Tajna povijestS


Snakes in Suits

Ubojita ostavština Henryja Kissingera

kisinđer
© AFPBivši američki državni tajnik Henry Kissinger nazočio je ceremoniji u Berlinu u siječnju 2020.
Ništa značajno nije ukazivalo na rođenje Heinza Alfreda Kissingera 27. maja 1923. u Njemačkoj jevrejskoj porodici u Furthu, gradu u Bavarskoj. Umro je u srijedu u 100. godini.

Godine 1938., kada je imao 15 godina, on i njegova porodica pobjegli su iz nacističke Njemačke u New York prije Kristalne noći. Kada je adolescent Heinz postao Henry u SAD-u, a da je zadržao svoj jak njemački naglasak, niko nije mogao predvidjeti da će kao odrasla osoba naručiti ubistvo stotina hiljada ljudi i kao rezultat toga postati milioner.

Godine 1943., u dobi od 20 godina, Kissingera je regrutirala američka vojska. Iste godine je postao američki državljanin. Služio je u vojnoj obavještajnoj diviziji zbog tečnog znanja njemačkog jezika i stavljen je na čelo tima u okupiranoj Njemačkoj od SAD-a zadužen za denacizaciju.

Nakon rata, Kissinger je pohađao Harvard, diplomirao političke nauke 1950. i doktorirao 1954. Dok je još bio u školi 1952. godine, radio je za Odbor za psihološku strategiju američke vlade, koji je oformila Bijela kuća 1951. za propagandu protiv komunizma kao podršku SAD-u i "demokratiji". Bilo je to tokom američke invazije na Koreju kada su američke snage ubile milione ljudi.

Dig

Arheolozi u Peruu iskopali 73 neoštećene mumije s maskama

Mumija sa maskom
© PUCP Arheološki program "Dolina Pachacámaca", objavljen pod CC BY-SA 4.0Mumija sa maskom
Na arheološkom nalazištu Pačakamaku u Peruu arheolozi su iskopali 73 odlično sačuvanih mumija, od kojih neke sadrže izrezbarene maske.

Arheološka otkrića napravili su arheolozi Papskog katoličkog sveučilišta u Peruu. Iskopavanja je predvodio profesor Krzysztof Makowski u Pachacámacu južno od Lime, piše na blogu Archeowieści.

Pronađene mumije se datuju između 800. i 1100. godine. U tom periodu je bio procvat Carstva Vari. Kultura Vari je poznata po dobro očuvanim mumijama, izuzetnoj umjetnosti koja je vidljiva na keramičkim posudama i tkanini. U njihovoj kulturi prakticiralo se žrtvovanje ljudi i upotrebljavali su halucinogene supstance tijekom ritualnih aktivnosti.

Na pojedinim mumijama bile su postavljene maske izrađene od drveta ili gline, poznate kao "lažne glave". Mumije su bile umotane u tkaninu, od kojih su neke bile jako šarene, i vezane konopcem. U grobovima su bile i bogato dekorisane keramičke posude.

Komentar: Pogledajte i: Vari kultura: Netaknuta grobnica otkriva kraljevske tajne drevnog naroda u Peruu


Bacon

Rani ljudi srednjeg paleolita imali raznovrsniju ishranu nego što se pretpostavljalo

U studiji objavljenoj u časopisu Scientific Reports, istraživači Senckenberg centra za ljudsku evoluciju i paleookoliš (SHEP) na Sveučilištu u Tübingenu pokazuju da su ljudi ranog srednjeg paleolitika imali raznolikiju prehranu nego što se dosad mislilo.
planina
© TISARPOtprilike 81 000 do 45 000 godina staro mjesto iskopavanja u južnim planinama Zagros, Iran
Analiza jednog lokaliteta u planinama Zagros u Iranu otkriva da su prije oko 81.000 do 45.000 godina lokalni hominini lovili kopitare, kao i kornjače i mesoždere. Ptice su takođe mogle biti na meniju.

Još u gornjem paleolitiku, najranijem razdoblju paleolitika, preci modernih ljudi učinkovito su lovili male i velike sisavce. "Prema različitim studijama, hominini kasnijeg srednjeg paleolitika - razdoblja od prije 300.000 do 45.000 godina - hranili su se prvenstveno kopitarima.

Međutim, sve je više dokaza da su, barem povremeno, kornjače, ptice, zečevi, ribe i mesojedi sisari također bili na jelovniku neandertalaca i njihovih srodnika", objašnjava Mario Mata-Gonzalez, prvi autor nove studije i doktorand na sveučilište u Tübingenu.

