Tajna povijestS


Treasure Chest

Njemačka: U drevnom sarkofagu, pored skeleta mlade Rimljanke, pronađeno neobično bogatstvo kozmetike

Njemačka: U drevnom sarkofagu, pored skeleta mlade Rimljanke, pronađeno neobično bogatsvo kozmetike
Sarkofag iz trećeg veka sa ostacima mlade Rimljanke i upečatljivim predmetima arheolozi su pronašli prošle godine na teritoriji današnje Nemačke.

U sarkofagu su, pored skeleta mlade Rimljanke, pronađene i boce parfema, šminka i ogledalo sa srebrnim ramom, saopštili su arheolozi.
Njemačka: U drevnom sarkofagu, pored skeleta mlade Rimljanke, pronađeno neobično bogatsvo kozmetike

Dig

U Jerusalemu otkrivena zlatna naušnica iz ranog helenskog razdoblja

Zlatna naušnica Jerusalem
© Ammar Awad / REUTERS
Zlatna naušnica stara više od 2000 godina otkrivena je pored drevnog židovskog hrama u Jeruzalemu i prema izraelskih arheolozima rijedak je dokaz helenskog utjecaja u gradu.

Četiri centimetra duga naušnica iskopana je na nalazištu izvan zidina Starog grada, oko 200 metara od Brda hrama.

U izraelskoj upravi za starine kažu da naušnica odgovara nakitu iz ranog helenskog razdoblja, 3. ili ranog 2. stoljeća prije Krista.

To je vrijeme između osvajanja grada od Aleksandra Velikog i židovske pobune protiv poganske vlasti, opisane u biblijskoj Prvoj knjizi o Makabejcima.

"Ovo je prvi put da je netko pronašao zlatni nakit iz helenskog vremena u Jeruzalemu", rekao je Yuval Gadot, arheolog sa sveučilišta u Tel Avivu.

Naušnicu su mogli nositi i bogati muškarci i žene, a vlasnik je vjerojatno bio Grk koji je živio u Jeruzalemu ili lokalni "helenistički židov", dodao je.

"Kada je povežemo s drugim stvarima možda ćemo bolje razumijeti Jeruzalem i to kako su ljudi ovdje stvarno živjeli", rekao je Gadot.

Pharoah

Je li pronađena druga egipatska sfinga? Drevni kip s "tijelom lava i ljudskom glavom" otkrili građevinski radnici

Sfinga
Izvješća sugeriraju da je kip sličan sfingi (slika iz arhive) otkriven između drevnih hramova Karnaka i Luxora koji datiraju oko 1400. godine prije Krista
Projekat infrastrukturne izgradnje obustavljen je u Egiptu nakon što su radnici pronašli statuu sfinge tokom radova između drevnih hramova Karnak i Luksor.

- Radnici su pronašli statutu sa telom lava i glavom čoveka - rekao je generalni direktor za antikvitete Mohamed Abdel Aziz.

Na medijskom sajtu Joum navodi se da se statua još ne može podići na površinu zbog strukture tla.

Šef odjelenja za nacionalnu kulturnu baštinu Kaled al Anani pozvao je građanstvo da dođe i vidi statuu, javlja "Raša tudej".

Hramovi Karnak i Luksor nalaze se unutar drevnog grada Tebe i potiču iz 1400. godine pre nove ere. Prva iskopavanja u Luksoru počela su 1884. godine, što je dovelo do velikog broja značajnih otkrića, a trajali su do oko 1960. godine. U starom Egiptu verovalo se da je sfinga simbol kraljeva.


Dig

3400 godina tvrđava iz brončanog doba, pronađena u Rumuniji, jedna od najvećih u Europi iz tog doba

Tvrđava Rumunija
© Florin GogaltanPogled iz zraka na iskopavanje pronađenu tvrđavu iz brončanog doba u Rumuniji

Rumunski i nemački arheolozi pronašli su na zapadu Rumunije praistorijsku tvrđavu sagrađenu pre 3.400 godina,
izjavio je istraživač Instituta za arheologiju u rumunskom gradu Kluž Florin Golgatan.

