Tajna povijest
Fosilizirani gušter, pronađen u jugoistočnoj Aziji u komadu jantara, star je oko 99 milijuna godina, utvrdili su znanstvenici s Floride.
To znači da je to najstariji primjerak te vrste i "izgubljena karika" za znanstvenike koje istražuju reptile.
Gušter je oko 75 milijuna godina stariji od dosadašnjeg najstarijeg primjerka, ističu znanstvenici Prirodoslovnog muzeja Floride, koji su objavili otkriće ovoga tjedna.
Ostaci pronađeni u rudniku
Pronađen je prije nekoliko desetljeća u jednom rudniku s još starih i dobro očuvanih fosila reptila, no analiziran je tek nedavno.
"Bilo je nevjerojatno uzbudljivo vidjeti te životinje prvi put", rekao je Edward Stanley, jedan od znanstvenika.
Znanstvenici smatraju da je životinja nalik kameleonu bila mladunče kada je zapela u smoli trčeći kroz tropsku šumu u sadašnjem Mijanmaru.
Među fosilnim ostacima pronađeni su i mekušci, što je veoma rijetko na ovakvim lokacijama. Lokacija se nalazi u Patagoniji i obuhvata površinu od 60.000 kvadratnih kilometara.
Razne crtarije po pećinama, koje datiraju iz vremena kada pismo još nije niti postojalo, raširene su od Australije preko Europe pa sve do Južne Amerike, svjedočeći o tome kako je ljudska vrsta oduvijek dijelila tu iskonsku potrebu za umjetničkim izražavanjem, u kojem god podneblju živjela. Naravno, ovakve se lokacije nalaze i u Africi, kolijevci čovječanstva, a jedna od posljednjih na toj listi jest Wadi Sura II, pećinsko skrovište otkriveno 2002. godine u egipatskoj Zapadnoj pustinji, dijelu divovske Sahare. Tamo su znanstvenici pronašli niz jednostavnih crtarija raznih životinja, ali i barem 13 jasno ocrtanih otisaka ruku, za koje se vjerovalo kako su pripadali maloj djeci te su nastali prije 6 000 do 8000 godina.
Jedan od najvećih evropskih kompozitora klasične muzike je zapravo bio afričkog porekla. Njegova majka je bila Maorka, pripadnica afričkih muslimana koji su osvojili neke delove Evrope i vladali Španijom 800 godina.
Za ovako ozbiljnu tvrdnju potrebni su i ozbiljni dokazi. Možemo poći od Betovenovih savremenika poput Frau Fišera, njegovog bliskog prijatelja koji ga je opisao kao “crno-smeđe puti”. Nemački antropolog Frederik Herc je naveo da je Betoven imao negroidne osobine, taman ten i ravan, debeo nos.
Emil Ludvig je u svojoj knjizi “Betoven” rekao da kompozitor uopšte nije imao fizičke osobine Nemca i da je imao prilično taman ten, dok je Fani Đanatasio del Rio rekla da je imao širok nos i taman ten kao mulat.
Newsweek je čak 1991. godine naveo da se afrocentrizam prožimao kroz celu ljudsku istoriju, od Australopitekusa preko izumitelja matematike, pa sve do crnog kompozitora Betovena.
Naravno, ima i onih koji ne podržavaju te tvrdnje, poput Alesandre Komini i Donalda MekArdija. Oni su došli do zaključka da u Betovenovom genealoškom stablu nije bilo Afrikanaca.
Dakle, vekovima su nas obasipali lažnim informacijama. Međutim, danas među crncima ima dovoljno istaknutih naučnika koji mogu da opovrgnu sve te lažne informacije.
Možemo samo da se nadamo da će objavljivanje ovakvih informacija motivisati ostale da ne veruju svemu što im se servira.
Arheolozi su pored jedne mumije u Kini pronašli najstariji sir na svijetu, koji datira još iz 1615. godine prije nove ere.
Sir je otkriven na vratu i grudima mumije iz bronzanog doba.
On je bio vakumiran vijekovima u pustinji Takla Makan, gdje su ga suh vazduh, slana zemlja i grobnica čuvali od raspadanja.

Približne granice prostiranja Panonskog mora tokom epohe miocena (sa prikazanim granicama današnjih država)
Panonsko more prije pet do šest milijuna godina "napustilo" je naše prostore. Ipak, još i danas je moguće naići na dokaze o postojanju tog mora, pa čak i na njegove ostatke. Najnoviji dokaz otkriven je u BiH nedaleko od Gračanice, uz cestu Gračanica - Orašje. U zaseoku Borik na prostoru grada Soko postoje iskopine koje sadrže goleme količice sedimenta, šljunka i pijeska, za koji kažu stručnjaci da su ostatak Panonskog mora. Najveća potvrda o postojanju Panonskog mora su fosili školjaka i morski organizmi.
U zaseoku Delići, šest kilometara od Gračanice, gotovo svaka kuća ima svoju kolekciju okamenjenih školjaka.
- Nedaleko od kuće čistili smo njivu. Bilo je tu svakakvog raslinja koje smo vadili. Na dubini od oko 70 centimetara pronašao sam prvu školjku. Ostao sam u čudu. To me je zainteresiralo pa sam počeo kopati okolo po njivi i našao sam ih još nekoliko. Sakupio sam ih dovoljno za svoju zbirku - kaže Mehmed Delić iz istoimenog zaseoka u blizini grada Soko. Dodaje da su mu stručnjaci iz Sarajeva rekli da su fosili školjaka koje je pronašao stari oko pet milijuna godina.
Zahvaljujući nedavnom istraživanju znanstvenika s Chinese Academy of Sciences iz Pekinga i University of Colorado Boulder, konačno je potvrđeno kako su fosilni ostaci divovske ptice pronađene na arktičkom otoku Ellesmere uistinu pripadali divovskoj ptici iz roda Gastornis, koja prije 53 milijuna godina tumarala bespućima tada relativno toplog Arktika.
Jedan izraelski dečak je tokom školskog izleta pronašao statuu staru 3.400 godina, saopštili su arheolozi.
Ori Grinhut je sa drugovima bio je na ekskurziji nedaleko od Jordanske doline kada je pronašao kamen na kojem je primetio ljudski lik.
Glinenu figurinu žene dečak je odneo kući, a roditelji su mu rekli da treba svoj pronalazak da prijavi vlastima.
Arheolozi su utvrdili da je reč o figurini koja datira iz 13. do 15. veka pre naše ere.
Kako navodi časopis Plos one, mezari koji pripadaju trojici muškaraca porijeklom sa sjevera Afrike, okrenuti su prema Kibli.
Gliptodonti su lutali Južnom Amerikom milionima godina sve do poslednjeg ledenog doba, kad su neki narasli skoro kao jedan prosečan automobil. Ova izumrla vrsta imala je neprobojni "štit", pa ih je to i svrstalo u grupu oklopnika.
"Gliptodonte treba da smatrate delom porodice džinovskih oklopnika", rekao je Frederik Delsuk iz Nacionalnog centra za naučna istraživanja u Francuskoj.
Doktor i njegove kolege su uz pomoć kompjutera predvideli i rekonstruisali neke sekvence DNK predaka oklopnika, na osnovu gena živih vrsta.