Dobrodošli na Sott.net
Uto, 24 Stu 2020
Svijet za ljude koji misle

Tajna povijest
Karta

Hourglass

Dokazi su urezani u kamenu: Upečatljiv argument izgubljene visoke tehnologije u drevnom Egiptu

kamen
Većina ljudi zna za velika građevinska dostignuća dinastičkih Egipćana, poput piramida i hramova.

Mnoge knjige i video snimci prikazuju ogromnu radnu snagu kako kleše kamenje na vrućem pustinjskom suncu i pažljivo ga postavlja na svoje mesto. Međutim, neka od ovih neverovatnih dela ovi ljudi jednostavno nisu mogli da stvore tokom vremenskog okvira koje nazivamo dinastički Egipat.

Sve do 7. veka pre nove ere u Egiptu je bilo veoma malo gvožđa, jer je ovaj materijal počeo da se koristi svakodnevno tek kada su Asirci izvršili invaziju; zapravo, stari Egipćani smatrali su gvožđe nečistim metalom povezanim sa Setom, duhom zla koji je prema egipatskoj tradiciji upravljao centralnim pustinjama Afrike.

Pronađeno je nekoliko primera korišćenja gvožđa koji su prethodili Asircima, ali to su uglavnom bile male, ukrasne perle.

Osnovni problem koji nastaje je taj što u mnogim drevnim egipatskim nalazištima nalazimo fino izrađene radove od bazalta, granita, kvarcita i diorita, a to je vrlo tvrdo kamenje koje se ne može efikasno oblikovati čak ni alatima od očvrslog gvožđa. Tokom većeg dela istorije Egipta, alat za oblikovanje kamena sastojao se od kaljene bronze koja je mnogo mekša od gvožđa.

U ovom članku ćemo dati primere drevnog oblikovanja tvrdog kamena koje jednostavno nije moglo da bude stvoreno tokom dinastičkog egipatskog vremenskog okvira od oko 2.500 do 1.500 godina pre nove ere, kada većina akademika veruje da su napravljeni.

Dig

Na periferiji drevnog meksičkog grada Teotihuacana život nije bio tako loš

meksiko
© Reuters/ Gustavo Graf
Ljudi rade na jednom od obiteljskih stanova u La Ventilla, jednoj od najopsežnije iskopanih četvrti u drevnom gradu Teotihuacan, u San Juan Teotihuacan, na periferiji Mexico City, Mexico
Prema posljednjim arheološkim nalazima u gradu Teotihuacanu, nekada najvećem gradu oba američka kontinenta i središnje Amerike, čini se da u to doba, prije dvije tisuće godina, nejednakosti među ljudima nije bilo u tako zabrinjavajućim razmjerima kao što je to danas. Naime, za iskopavanja u predgrađu nekadašnjeg velegrada u ruševinama kuća pronađeni su unutarnji murali. Slažemo se da je to nešto što bismo očekivali u zgradama u središtu grada gdje bi živjeli bogati, prije nego na nekoj periferiji rezerviranoj za one siromašnije.

Čini se da život na periferiji i nije bio tako loš - rekao je za Reuters David Carballo, arheolog sa Sveučilišta u Bostonu koji je otkrio svijetlim bojama oslikane štukature na tri zgrade na kojima je iskopavanje počelo u srpnju.

Na njima su cvijeće i ptice koje pjevaju, a cjeloviti mural priziva rajske prizore iako se nalazi na nekih tri kilometra od središta Teotihuacana, što je za sve bilo iznenađenje. No nisu slikarije bile jedini dokaz dobrog života u predgrađu ovog grada na teritoriju današnjeg Meksika. Pronađen je, primjerice, žad, fino rezbarena kamena maska, školjke s meksičkih obala. Po tome je civilizacija koja je nastanjivala Teotihuacan bitno različita od ostalih starih civilizacija.
meksiko
© Reuters/Gustavo Graf
Arheolog Ruben Cabrera ističe ostatke zidnih slika na zidovima Patio od Jaguars u La Ventilla,

Christmas Tree

Najstarija svjetska poznata fosilna šuma pronađena je u kamenolomu New York

fosilna šuma
© William Stein / Christopher Berry / PA
Ostaci najstarije poznate šume otkriveni su u njujorškom kamenolomu. Fosili su stari 386 milijuna godina, a znanstvenici će sada pomoću njih imati prilike detaljnije proučiti kako se mijenjala klima tijekom tog dugačkog perioda.