"Rekonstrukcija prehrambenih navika ranih hominina jedan je od glavnih ciljeva arheozooloških studija, koje bacaju svjetlo na to kako su se naši preci prilagođavali različitim okruženjima i komunicirali s njima", navodi on.

Map

"Đavolja crkva" u Finskoj ima jedinstvenu rezonancu zbog koje posjetitelji 'osjete prisutnost duha', kažu znanstvenici

špilja
Znanstvenici su otkrili tajnu jedinstvene rezonancije u špilji Pirunkirkko u Nacionalnom parku Koli u regiji Sjevernoj Kareliji na istoku Finske, zbog koje mnogi posjetitelji da tvrde kako "osjećaju prisutnost duha".

Svake godine tisuće hrabrih posjetitelja upućuju se u špilju Pirunkirkko, što na finskom znači "Đavolja crkva" u nadi da će "čuti đavla i razgovarati s njim".

Riječ je o pukotini u obliku slova Z dugoj svega 34 m.

'Neka posebna energija'

Analiza špilje otkrila je prisutnost jedinstvenog fenomena rezonancije koji pojačava i produžuje zvukove na određenim frekvencijama. Stručnjaci tvrde da taj fenomen nastaje stojnim (ili stacionarnim) valom između glatkih paralelnih zidova špilje, generirajući ton na prirodnoj frekvenciji špilje koja iznosi 231 Hz.

"Fizičar ovdje danas čuje rezonanciju, šaman može osjetiti prisutnost neke posebne energije, a u prošlosti su ljudi možda osjećali prisutnost duha... svaki prema svojem iskustvu", tumače arheologinja Riitta Rainio i muzikologinja Elina Hytönen-Ng sa Sveučilišta u Istočnoj Finskoj.

Comet

SOTT Fokus: Kozmički kontekst grčke filozofije - Deveti dio

Latona (Leto) and Her Children
© William Henry Rinehart, 1870., Met Museum; https://www.thecollector.com/apollo-and-artemis-greek-mythology/Latona (Leto) i njezina djeca, Apolon i Dijana
Idemo sada na trenutak u drugom smjeru, gdje Diogen spominje neobičnu razmjenu u svojoj knjizi Sokratov život.
Za razliku od većine filozofa, on nije imao potrebu putovati, osim kada je trebao ići na ekspediciju. Ostatak života ostao je kod kuće i sve žešće raspravljao sa svakim tko bi s njim razgovarao, s ciljem ne da promijeni svoje mišljenje, već da dođe do istine. Kažu da mu je Euripid dao Heraklitovu raspravu i pitao ga je za mišljenje o njoj, a da je njegov odgovor bio: "Dio koji razumijem je izvrstan, kao i, usuđujem se reći, dio koji ne razumijem; samo bi za to bio potreban delski ronilac."[1]

Komentar:


Gold Coins

Pakistan: Arheolozi su iskopali posudu s bakrenim novčićima u prvom velikom otkriću u 93 godine u Mohenjo Daru

Copper Coins
© Ary News
Mohenjo Daro je bio grad civilizacije doline Inda koja se razvijala od 2.500 do 1.900 godine p. n. e. Niko ne zna zašto je ona nestala, ali arheolozi i dalje ne odustaju od svoje potrage.

Kada razmišljamo o drevnim civilizacijama, iz više razloga postoje neke koje se ističu više od drugih: Egipat, Mezopotamija, Kina itd. Međutim, malo se govori o civilizaciji doline Inda, otkrivenoj početkom 20. stoljeća: nalazište Mohenjo-Daro, u današnjem Pakistanu, jedno je od rijetkih gdje su arheolozi došli do važnih otkrića u vezi s tim.

Ruševine u njemu napravljene su od čerpića i prostiru se na površini od 240 hektara, iako se procjenjuje da je istražena samo trećina nalazišta. No, ono što je dosad otkriveno pokazuje da se radi o najbolje očuvanom urbanom naselju u južnoj Aziji, koje datira iz 3. tisućljeća p.n.e.

Compass

Najstariji europski kompas pronađen u olupini broda u Estoniji

brod
© Estonski pomorski muzejOlupina pronađenog broda
Pronađena je olupina srednjovjekovnog broda u Estoniji na kome se nalazio i najstariji preživio suhi kompas u cijeloj Europi.

Suhi kompasi počinju da se pojavljuju oko 1269. godine u srednjovjekovnoj Europi i 1300. godine u srednjovjekovnom islamskom svijetu. Onda tek početkom 20. veka biva zamenjen magnetnim kompasom ispunjenom tečnošću. Prvi suhi kompas bio je napravljen od drveta koje je balansirano na bambusovoj igli koja se slobodno rotirala. Drugi suhi kompasi bili su napravljeni od kamena, ali su bili u obliku kašike ili kutljače čija je drška bila usmjerena na jug.

