utezi
Utezi od vapnenca koji teže između 14 i 52 grama i promjera od 37 do 56 mm, bili su vezani za dno mreže i koristili su za ulov malih riba u plitkim rijekama

Arheolozi su otkrili u južnokorejskoj špilji tragove koji daju naslutiti da su sofisticirane tehnike ribarskom mrežom korištene prije 29.000 godina, puno ranije nego što se do sada mislilo.


'Datiranje ugljikom -14 četrnaest ribarskih utega od vapnenca, otkrivenih u lipnju u okrugu Jeongseon, pomaknule su početak 'povijesti ribolova mrežom za 19.000 godina', izjavio je u utorak Han Chang-gyun, direktor muzeja na Sveučilištu Yonsei.

Arheolozi su već otkrili taj tip utega - kamenje namijenjeno potapljanju ribarske mreže - u prefekturi Fukui, u Japanu, te u gradu Cheongju, u Južnoj Koreji. No, otkrića su datirana u neolitiku, prije otprilike 10.000 godina, nastavio je on.

'To otkriće daje naslutiti da su ljudi gornjeg paleolitika ribarili vrlo aktivno za svoje preživljavanje', dodao je Han.

Utezi od vapnenca koji teže između 14 i 52 grama na promjer od 37 do 56 milimetara imaju utore vjerojatno izdubljene kako bi ih se prikačilo na dno mreže i trebali su se koristiti za ulov malih riba u plitkim rijekama, objasnio je on.

Prije ovog otkrića u špilji Maedun, najstarije poznato ribarsko oruđe bile su udice stare 23.000 godina, otkrivene na jednom otoku na jugu Japana.

Dig

Pompeji nastavljaju da nam daju blago: U "Jupiterovoj kući" otkrivena umjetnička djela dobro očuvana

Pompeji
Tijekom konzervatorskog rada, novi nalazi otkriveni su u privatnoj kući nazvanoj "Jupiterova kuća" (Regija V dio antičkog grada). Na slici je arheolog tijekom iskopavanja na lokaciji
U "Jupiterovoj kući" u regionu V drevnog grada Pompeje (kod Napulja), koji je zatrpan pepelom i kamenjem prilikom erupcije vulkana Vezuv 79. godine nove ere, arheolozi su otkrili nove freske i predmete koji pružaju uvid u svakodnevni život toga vremena.

Iako su preživela jednu od najrazornijih erupcija u pisanoj istoriji, umetnička dela stara 2.000 godine dobro su očuvana.
Pompeji
Arheolozi su otkrili nova otkrića u kući bogatog muškarca koji je živio u antičkom rimskom gradu Pompeji koji je pokopan pepelom i kamenjem nakon vulkanske erupcije Vezuva u 79. godini

Brick Wall

Zapadni političari i stratezi već sto godina neuspješno pokušavaju podijeliti Rusiju

Moskva
© Depositphotos / Aleksandar Kosev
Zapadni političari i stratezi već sto godina prave planove kako da podele Rusiju i pretvore je u svoju koloniju. Međutim, svaki put kad se učini da su na korak do cilja, na čelo Rusije dođe čovek koji im pomrsi konce.

Letonski poslanik Aleksandar Kirštejns je predložio da se Rusija podeli na nekoliko delova, radi, kako on kaže, mira u Evropi. Ideja nije od juče. Još u 19. veku ruski anarhisti, dekabristi i komunisti su se okupljali u Nemačkoj, Francuskoj, Švajcarskoj, gde su pravili planove kako da zbace cara i promene državno uređenje. To su zapadne vlade i iskoristile u svoje svrhe: kada se desila Oktobarska revolucija 1917. godine, zapadne sile su pomislile da je napokon došlo vreme da podele Rusiju između sebe.

Saveznici - kolonizatori

Nakon što je Rusija u decembru 1917. godine potpisala mir sa Nemačkom, zapadne države su napravile plan njenog razbijanja na delove. Tada su Francuska, Engleska, Japan i SAD poslali svoje snage, navodno, u pomoć "belima", antiboljševičkim snagama u Rusiji.

