Dobrodošli na Sott.net
Sub, 02 Pro 2023
Svijet za ljude koji misle

Tajna povijest
Karta


Dig

Arheolozi u Peruu iskopali 73 neoštećene mumije s maskama

Maja Miljević-Đajić
Sve o arhologiji
Pet, 01 Pro 2023 00:00 UTC
Mumija sa maskom
© PUCP Arheološki program "Dolina Pachacámaca", objavljen pod CC BY-SA 4.0
Mumija sa maskom
Na arheološkom nalazištu Pačakamaku u Peruu arheolozi su iskopali 73 odlično sačuvanih mumija, od kojih neke sadrže izrezbarene maske.

Arheološka otkrića napravili su arheolozi Papskog katoličkog sveučilišta u Peruu. Iskopavanja je predvodio profesor Krzysztof Makowski u Pachacámacu južno od Lime, piše na blogu Archeowieści.

Pronađene mumije se datuju između 800. i 1100. godine. U tom periodu je bio procvat Carstva Vari. Kultura Vari je poznata po dobro očuvanim mumijama, izuzetnoj umjetnosti koja je vidljiva na keramičkim posudama i tkanini. U njihovoj kulturi prakticiralo se žrtvovanje ljudi i upotrebljavali su halucinogene supstance tijekom ritualnih aktivnosti.

Na pojedinim mumijama bile su postavljene maske izrađene od drveta ili gline, poznate kao "lažne glave". Mumije su bile umotane u tkaninu, od kojih su neke bile jako šarene, i vezane konopcem. U grobovima su bile i bogato dekorisane keramičke posude.

Komentar: Pogledajte i: Vari kultura: Netaknuta grobnica otkriva kraljevske tajne drevnog naroda u Peruu

      Više...
Bacon

Rani ljudi srednjeg paleolita imali raznovrsniju ishranu nego što se pretpostavljalo


Okvir
Čet, 30 Stu 2023 00:00 UTC
U studiji objavljenoj u časopisu Scientific Reports, istraživači Senckenberg centra za ljudsku evoluciju i paleookoliš (SHEP) na Sveučilištu u Tübingenu pokazuju da su ljudi ranog srednjeg paleolitika imali raznolikiju prehranu nego što se dosad mislilo.
planina
© TISARP
Otprilike 81 000 do 45 000 godina staro mjesto iskopavanja u južnim planinama Zagros, Iran
Analiza jednog lokaliteta u planinama Zagros u Iranu otkriva da su prije oko 81.000 do 45.000 godina lokalni hominini lovili kopitare, kao i kornjače i mesoždere. Ptice su takođe mogle biti na meniju.

Još u gornjem paleolitiku, najranijem razdoblju paleolitika, preci modernih ljudi učinkovito su lovili male i velike sisavce. "Prema različitim studijama, hominini kasnijeg srednjeg paleolitika - razdoblja od prije 300.000 do 45.000 godina - hranili su se prvenstveno kopitarima.

Međutim, sve je više dokaza da su, barem povremeno, kornjače, ptice, zečevi, ribe i mesojedi sisari također bili na jelovniku neandertalaca i njihovih srodnika", objašnjava Mario Mata-Gonzalez, prvi autor nove studije i doktorand na sveučilište u Tübingenu.

"Rekonstrukcija prehrambenih navika ranih hominina jedan je od glavnih ciljeva arheozooloških studija, koje bacaju svjetlo na to kako su se naši preci prilagođavali različitim okruženjima i komunicirali s njima", navodi on.
      Više...
Map

"Đavolja crkva" u Finskoj ima jedinstvenu rezonancu zbog koje posjetitelji 'osjete prisutnost duha', kažu znanstvenici

Zlatko Govedić
Dnevno
Čet, 30 Stu 2023 10:17 UTC
špilja
Znanstvenici su otkrili tajnu jedinstvene rezonancije u špilji Pirunkirkko u Nacionalnom parku Koli u regiji Sjevernoj Kareliji na istoku Finske, zbog koje mnogi posjetitelji da tvrde kako "osjećaju prisutnost duha".