Vjeruje se da su Kinezi prvi izumili kompas u dinastiji Han prije više od 2.000 godina.

Olupina dobro očuvanog srednjovjekovnog broda pronađena je u blizini stare gradske luke u Talinu u ulici Lutsi 2022. godine. Iskopavanja je vodio Muinasprojekt OU. Nakon završetka radova olupina broda prevezena je u Pomorski muzej Estonije, u četiri djela.

Map

Čudne figure s ogromnim glavama pronađene naslikane u stijenovitom skloništu u Tanzaniji

velike glave
© Antiquity
Arheolozi su 2018. godine napravili iznenađujuće otkriće u rezervatu Swaga Swaga u središnjoj Tanzaniji. Pronašli su 52 do tada nepoznata stijenovita skloništa, namjerno oslikana stijenskom umjetnošću. Vremenski uvjeti uništili su većinu njih, ali od onih koje su sačuvane, jedna je bila apsolutna enigma.

Mjesto, nazvano Amak'hee 4, bilo je bogato oslikano figurativnom umjetnosti, uključujući tri misteriozna antropomorfna lika s izuzetno velikim glavama. Prema riječima arheologa Macieja Grzelczyka sa Sveučilišta Jagiellonian u Poljskoj, ovi likovi mogli bi biti ključ za razumijevanje drugih, sličnih skupina likova pronađenih na drugim stijenskim umjetničkim panelima, prenosi Science Alert.

Panel Amak'hee 4 teško je datirati, ali Grzelczyk je uspio procijeniti da je star barem nekoliko stotina godina. Oslikan je gotovo u potpunosti crvenim pigmentom, osim pet likova u bijelom.

Komentar: Iako to možda nije izravno povezano, diljem svijeta pronađene su neobično velike lubanje: Još jedan! Kostur s izduženom "vanzemaljskom" lubanjom otkriven u južnoj Rusiji


Dig

Hram star 1.400 godina otkriven u kraljevskom naselju Safolk iz vremena Istočne Anglije

hram
© ijeće okruga SuffolkHram iz vremena istočnoengleskih kraljeva otkriven je u Rendleshamu
Tim arheologa predvođen istraživačima s UCL-a u Rendleshamu, blizu Sutton Hooa u Suffolku, pronašao je vjerojatno pretkršćanski hram iz vremena kraljeva Istočne Anglije, prije nekih 1400 godina.

Do otkrića je došlo tijekom ljeta u sklopu arheološkog projekta zajednice Rendlesham Revealed Vijeća okruga Suffolk. Prošle godine projekt je otkrio ostatke velike drvene kraljevske dvorane, potvrđujući da je to mjesto bilo kraljevsko naselje kraljeva Istočne Anglije.

Ovogodišnja iskopavanja su takođe otkrila dokaze fine obrade metala povezane sa kraljevskim zanimanjem, uključujući kalup koji se koristio za livenje ukrasnih konjskih orma sličnih onom iz obližnjeg kneževskog groblja u Saton Huu.

Kraljevski kompleks je više nego dvostruko veći nego što se mislilo. Omeđen je jarkom dugim 1,5 kilometara koji pokriva površinu od 15 hektara, što je ekvivalent oko 20 nogometnih igrališta.

Kraljevska rezidencija je bila deo šireg kompleksa naselja koji se prostire na 50 hektara, koji je po svojoj veličini i složenosti jedinstven u arheologiji Engleske od 5. do 8. veka.

Binoculars

Najstariji most na svijetu nalazi se u današnjem Iraku

most irak
Arheolozi su otkrili drevnu misterioznu građevinu izgrađenu prije više od 4.000 godina u drevnom sumerskom gradu Girsu. Struktura se drugačije tumačila prije više od jednog stoljeća, ali nedavna iskapanja su pokazala da je to najstariji most na svijetu.

Arheološka iskapanja u Girsu provode Britanski muzej i Državni odbor za antikvitete i baštinu Iraka.

Most je izgrađen za drevni sumerski grad Girsu, a prvi put je otkriven 1929. godine. U to vreme opisan kao 'zagonetna konstrukcija', različito je tumačen kao hram, brana i regulator vode.

Nedavne studije koje su koristile fotografije iz 1930-ih, kao i nedavno deklasificirane satelitske snimke iz 1960-ih, zajedno s novim istraživanjima na lokaciji, potvrdile su da je to bio most preko drevnog plovnog puta i da je to najstariji poznati most na svijetu .