On je za AP rekao da ovo otkriće predstavlja jednu od najvećih praistorijskih tvrđava u periodu bronzanog doba u Evropi.

Golgatan je istakao da je tim arheologa koristio specijalnu arheološku magnetnu opremu, kako bi izmerio površinu građevine ispod zemlje. Tim je na lokaciji gde je pronađena tvrđava prošle sedmice završio kopanje 55 od ukupno 80 hektara površine, a nastavak kopanja planiran je za sledeću godinu.
Tvrđava Rumunija
© Aradon Rumunjska3.400 godina stara tvrđava obuhvaća 80 hektara

Hourglass

Najstariji svjetski ribarski utezi pronađeni u Južnoj Koreji

Ribarski utezi
Utezi od vapnenca koji teže između 14 i 52 grama i promjera od 37 do 56 mm, bili su vezani za dno mreže i koristili su za ulov malih riba u plitkim rijekama

Arheolozi su otkrili u južnokorejskoj špilji tragove koji daju naslutiti da su sofisticirane tehnike ribarskom mrežom korištene prije 29.000 godina, puno ranije nego što se do sada mislilo.


'Datiranje ugljikom -14 četrnaest ribarskih utega od vapnenca, otkrivenih u lipnju u okrugu Jeongseon, pomaknule su početak 'povijesti ribolova mrežom za 19.000 godina', izjavio je u utorak Han Chang-gyun, direktor muzeja na Sveučilištu Yonsei.

Arheolozi su već otkrili taj tip utega - kamenje namijenjeno potapljanju ribarske mreže - u prefekturi Fukui, u Japanu, te u gradu Cheongju, u Južnoj Koreji. No, otkrića su datirana u neolitiku, prije otprilike 10.000 godina, nastavio je on.

'To otkriće daje naslutiti da su ljudi gornjeg paleolitika ribarili vrlo aktivno za svoje preživljavanje', dodao je Han.

Utezi od vapnenca koji teže između 14 i 52 grama na promjer od 37 do 56 milimetara imaju utore vjerojatno izdubljene kako bi ih se prikačilo na dno mreže i trebali su se koristiti za ulov malih riba u plitkim rijekama, objasnio je on.

Prije ovog otkrića u špilji Maedun, najstarije poznato ribarsko oruđe bile su udice stare 23.000 godina, otkrivene na jednom otoku na jugu Japana.

Dig

Pompeji nastavljaju da nam daju blago: U "Jupiterovoj kući" otkrivena umjetnička djela dobro očuvana

Pompeji
Tijekom konzervatorskog rada, novi nalazi otkriveni su u privatnoj kući nazvanoj "Jupiterova kuća" (Regija V dio antičkog grada). Na slici je arheolog tijekom iskopavanja na lokaciji
U "Jupiterovoj kući" u regionu V drevnog grada Pompeje (kod Napulja), koji je zatrpan pepelom i kamenjem prilikom erupcije vulkana Vezuv 79. godine nove ere, arheolozi su otkrili nove freske i predmete koji pružaju uvid u svakodnevni život toga vremena.

Iako su preživela jednu od najrazornijih erupcija u pisanoj istoriji, umetnička dela stara 2.000 godine dobro su očuvana.
Pompeji
Arheolozi su otkrili nova otkrića u kući bogatog muškarca koji je živio u antičkom rimskom gradu Pompeji koji je pokopan pepelom i kamenjem nakon vulkanske erupcije Vezuva u 79. godini

Brick Wall

Zapadni političari i stratezi već sto godina neuspješno pokušavaju podijeliti Rusiju

Moskva
© Depositphotos / Aleksandar Kosev
Zapadni političari i stratezi već sto godina prave planove kako da podele Rusiju i pretvore je u svoju koloniju. Međutim, svaki put kad se učini da su na korak do cilja, na čelo Rusije dođe čovek koji im pomrsi konce.