"Charles je hodao kamenolomom kada je primijetio velike strukture koje nalikuju na korijen", rekao je paleontolog Christopher Berry sa Sveučilišta Cardiff u Velikoj Britaniji govoreći o Charlesu Ver Straetenu iz muzeja New York State Museum.

Ver Straeten otkrio je ove fosile 2008. godine u blizini grada Caira u New Yorku, piše New Scientist.

Korijenje od 12 metara

Na lokalitetu su pronađene tri vrste stabala. Jedno od njih pripada rodu Archaeopteris, koji karakteriziraju dugački korijeni, a kojemu se u kamenolomu korijenje protezalo i do 12 metara. Ova stabla slična su suvremenoj crnogorici i smatra se da su prva koja su razvila ravno zeleno lišće.

Država New York ima puno fosila drevnih stabala jer leži na starom planinskom lancu. Ovaj najnoviji fosilni nalaz nalazio se svega 40 kilometara udaljen od lokaliteta drevne šume za koju se do sada smatralo da je najstarija na svijetu.

Fosili i klimatske promjene

"Proučavanje ovih fosila moglo bi nam pomoći u borbi s klimatskim promjenama", kazala je evolucijska biologinja Sandy Hetherington sa sveučilišta Oxford.

"Razumijevanje kako se klima mijenjala u prošlosti ključno je za predviđanje onoga što će se dogoditi u budućnosti", dodala je.

Istraživanje naziva Mid-Devonian Archaeopteris Roots Signal Revolutionary Change in Earliest Fossil Forests objavljeno je 19. prosinca u časopisu Current Biology.

Beaker

Ljudski genom dobiven sa 5.700 godina stare žvakaće gume

skandinavka
© Tom Björklund
Umjetnička ilustracija o tome kako je mogla izgledati skandinavska osoba koja je žvakala drevni komad gume
Analiza "žvakače gume" starije od 5000 godina otkriva ne samo porijeklo drevne Skandinavke koja ju je žvakala već i boju njezinih očiju, bakterije iz usta i što je jela, kažu danski znanstvenici.

To je prvi put da je genom drevnoga čovjeka dobiven iz nečega što nisu kosti ili zubi, rekao je Hannes Schroeder sa sveučilišta u Kopehagenu, suautor istraživanja koje je u utorak objavljeno u časopisu Nature.

Taj dragocjeni izvor drevnog DNK, posebno iz razdoblja iz kojih su rijetki ljudski ostaci, tek je crnkasta smjesa dobivena od zagrijane kore breze koja se vrlo dobro sačuvala.

U prapovijesti se često žvakalo, što pokazuju otisci zubiju u kori breze.

Pasta koju su proučavali stručnjaci sa sveučilišta u Kopenhagenu otkrivena je tijekom arheoloških iskapanja koje je provodio muzej Lolland-Falster u Syltholmu, na jugu Danske.

Dig

U Grčkoj otkriveni kraljevski grobovi iz brončanog doba

grčka
© EPA
Zlatni privjesak na glavi egipatske božice Hathor - zaštitnice mrtvih
Arheolozi su otkrili dvije kraljevske grobnice u Grčkoj koje sadrže nakit i artefakte iz perioda od prije 3.000 godina, piše BBC.

Grobnice su otkrili Amerikanci i to u južnoj grčkoj regiji, na poluostrvu Peloponez. Kako kažu istraživači, njihovo otkriće će pokazati nove tragove o ranoj mikenskoj trgovini i kulturi.