Svake godine tisuće hrabrih posjetitelja upućuju se u špilju Pirunkirkko, što na finskom znači "Đavolja crkva" u nadi da će "čuti đavla i razgovarati s njim".

Riječ je o pukotini u obliku slova Z dugoj svega 34 m.

'Neka posebna energija'

Analiza špilje otkrila je prisutnost jedinstvenog fenomena rezonancije koji pojačava i produžuje zvukove na određenim frekvencijama. Stručnjaci tvrde da taj fenomen nastaje stojnim (ili stacionarnim) valom između glatkih paralelnih zidova špilje, generirajući ton na prirodnoj frekvenciji špilje koja iznosi 231 Hz.

"Fizičar ovdje danas čuje rezonanciju, šaman može osjetiti prisutnost neke posebne energije, a u prošlosti su ljudi možda osjećali prisutnost duha... svaki prema svojem iskustvu", tumače arheologinja Riitta Rainio i muzikologinja Elina Hytönen-Ng sa Sveučilišta u Istočnoj Finskoj.
      Više...
Comet

Kozmički kontekst grčke filozofije - Deveti dio

Laura Knight-Jadczyk [Prijevod: Sott.net]
Arkadiusz Jadczyk - Open system
Čet, 10 Kol 2023 12:13 UTC
Latona (Leto) and Her Children
© William Henry Rinehart, 1870., Met Museum; https://www.thecollector.com/apollo-and-artemis-greek-mythology/
Latona (Leto) i njezina djeca, Apolon i Dijana
Idemo sada na trenutak u drugom smjeru, gdje Diogen spominje neobičnu razmjenu u svojoj knjizi Sokratov život.
Za razliku od većine filozofa, on nije imao potrebu putovati, osim kada je trebao ići na ekspediciju. Ostatak života ostao je kod kuće i sve žešće raspravljao sa svakim tko bi s njim razgovarao, s ciljem ne da promijeni svoje mišljenje, već da dođe do istine. Kažu da mu je Euripid dao Heraklitovu raspravu i pitao ga je za mišljenje o njoj, a da je njegov odgovor bio: "Dio koji razumijem je izvrstan, kao i, usuđujem se reći, dio koji ne razumijem; samo bi za to bio potreban delski ronilac."[1]

Komentar:

      Više...
Gold Coins

Pakistan: Arheolozi su iskopali posudu s bakrenim novčićima u prvom velikom otkriću u 93 godine u Mohenjo Daru


National geographic
Uto, 28 Stu 2023 14:10 UTC
Copper Coins
© Ary News
Mohenjo Daro je bio grad civilizacije doline Inda koja se razvijala od 2.500 do 1.900 godine p. n. e. Niko ne zna zašto je ona nestala, ali arheolozi i dalje ne odustaju od svoje potrage.

Kada razmišljamo o drevnim civilizacijama, iz više razloga postoje neke koje se ističu više od drugih: Egipat, Mezopotamija, Kina itd. Međutim, malo se govori o civilizaciji doline Inda, otkrivenoj početkom 20. stoljeća: nalazište Mohenjo-Daro, u današnjem Pakistanu, jedno je od rijetkih gdje su arheolozi došli do važnih otkrića u vezi s tim.

Ruševine u njemu napravljene su od čerpića i prostiru se na površini od 240 hektara, iako se procjenjuje da je istražena samo trećina nalazišta. No, ono što je dosad otkriveno pokazuje da se radi o najbolje očuvanom urbanom naselju u južnoj Aziji, koje datira iz 3. tisućljeća p.n.e.
      Više...
Compass

Najstariji europski kompas pronađen u olupini broda u Estoniji

Maja Miljević-Đajić
Sve o arheologiji
Ned, 26 Stu 2023 00:00 UTC
brod
© Estonski pomorski muzej
Olupina pronađenog broda
Pronađena je olupina srednjovjekovnog broda u Estoniji na kome se nalazio i najstariji preživio suhi kompas u cijeloj Europi.