Letonski poslanik Aleksandar Kirštejns je predložio da se Rusija podeli na nekoliko delova, radi, kako on kaže, mira u Evropi. Ideja nije od juče. Još u 19. veku ruski anarhisti, dekabristi i komunisti su se okupljali u Nemačkoj, Francuskoj, Švajcarskoj, gde su pravili planove kako da zbace cara i promene državno uređenje. To su zapadne vlade i iskoristile u svoje svrhe: kada se desila Oktobarska revolucija 1917. godine, zapadne sile su pomislile da je napokon došlo vreme da podele Rusiju između sebe.

Saveznici - kolonizatori

Nakon što je Rusija u decembru 1917. godine potpisala mir sa Nemačkom, zapadne države su napravile plan njenog razbijanja na delove. Tada su Francuska, Engleska, Japan i SAD poslali svoje snage, navodno, u pomoć "belima", antiboljševičkim snagama u Rusiji.

"Velikog građanskog rata bez spoljne intervencije ne bi bilo. Poznato je da je najmanje 14 država aktivno učestvovalo u intervenciji. U glavama britanskih i francuskih geopolitičara postojao je plan da nakon pobede nad boljševicima država bude podeljena na nekoliko država koje bi bile praktično kolonije vodećih svetskih sila. Pre svega se radilo o Francuskoj, Velikoj Britaniji, Japanu u SAD. Trebalo je da one uspostave sistem protektorata nad ogromnom državom. Kako se to završilo, dobro znamo", objašnjava za Sputnjik ruski istoričar Jevgenij Spicin.

Books

Najstarija njemačka javna knjižnica otkrivena u Kölnu: Masivna zgrada iz II stoljeća nekad je čuvala 20.000 svitaka

Keln
Ekipa iz rimskog-germanskog muzeja u Kölnu prošle je godine otkrila skupinu zidova tijekom iskapanja pored protestantske crkve - i, kako se posao nastavio, bili su zapanjeni kada su pronašli oznake karakteristične za drevnu knjižnicu
Arheolozi su u centru Kelna otkrili najstariju javnu biblioteku u Nemačkoj. Tim Rimsko-nemačkog muzeja iz Kelna otkrio je zidove biblioteke odmah pored protestantske crkve.

Odmah im je, piše Gardijan, bilo jasno da je reč o rimskom građevini, posebno zato što su upravo Rimljani oko 50. godine osnovali Keln pod imenom Kolonija. Ipak, iznenadila ih je veličina ostava u zidovima - imali su dimenzije 80 puta 50 centimetara.
Keln

Treasure Chest

Pronađeno blago iz riznice gruzijske kraljice Tamare

Kraljica Tamar
© wikipediaKraljica Tamar, slika mađarskog umjetnika Mihályja Zichya (1880)
Kutija sa 250 novčića, uključujući neke koji datiraju iz 12. vijeka, iz perioda gruzijske kraljice Tamare, pronađena je u ruševinama Samšvildea, ograđenog grada i arheološke lokacije u južnoj Gruziji, saopšteno je iz gruzijskog Ministarstva za obrazovanje, kulturu i sport.

Novčići su pronađeni u drvenoj kutiji zakopanoj ispod poda dvorane utvrđenog grada.
Kraljica Tamara

Treasure Chest

Zlatni rimski prsten, sa žigom boginje pobjede, pronađen u Velikoj Britaniji

Zlatni rimski prsten pronađen u Velikoj Britaniji
Džejson Mejsi otkrio je zlatni rimski prsten, koji se smatra jednim od najznačajnijih arheoloških otkrića u tom delu Velike Britanije, prenosi Bi-Bi-Si.

Zlatni prsten sa ugraviranim žigom Viktorije, rimske boginje pobede, otkriven je na polju blizu Krukerna.

Prsten je izrađen od 48 grama 24-karatnog zlata, a Mejsi je takođe otkrio još 60 rimskih novčića.

Stručnjaci Britanskog muzeja tek treba da utvrde starost, ali procenjuju da potiče iz perioda od 200. do 300. godine.

Zbog svega toga veruje se da se na lokalitetu nalazila "rimska vila visokog statusa"