U ovoj regiji 2015. godine otkrivena je još jedna važna grobnica za koju se pretpostavlja da pripada ranom vladaru grada.
grčka
© EPA
Zlatni prsten pokazuje život iz najranijih dana poljoprivrede

Pharoah

Statua male kraljevskog sfinge otkrivena u egipatskoj Minji

sfinga
Egipatska arheološka misija otkrila je malu kraljevsku statuu sfinge tokom iskopavanja u provinciji Minja, južno od glavnog grada Kaira, saopštilo je egipatsko Ministarstvo za antikvitete, prenosi agencija Sinhua.

"Statua napravljena od krečnjaka visoka je 35, a duga 55 centimetara", rekao je Gamal el Samastavi, generalni direktor Odeljenja Ministarstva za starine Srednjeg Egipta.

"Jasne i lepe karakteristike i detalji statue odražavaju veštine drevnog egipatskog vajara", dodao je Samastavi.
sfinga

Palette

Najstarija poznata špiljska umjetnost modernih ljudi pronađena u Indoneziji

špiljska umjetnost
© Ratno Sardi / Sveučilište Griffith
Znanstvenici su nedavno u Indoneziji otkrili primjerak špiljske umjetnosti koja prikazuje scenu lova, a koja je stara 44.000 godina, što ovaj prikaz čini najstarijim pronađenim špiljskim crtežom.

No, osim starosti slike, intrigantan je i njen sadržaj jer prikazuje skupinu figura koje predstavljaju hibride, odnosno pola životinje, a pola ljude (poznate kao therianthrope).

Ove životinje-ljudi prikazani su kako kopljima i užadi love bradavičaste svinje i patuljaste bivole, piše CNN.

Otkriveni apstraktni likovi mijenjaju naše mišljenje o ranoj ljudskoj spoznaji, navodi se u studiji koja je danas objavljena u časopisu Nature.

"Za mene je najfascinantniji aspekt našeg istraživanja taj da je najstarija špiljska umjetnost stara najmanje 44.000 godina, a da već ima sve ključne aspekte koji se odnose na modernu spoznaju; figurativnu umjetnost, pripovijedanje, životinje-ljude i religioznu misao", rekao je arheolog Maxime Aubert sa Sveučilišta Griffith.

Na indonezijskom otoku nalazi se mnogo drevne špiljske umjetnosti. Ista skupina arheologa 2014. godine na tom je području otkrila jedno od najstarijih nanošenja otisaka ruku koja su datirana prije 40.000 godina.

Područje bogato špiljskom umjetnošću

"Na području Sulawesija postoji najmanje 242 poznata nalazišta špiljske umjetnosti, a vjerojatno ih ima još na stotine koje nismo otkrili", rekao je Aubert.

Komentar: Može li ta špiljska umjetnost imati dublje značenje od prostog prikaza lova? Također je primjetno da su arheolozi impresionirani starošću ove slike, 44.000 godina, kada je tek nedavno 45.000 godina stara statua lava pronađena u Denisinoj špilji u Rusiji, a u Francuskoj postoji kružna građevina stara više od 100.000 godina za koju se vjeruje da su je sagradili neandertalci.


Dig

"Izgubljeni" drevni grad otkriven u Etiopiji nekada dio moćnog Aksumskog carstva koje je dominiralo Istočnom Afrikom i rivalom Rimom

etiopija
Arheolozi su otkrili ostatke grada utjecajne, ali vrlo malo poznate drevne civilizacije u Istočnoj Africi koja se povezuje sa porijeklom kršćanstva u Etiopiji.

Pokopano naselje koje krije jednu od najstarijih crkava u podsaharskoj Africi, bilo je naseljeno otprilike 1.400 godina prije nego što je nestalo oko 650. godine prije nove ere, pišu strani mediji.

