Dobrodošli na Sott.net
Čet, 02 Pro 2021
Svijet za ljude koji misle

Tajna povijest
Karta

Info

Čile, istorija i običaji: Život uz najstarije mumije na svetu

chile mummy
© UNIVERSITY OF TARAPACÁ
Narod Činčoro je mumificirao decu - u ovom slučaju procenjuje se da se radi dečaku od šest ili sedam godina - baš kao i odrasle
U jednom gradu na severu Čilea nije neuobičajeno da stanovnici naiđu na drevne mumije.

"Možda bi nekim ljudima bilo neobično da žive nad grobljem, ali mi smo se navikli", kaže Ana Marija Nieto, koja živi u čileanskom lučkom gradu Arika.

Arika, na granici sa Peruom, izgrađena je na peščanim dinama pustinje Atakama, najsuvlje pustinje na svetu.

Ali dugo pre nego što je ovaj obalski grad osnovan u 16. veku, oblast je bila dom naroda Činčoro.

Comet

Nalazište Gobekli Tepe: Simboli pričaju priču o razornom udaru kometa koji je izbrisao civilizaciju prije 13.000 godina

Comet
© NOIRLab/NSF/AURA/J. da Silva
Njegovo inzistiranje kako je visokorazvijenu ljudsku civilizaciju izbrisala globalna katastrofa, koje se sada sjećamo samo preko mitova i biblijskih priča o Noi i poplavi, stručnjaci su ismijavali od kada je prvi put govorio o tome još sredinom devedesetih, piše Daily Mail.

Dokazi u Turskoj

Hanckokova najnovija knjiga 'Magicians Of The Gods' predstavlja nalaze sa svih strana svijeta, a tvrdi i kako je mini ledeno doba koje je prekrilo planet prije 13.000 godina posljedica udara kometa koji je prouzročio razarajuće potrese i tsunamije.

Neki od njihovih najuvjerljivijih, doduše pomalo neobičnih, dokaza otkriveni su pri iskopavanju u Turskoj, na nalazištu Gobekli Tepe. Hanckok tvrdi kako je tamo pronašao najznačajnije djelo monumentalne arhitekture na Zemlji.

Unatoč detaljnim opisima u knjizi, u kojoj se svaki dokaz detaljno objašnjava, Hanckok je naišao na uobičajeno negiranje kada mu je knjiga izdana 2015.

Nazivali su ga sanjarom, zaluđenim amaterom, a često se navodilo njegovo uvjerenje kako su halucinogene droge pravi intelektualni stimulanti. Ova glupost je arheologija za nadrogirane hipije, govorili su njegovi protivnici..

Tako da, kada je prošloga tjedna objavljeno istraživanje koje je potvrdilo brojne njegove tvrdnje te dokazalo kako je svih 20 godina bio u pravu, možda ni ne iznenađuje kako je objava primila najmanju moguću količinu medijske pažnje.

Komentar: Povezani članci: Za više o starim saznanjima i nedavnim otkrićima o povijesti našeg planeta s cikličkim katastrofama, pogledajte:


Boat

Rijedak kanu Maya, star više od 1000 godina, pronađen je potopljen u slatkovodnom bazenu u južnom Meksiku

kanu maje
© Twitter
U Meksiku otkriven hiljadu godina star kanu koji su koristili Maje
U južnom Meksiku otkriven je očuvani drveni kanu koji su koristili drevni Maje, a za koji se procjenjuje da je star više od hiljadu godina, juče su saopštili službenici.

Veoma rijedak kanu pronađen je gotovo potpuno netaknut, potopljen u slatkovodnom bazenu poznatom kao vrtača, u blizini ruševina Čičen Ice, nekada velikog grada Maja u kojem se mogu pronaći pomno izrezbareni hramovi i visoke piramide.

Dig

250.000 godina stara mala lubanja otkrivena u Južnoj Africi prvo je dijete pronađeno od drevne ljudske vrste

pronalazak homo naledi
Tim međunarodnih i južnoafričkih istraživača otkrio je fosilne ostatke djeteta ranog hominida u jednoj pećini u Južnoj Africi.

Tim naučnika je izvijestio o otkriću dijelova lobanje i zuba djeteta vrste Homo naledi, koja je izumrla prije gotovo 250.000 godina, a riječ je o djetetu koje je imalo između četiri i šest godina, prenosi AP.

Fosilni ostaci pronađeni su u udaljenom dijelu pećine, što sugeriše da je tijelo tamo stavljeno namjerno, u nečemu što bi mogla biti neka vrsta grobnice.

Homo naledi vrsta je u rodu Homo, srodna savremenoj ljudskoj vrsti Homo sapiens.

Ovu su vrstu 2015. godine otkrila dva speleologa u pećinskom kompleksu Rising Star Cave u južnoafričkoj pokrajini Gauteng, 50 kilometara sjeverozapadno od Johanesburga.

Zaključak da je Homo naledi živio između 236.000 i 335.000 godina i da nije izumro mnogo ranije, a do koga su došli naučnici, pokazuje da je porodično stablo Homo raznovrsnije nego što se prvobitno mislilo.