Suhi kompasi počinju da se pojavljuju oko 1269. godine u srednjovjekovnoj Europi i 1300. godine u srednjovjekovnom islamskom svijetu. Onda tek početkom 20. veka biva zamenjen magnetnim kompasom ispunjenom tečnošću. Prvi suhi kompas bio je napravljen od drveta koje je balansirano na bambusovoj igli koja se slobodno rotirala. Drugi suhi kompasi bili su napravljeni od kamena, ali su bili u obliku kašike ili kutljače čija je drška bila usmjerena na jug.

Vjeruje se da su Kinezi prvi izumili kompas u dinastiji Han prije više od 2.000 godina.

Olupina dobro očuvanog srednjovjekovnog broda pronađena je u blizini stare gradske luke u Talinu u ulici Lutsi 2022. godine. Iskopavanja je vodio Muinasprojekt OU. Nakon završetka radova olupina broda prevezena je u Pomorski muzej Estonije, u četiri djela.
      Više...
Map

Čudne figure s ogromnim glavama pronađene naslikane u stijenovitom skloništu u Tanzaniji


Klik
Pon, 27 Stu 2023 00:00 UTC
velike glave
© Antiquity
Arheolozi su 2018. godine napravili iznenađujuće otkriće u rezervatu Swaga Swaga u središnjoj Tanzaniji. Pronašli su 52 do tada nepoznata stijenovita skloništa, namjerno oslikana stijenskom umjetnošću. Vremenski uvjeti uništili su većinu njih, ali od onih koje su sačuvane, jedna je bila apsolutna enigma.

Mjesto, nazvano Amak'hee 4, bilo je bogato oslikano figurativnom umjetnosti, uključujući tri misteriozna antropomorfna lika s izuzetno velikim glavama. Prema riječima arheologa Macieja Grzelczyka sa Sveučilišta Jagiellonian u Poljskoj, ovi likovi mogli bi biti ključ za razumijevanje drugih, sličnih skupina likova pronađenih na drugim stijenskim umjetničkim panelima, prenosi Science Alert.

Panel Amak'hee 4 teško je datirati, ali Grzelczyk je uspio procijeniti da je star barem nekoliko stotina godina. Oslikan je gotovo u potpunosti crvenim pigmentom, osim pet likova u bijelom.

Komentar: Iako to možda nije izravno povezano, diljem svijeta pronađene su neobično velike lubanje: Još jedan! Kostur s izduženom "vanzemaljskom" lubanjom otkriven u južnoj Rusiji

      Više...
Dig

Hram star 1.400 godina otkriven u kraljevskom naselju Safolk iz vremena Istočne Anglije


Okvir
Sub, 25 Stu 2023 00:00 UTC
hram
© ijeće okruga Suffolk
Hram iz vremena istočnoengleskih kraljeva otkriven je u Rendleshamu
Tim arheologa predvođen istraživačima s UCL-a u Rendleshamu, blizu Sutton Hooa u Suffolku, pronašao je vjerojatno pretkršćanski hram iz vremena kraljeva Istočne Anglije, prije nekih 1400 godina.

Do otkrića je došlo tijekom ljeta u sklopu arheološkog projekta zajednice Rendlesham Revealed Vijeća okruga Suffolk. Prošle godine projekt je otkrio ostatke velike drvene kraljevske dvorane, potvrđujući da je to mjesto bilo kraljevsko naselje kraljeva Istočne Anglije.

Ovogodišnja iskopavanja su takođe otkrila dokaze fine obrade metala povezane sa kraljevskim zanimanjem, uključujući kalup koji se koristio za livenje ukrasnih konjskih orma sličnih onom iz obližnjeg kneževskog groblja u Saton Huu.

Kraljevski kompleks je više nego dvostruko veći nego što se mislilo. Omeđen je jarkom dugim 1,5 kilometara koji pokriva površinu od 15 hektara, što je ekvivalent oko 20 nogometnih igrališta.