"Velikog građanskog rata bez spoljne intervencije ne bi bilo. Poznato je da je najmanje 14 država aktivno učestvovalo u intervenciji. U glavama britanskih i francuskih geopolitičara postojao je plan da nakon pobede nad boljševicima država bude podeljena na nekoliko država koje bi bile praktično kolonije vodećih svetskih sila. Pre svega se radilo o Francuskoj, Velikoj Britaniji, Japanu u SAD. Trebalo je da one uspostave sistem protektorata nad ogromnom državom. Kako se to završilo, dobro znamo", objašnjava za Sputnjik ruski istoričar Jevgenij Spicin.

Books

Najstarija njemačka javna knjižnica otkrivena u Kölnu: Masivna zgrada iz II stoljeća nekad je čuvala 20.000 svitaka

Keln
Ekipa iz rimskog-germanskog muzeja u Kölnu prošle je godine otkrila skupinu zidova tijekom iskapanja pored protestantske crkve - i, kako se posao nastavio, bili su zapanjeni kada su pronašli oznake karakteristične za drevnu knjižnicu
Arheolozi su u centru Kelna otkrili najstariju javnu biblioteku u Nemačkoj. Tim Rimsko-nemačkog muzeja iz Kelna otkrio je zidove biblioteke odmah pored protestantske crkve.

Odmah im je, piše Gardijan, bilo jasno da je reč o rimskom građevini, posebno zato što su upravo Rimljani oko 50. godine osnovali Keln pod imenom Kolonija. Ipak, iznenadila ih je veličina ostava u zidovima - imali su dimenzije 80 puta 50 centimetara.
Keln

Treasure Chest

Pronađeno blago iz riznice gruzijske kraljice Tamare

Kraljica Tamar
© wikipediaKraljica Tamar, slika mađarskog umjetnika Mihályja Zichya (1880)
Kutija sa 250 novčića, uključujući neke koji datiraju iz 12. vijeka, iz perioda gruzijske kraljice Tamare, pronađena je u ruševinama Samšvildea, ograđenog grada i arheološke lokacije u južnoj Gruziji, saopšteno je iz gruzijskog Ministarstva za obrazovanje, kulturu i sport.

Novčići su pronađeni u drvenoj kutiji zakopanoj ispod poda dvorane utvrđenog grada.
Kraljica Tamara

Treasure Chest

Zlatni rimski prsten, sa žigom boginje pobjede, pronađen u Velikoj Britaniji

Zlatni rimski prsten pronađen u Velikoj Britaniji
Džejson Mejsi otkrio je zlatni rimski prsten, koji se smatra jednim od najznačajnijih arheoloških otkrića u tom delu Velike Britanije, prenosi Bi-Bi-Si.

Zlatni prsten sa ugraviranim žigom Viktorije, rimske boginje pobede, otkriven je na polju blizu Krukerna.

Prsten je izrađen od 48 grama 24-karatnog zlata, a Mejsi je takođe otkrio još 60 rimskih novčića.

Stručnjaci Britanskog muzeja tek treba da utvrde starost, ali procenjuju da potiče iz perioda od 200. do 300. godine.

Zbog svega toga veruje se da se na lokalitetu nalazila "rimska vila visokog statusa"


Info

Vels, Velika Britanija: Opat sa osmehom na nadgrobnoj ploči iz 1300. godine

Vels, Velika Britanija: Opat sa osmehom na nadgrobnoj ploči iz 1300. godine
Nedavno su na severu Velsa u Velikoj Britaniji pronađeni delovi nadgrobne ploče opata jedne ugledne velške opatije u srednjem veku, na kome se vidi poprsje pokojnika koji ima osmeh na licu, navodi se u saopštenju Univeziteta u Česteru.

Klesar je u plitkom reljefu uklesao u kamenu ploču na grobu veoma realističan portret opata zvanog Houvel, koji je preminuo oko 1300. godine u vreme kada su Englezi osvojili Vels.

Arheolog česterskog Univerziteta Hauard Vilijams kaže da je ovo jedinstven slučaj jer uobičajeno je da se na nadgrobnim pločama u to vreme pokojnik prikazivao ili u molitvi ili veoma ozbiljan, a u ovom slučaju se smeši kao da "pozira za matursku sliku".

Prema pisanim dokumenatima opat Houvel je bio veoma ugledna ličnost i među Velšanima je bio jedan od pregovarača sa Englezima koji su osvojili nezavisnu kneževinu.