Komentar: Pogledajte i:


Hammer

Recenzija knjige: "Mao’s Great Famine" Franka Diköttera

Mao's Great Famine
Kad biste nekoga pitali koja je najgora civilizacijska katastrofa 20. stoljeća, vjerojatno bi rekao jedan od svjetskih ratova. A to su svakako valjani prijedlozi s obzirom na ogromne gubitke života i dalekosežne posljedice dvaju sukoba.

Odgovor za koji je manje vjerojatno da ćete čuti je Veliki skok naprijed. To je bio ekonomski plan koji je između 1958.-1962. provodio predsjedavajući Mao Zedong za brzu industrijalizaciju Kine kroz masovnu kolektivizaciju zemlje i prisilno preseljenje radnika u komune. Rezultat je bila glad kojoj nema premca u ljudskoj povijesti.

Ovom događaju se posvećuje relativno malo pažnje za razliku od drugih zločina protiv čovječnosti, ali broj mrtvih bio je veći od svih zločina Hitlera, Staljina, Franca, Pola Pota i Mussolinija zajedno.

Frank Dikötter, profesor humanističkih znanosti na Sveučilištu u Hong Kongu, istražuje ovu katastrofu u drugoj knjizi svoje trodijelne serije o Kini pod komunizmom, Mao's Great Famine [Maova velika glad, op. prev].

Blue Planet

Vikinzi su došli do Azora prije Portugala, otkriva nova studija

Viking
© AFP / Andy Buchanan
Došli su iz zemlje leda, snega i ponoćnog sunca - ali su ipak završili destinacijama sa blagom klimom. Ovo je zaključak istraživača koji su otkrili dokaze koji podržavaju ideju da su se Vikinzi naselili na obalama Azora nekoliko stotina godina pre nego što su Portugalci stigli 1427.

S obzirom da se Vikinzi obično povezuju sa ledenim severom, tvrdnja je zapanjujuća. Ipak, zasniva se na nauci, kaže grupa međunarodnih istraživača koji su nedavno analizirali sedimente jezera na Azorima, arhipelagu u srednjem Atlantiku.

Utvrđeno je da su oni bogati organskim jedinjenjima koja se nalaze u izmetu krava i ovaca. Istovremeno, utvrđeno je da ovi uzorci sadrže visoke nivoe ćumura, ali su imali malo polena autohtonog drveća.

Komentar: Ovo dolazi nakon još jednog otkrića koje pokazuje da su Vikinzi 'prvi' koji su (ponovno) otkrili Novi svijet Sjeverne Amerike: Vikinzi su bili prisutni u Sjevernoj Americi 1021., sugerira nova studija

Imajte na umu da se vjeruje da je Azore nastanjivala druga skupina ljudi mnogo prije Vikinga: Drone finds lost tomb with 72 ancient skeletons from extinct Canary Islands civilization


Attention

Klimatske promjene su potaknule lov na vještice... Nekada i sada

Witch Burns
© Landover Baptist Church
Europski lov na vještice od 15. do 17. stoljeća bio je usmjeren na vještice za koje se smatralo da su odgovorne za epidemije i neuspjehe uroda povezane s padom temperatura u Malom ledenom dobu. Vjerovanje da zli ljudi negativno utječu na klimu i vremenske obrasce bilo je "konsenzus" mišljenja tog vremena. Koliko je ta jeziva predodžba slična današnjoj, često ponavljanoj, mantri da čovjekova djela kontroliraju klimu i dovode do katastrofalnih posljedica?

Inquisitor Kramer
© CO2 Coalition
Prvi opsežni europski lov na vještice poklopio se s niskim temperaturama dok se kontinent udaljio od blagotvorne topline srednjovjekovnog toplog razdoblja (850. do 1250. godine). Sve veća hladnoća koja je započela u 13. stoljeću dovela je do skoro pet stoljeća napredovanja planinskih ledenjaka i produljenih razdoblja kišnog ili hladnog vremena. Ovo vrijeme prirodno uzrokovanih klimatskih promjena bilo je popraćeno neuspjehom uroda, glađu, rastućim cijenama, epidemijama i masovnom depopulacijom.

Climate Change Witch Hunts
© CO2 Coalition
Veliki sustavni lov na vještice započeo je 1430-ih, a kasnije u tom stoljeću ih je potaknuo alzaški dominikanski fratar i papinski inkvizitor po imenu Heinrich Kramer. Na Kramerov poticaj, papa Innocence VIII izdao je encikliku kojom se ovim papinskim ediktom propisuje progon i iskorjenjivanje vještica koje mijenjaju vrijeme. Najgora zlostavljanja inkvizicije i kasniji sustavni lov na vještice djelomično su osnaženi ovim dekretom.

Ovo početno razdoblje nižih temperatura i pada usjeva nastavilo se kroz prvih nekoliko desetljeća 16. stoljeća, kada je lagano zatopljenje bilo popraćeno poboljšanjima u žetvi. Jasno je da je progon vještica koje mijenjaju vrijeme bio uspješan!

