Naučnici kažu da je tvrda bjeličasta supstanca koja je hiljadama godina stajala u polomljenom ćupu ispod egipatskog pustinjskog pjeska "vjerovatno najstariji arheološki čvrsti ostatak sira ikada pronađen".Arheolozi su do otkrića došli dok su raščišćavali pijesak oko grobnice iz vremena 19. dinastije faraona, u Sakari, ogromnoj nekropoli antičkog Memfisa. Grobnica Ptamesa, gradonačelnika antičkog Memfisa, otkrivena je najprije 1885. ali ju je progutao pijesak pa je ponovo pronađena 2010.
Bjeličasta masa je pronađena tokom iskopavanja između 2013. i 2014, zajedno s tkaninom koja je možda bila korišćena da prekrije posudu, a možda da očuva njen sadržaj, navedeno je u istraživanju objavljenom u ovonedjeljnom izdanju časopisa Analitikal kemistri (Analytical Chemistry). Sir star 3.200 godina je bio napravljen od mješavine kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka.
"Bio je izložen hiljadama ciklusa hidratacije i dehidratacije zbog kiša i izlivanja Nila a veoma alkalno okruženje je transformisalo sve masti i nije bilo moguće koristiti konvencionalne tehnike", rekao je vodeći naučnik u istraživanju Enriko Greko.
Pravljenje sira je prikazano na zidnim slikama u grobnicama starih Egipćana počevši od 2.000 godine prije nove ere. Takođe, istraživanje iz 2012. je pokazalo da najraniji dokazi o pravljenju sira u sjevernoj Evropi sežu do šestog milenijuma prije nove ere.
Ranije pronađeni ostaci sireva su obično bili pripisivani prirodno fermentisanom mlijeku poput jogurta ili kefira, ali otkriće u Sakari nije pokazalo nikakve tragove proteina iz prirodne fermentacije mlijeka, rekao je Greko.
"Zbog toga možemo reći da je ovo najstariji tvrdi sir pronađen do danas", naveo je on.
Komentar: DNK otkrila da su dvije drevne civilizacije u Grčkoj, Mikenjani i Minojci, genetski potekli od ranih neolitika iz Turske