Naziva Beta Samati, ovo naselje bilo je dio carstva ili Kraljevine Aksum. Međutim, prije njegovog otkrića arheolozi su smatrali da je to područje napušteno kada je vladajuća klasa carstva postavila svoj glavni grad na drugo područje.
etiopija

Colosseum

Na grčkom morskom dnu nalazi se rimska olupina iz oko 1. stoljeća n.e. koja je prevozila tisuće vinskih amfora

rimski brod
Sredozemno more dosad se pokazalo kao važan izvor arheoloških nalaza, uključujući ostatke kuća, raznih kompleksa, grobnica, groblja i nekoliko masivnih olupina brodova iz rimskog doba.

U blizini otoka Kefallinia u Grčkoj otkrivena je rimska brodska olupina, zajedno s teretom od 6000 posuda za hranu i vino iz vremena Isusa Krista, pokazalo je istraživanje koje je nedavno provela grupa grčkih učenjaka. Istraživanje je objavljeno u Journal of Archaeological Science.

Nazivali su ga brodolomom "Fiscardo", zbog neposredne blizine istoimenog ribarskog pristaništa.

"Brodolom je datiran između 1. stoljeća prije Krista i 1. stoljeća nove ere i jedno je od najvećih otkrivenih, do sada, u Sredozemnom moru za to razdoblje", piše u dokumentu.

Istraživači primjećuju da je brodski teret, koji je vjerojatno bio skladišten u trupu u pet slojeva, kada je otkriven, bio "u vrlo dobrom stanju", a sadržavao je tisuće amfora nalik izrazitoj vrsti rimskog lonca s uskim vratom i dvije ručke.
rimska olupina

Sherlock

Nisu trebali ljudi: Neandertalci su možda odgovorni za vlastito izumiranje

neandertalci

Neandertalci su možda jednostavno bili loše sreće jer su živjeli u malom broju
Iako se spekulisalo da su homo sapiensi istisnuli neandertalce koji su zbog toga izumrli, naučnici su otkrili nešto drugo...

Možda ipak nismo bili krivi - istraživanja smrti neandertalaca otkrila su da su naši rođaci gustih obrva i izduženih glava, umjesto da su ih nadmudrili homo sapiensi, izumrli isključivo zbog loše sreće koju su imali.


Komentar: Arheološki dokazi pokazuju da je neandertalska tehnologija "stagnirala" možda 150.000 godina, za razliku od ponekad brze i dosljedne inovacije koja se vidi u ljudskoj populaciji. Daljnji podaci, poput nepostojanja sofisticirane špiljske umjetnosti, podupiru činjenicu da su neandertalci prilično različiti od ljudi i da su u tom smislu bili u nepovoljnijem položaju.


Naučnici tvrde kako je stanovništvo neandertalca bilo toliko malo u vrijeme kada su moderni ljudi stigli u Evropu i na Bliski istok da ih je međusobno ukrštanje, prirodne promjene nataliteta i smrti kao i omjer polova uništili kao vrstu, piše The Guardian.

Neandertalci su populacija praljudi iz srednjeg paleolitika, nazvana prema fosilnim ostatcima nađenima 1856. u dolini Neandertal kraj Diseldorfa, Njemačka. Živjeli su u Evropi, na Bliskom istoku i u zapadnoj Aziji između 250.000 i 30.000 godina prije Hrista. Mnogi antropolozi vide u neandertalcima izumrlu pobočnu lozu čovječanstva.

Zavisno od mišljenja o njihovoj bliskosti sa današnjim ljudima, dio naučnika smatra ih podvrstom (homo sapiens neanderthalensis) unutar vrste homo sapiens, dok ih drugi izdvajaju kao posebnu vrstu homo neanderthalensis, što podržavaju novija paleogenetička istraživanja.

Često predstavljeni kao jednostavni, tupasti rođaci modernih ljudi, neandertalci su zapravo imali sličan mozak i razvoj kulture kao homo sapiensi. Iza sebe su ostavili niz složenih alata, oslikanog nakita i umjetnosti u španskim spiljama.