Izgleda da je klesar, kako veruje Hauard Vilijams, želeo da opata prikaže kao ličnost koja teši i posle smrti svoje sunarodnike da englesko osvajanje nije tako strašna stvar i da im svojim osmehom preporučuje da budu mirni i nastave da žive kako su i do tada živeli.

"U teškim vremenima opat je fratrima svojim osmehom želeo da pruži utehu jer je manastir u kojem je živeo bio teško oštećen tokom rata sa Englezima", zaključio je arheolog koji ga je našao.

Dig

"Uzbudljivo” otkriće pokazuje da gotovo polovica pokopanih u Stonehengeu nisu bili lokalni ljudi

Stonehenge
Znameniti britanski lokalitet Stonehenge najpoznatiji je po megalitskoj građevini od kamenih blokova, no važno je i ono što se nalazi ispod površine. Prije 5000 godina, naime, to je zemljište korišteno kao groblje, a novi znanstveni rad ukazuje na to da neki od ljudi ondje pokopanih dolaze iz znatno udaljenih područja poput Walesa.

Ekipa sa Sveučilišta u Oxfordu analizirala je kremirane ostatke 25 ljudi iz doba neolitika i otkrila da njih deset potječe iz zapadnog dijela Velike Britanije, a pet od tih deset potencijalno je iz jugozapadnog Walesa. Iz istog područja, inače, dolaze i stijene od kojih je izrađena izvorna struktura, no ovaj rad ne otkriva kako su stijene prešle taj put od više od 200 km.

Ostalih 15 ljudi, čini se, vuku podrijetlo iz područja Wiltshirea i Stonehengea.

Za ovo otkriće zaslužan je među ostalima belgijski znanstvenik dr. Christophe Snoeck, čiji rad pokazuje da je netočno uvjerenje kako nije moguće izvoditi testove na spaljenim kostima.

- Nedavno otkriće da neke od bioloških informacija preživljavaju visoke temperature tijekom kremacije (i do 1000 stupnjeva Celzijusa) omogućilo nam je uzbudljivu mogućnost da konačno izučavamo podrijetlo ljudi zakopanih na Stonehengeu - rekao je Snoeck.

Snoeckov tim vjeruje kako su ostaci ljudi koji nisu s lokalnog područja kremirani prije transporta na Stonehenge, i to zbog dva oblika ugljika apsorbiranog u kostima tijekom kremacije koji sugeriraju da je pritom korišteno gušće drvo, poput onog u Walesu.

Komentar: Ovi su nalazi vrlo zanimljivi, a nova tehnika vjerojatno će biti dragocjena za mnoge druge lokacije, no čini se da velike misterije Stonehengea poput onoga tko ga je sagradio, kako su ga izgradili i zašto, tek treba otkriti:


Dig

Drevna radionica glinenih posuda otkrivena u Izraelu

Tvornica glinenih posuda, Izrael
© AFP
Izraelski arheolozi su pronašli ostatke velike radionice u kojoj su se od rimskih vremena šest stoljeća izrađivale glinene posude i amfore za vino, javlja Hina.

Izraelski ured za antičke spomenike (AIA) saopštio je da su u iskopavanjima blizu Gedere, južno od Tel Aviva, otkriveni radionica i zgrade za zabavu s 20 kupališta i dvoranom za igru.

Od trećeg stoljeća nove ere u radionici su se tokom 600 godina neprekidno izrađivale posude koje historičari nazivaju "Gaza", rekla je u utorak novinarima voditeljica istraživanja Alla Nagorsky.
Iskopine Izrael
Alla Nagorsky nosi 1600 godina staru igru Mancale iz bizantskog vremena pronađenog tijekom velikog iskopa u središnjem izraelskom gradu Gedera

Dig

U Kazahstanu pronađen grob "Romea i Julije" star 5000 godina

U Kazahstanu pronađen grob
Grob star pet hiljada godina pronađen je u području Karagandi u Kazahstanu, a u njemu su sahranjeni praistorijski "Romeo i Julija".

U neposrednoj blizini drevnog ljubavnog para, sahranjena su i dva konja, koja su, kako se vjeruje bili žrtvovani, rekli su arheolozi, prenio je Dejli mejl.
U Kazahstanu pronađen grob