Na nesreću za ljude kasnog srednjeg vijeka, četrdesetak godina laganog zatopljenja izazvalo je jače zahlađenje. Ljeto 1560. donijelo je povratak hladnoće i vlage što je dovelo do ozbiljnog pada žetve, propadanja usjeva i povećanja smrtnosti dojenčadi i epidemija. Imajte na umu da je ovo bila agrarna kultura opstanka, koja je gotovo u potpunosti ovisila o godišnjoj žetvi da bi preživjela. Jedna loša žetva se mogla tolerirati, ali uzastopni neuspjesi bi izazvali užasne posljedice, što se doista i dogodilo.

Comet 2

Zašto je svijet 536. potonuo u tamu?

moon eclipse
© NASA/Hinode/XRT
Mjesec koji prolazi ispred Sunca tijekom pomrčine Sunca 4. siječnja 2011.
Probudite se u mračno, turobno jutro. Već 547. dan zaredom.

Prije samo 18 mjeseci bili ste vrijedan farmer koji se pripremao za još jednu sezonu obilnih usjeva.

Ali onda se nebo smračilo.

Od početka 536. do 537. ostalo je mračno. Preko većeg dijela istočne Europe i cijele Azije, proljeće se pretvorilo u ljeto, a jesen je ustupila mjesto zimi bez ijednog sunčanog dana. Poput tamne zavjese nad suncem, milijuni ljudi diljem najnaseljenijih zemalja svijeta škiljili su kroz zamagljene uvjete, udisali su gušeći gusti zrak i izgubili su gotovo sve usjeve na koje su se oslanjali pri žetvi.

Ovo nije radnja distopijske TV drame ili fantastične "dokufikcijske" produkcije.

Ovo je bila surova stvarnost za milijune ljudi koji su proživjeli to doslovno mračno vrijeme ili, kako su neki povjesničari izjavili, najgoru godinu ikada da budete živi.

Komentar: Šteta je vidjeti kako se istraživački trend od prije 15-20 godina udaljio od kometa kao vjerojatnog uzroka iznenadnih katastrofalnih klimatskih promjena. Međutim, dobro je vidjeti da barem neka klimatska znanost priznaje da je jedina klimatska promjena vrijedna zabrinutosti ona iznenadna, PRIRODNO UZROKOVANA.

Ipak shvaćamo. Kometi su jednostavno previše za ljude. Zastrašujuće je o tome i razmišljati i kosi se s previše uvjerenja.


Info

Nova studija pokazuje da bi Homo Bodoensis mogao biti predak modernih ljudi

Homo Bodoensis
© Oggito
Međunarodni tim istraživača, među kojima je jedan od vodećih autora Predrag Radović, asistent na Odeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, najavio je imenovanje nove vrste fosilnog čoveka - Homo bodoensis.

Vrsta Homo bodoensis je živela u Africi tokom srednjeg pleistocena, pre oko pola miliona godina, i bila je direktni predak modernog čoveka, saopštio je FIlozofski fakultet.

Srednji deo pleistocenske epohe je trajao između 774 000 i 129 000 godina pre sadašnjosti i veoma je važan za evoluciju čoveka zato što se tokom ovog intervala pojavljuju predstavnici naše vrste (Homo sapiens) i naši najbliži rođaci, neandertalci (Homo neanderthalensis). Međutim, evolucija čoveka tokom srednjeg pleistocena je vrlo kompleksna, a istraživači se nadaju da će definisanje Homo bodoensis-a barem delimično razjasniti ovo zagonetno, ali važno poglavlje u ljudskoj evoluciji.

Chalkboard

Najstariji primjer primijenjene geometrije na svijetu - star 3700 godina

Si.427
© UNSW Sydney
Si.427 je ručna ploča iz 1900-1600 prije Krista, koju je izradio starobabilonski geodet. Napravljena je od gline i geodet je po njoj pisao olovkom.
Matematičar sa Sveučilišta New South Wales otkrio je podrijetlo primijenjene geometrije na glinenoj ploči staroj 3700 godina koja se više od stoljeća skrivala na vidnom mjestu u muzeju u Istanbulu. Ploča - poznata kao Si.427 - otkrivena je krajem 19. stoljeća u današnjem središnjem Iraku, ali njen značaj nije bio poznat sve dok danas nije otkriven istraživački rad znanstvenika sa Sveučilišta New South Wales.

Najuzbudljivije je da se smatra da je Si.427 najstariji poznati primjer primijenjene geometrije, a u istraživanju objavljenom u Foundations of Science, otkriva se i uvjerljiva ljudska priča o mjerenju zemljišta.

"Si.427 datira iz starobabilonskog razdoblja - 1900. do 1600. godine prije Krista. To je jedini poznati primjer katastarskog dokumenta iz starobabilonskog razdoblja, što je plan koji koriste geodeti za definiranje granica zemljišta. U ovom slučaju, govori nam o pravnim i geometrijskim detaljima o polju koje je podijeljeno nakon što je dio rasprodan", kaže vodeći istraživač dr. Daniel Mansfield s Fakulteta matematičke i statističke znanosti Sveučilišta New South Wales.