Kraljevska rezidencija je bila deo šireg kompleksa naselja koji se prostire na 50 hektara, koji je po svojoj veličini i složenosti jedinstven u arheologiji Engleske od 5. do 8. veka.
      Više...
Binoculars

Najstariji most na svijetu nalazi se u današnjem Iraku

Maja Miljević-Đajić
Sve o arheologiji
Sre, 22 Stu 2023 00:00 UTC
most irak
Arheolozi su otkrili drevnu misterioznu građevinu izgrađenu prije više od 4.000 godina u drevnom sumerskom gradu Girsu. Struktura se drugačije tumačila prije više od jednog stoljeća, ali nedavna iskapanja su pokazala da je to najstariji most na svijetu.

Arheološka iskapanja u Girsu provode Britanski muzej i Državni odbor za antikvitete i baštinu Iraka.

Most je izgrađen za drevni sumerski grad Girsu, a prvi put je otkriven 1929. godine. U to vreme opisan kao 'zagonetna konstrukcija', različito je tumačen kao hram, brana i regulator vode.

Nedavne studije koje su koristile fotografije iz 1930-ih, kao i nedavno deklasificirane satelitske snimke iz 1960-ih, zajedno s novim istraživanjima na lokaciji, potvrdile su da je to bio most preko drevnog plovnog puta i da je to najstariji poznati most na svijetu .
      Više...
Light Sabers

Otkriveni najraniji dokazi o masovnoj proizvodnji oružja u južnom Levantu - kamenje za praćke datirano prije 7.200 godina

Gavriel Fiske
Times of Israel
Sre, 22 Stu 2023 22:47 UTC
stone levant

Pogled iz zraka na arheološko nalazište Ein Zippori. Arheolozi su u Izraelu pronašli ogromna skladišta jednolično dizajniranog kamenja za praćke od prije 7.200 godina što ukazuje na organiziranu proizvodnju projektila, što je najraniji dokaz ratovanja na južnom Levantu.
Najranije dokaze o ratovanju na području Levanta pronašli su arheolozi kada su otkrili 7.200 godina staru municiju. Ovo streljivo bilo je dio masovne proizvodnje oružja za ratovanje.

Još prije 7.200 godina na području današnjeg Izraela postojala je masovna sustavna proizvodnja ratnog oružja.

Istraživanje Izraelske uprave za antikvitete, nedavno objavljeno u časopisu Atiqot 111, otkrilo je najranije dokaze o ratovanju i organiziranom naoružanju u južnom Levantu, posebice na području modernog Izraela. Istraživanje je pokazalo da je masovna proizvodnja oružja postojala prije oko 7.200 godina, stoji u priopćenju.

Istraživači su analizirali 424 kamenog streljiva za praćke iz razdoblja ranog kalkolitika (bakreno doba) (oko 5800. - 4500. pr. Kr.). Streljivo je otkriveno na dva glavna arheološka nalazišta koja je iskopala Izraelska uprava za antikvitete u En Essuru u sjevernoj ravnici Sharon i u En Zipporiju u Donjoj Galileji.

Komentar: Ovo je značajno u svjetlu istraživanja i teorija Mary Settegast o Platonovoj povijesti Atlantide i prapovijesnog ratovanja.

Za daljnji uvid u ono što se događalo na planetu u to vrijeme, u Vulkani, potresi i 3.600-godišnji ciklus kometa, Pierre Lescaudron piše:
Gore navedeno postavlja nekoliko pitanja: je li Kizimin jedini pridonio, ili uopće doprinio, skoku sulfata od 7.200 BP? Što je pokrenulo val gotovo istodobnih vulkanskih erupcija?

U svakom slučaju, događaj od 7-200 BP ostavio je tragove na ljudsku aktivnost, unatoč nedostatku arheoloških nalazišta za to razdoblje. Jedno od tih nalazišta je Çatalhöyüki u Anatoliji (Turska) koje je osnovano oko. 7-500. pr. Kr. i cvjetao je 22 stoljeća, sve do napuštanja oko 5.300 godina pr. Kr.:
Naselje [Çatalhöyük] je tada napušteno oko 5.300. godine pr. Kr.

Mary Settegast. Platon Prapovjesničar . Rotenberg Press. 1987., str.207
Pogledajte također: I pogledajte radio SOTT: MindMatters: Zoroastrizam: Drevni sustav vrijednosti koji je promijenio svijet i uspio



      Više...
Revolt! T-shirts