Tajna povijestS


Arrow Up

Masivni cunami opustošio je sjevernu Europu prije više od 8.000 godina

Ivan Petričević
Kozmos
Pon, 15 Sij 2024 00:00 UTC
cunami
Ogromno klizište sedimenta iz ledenog doba ispod Norveškog mora prije 8.150 godina (ilustrirano) proizvelo je tako snažan cunami da je poplavio veliko područje i stvorio valove visoke do 20 metara
Nova istraživanja upućuju na to da je ogromni cunami koji je prije više od 8.000 godina preplavio sjevernu Europu, mogao imati presudnu ulogu u uništavanju stanovništva iz Kamenog doba u sjevernoj Britaniji. Ova prirodna kataklizma, poznata kao Storegga slide, poklapa se s periodom kada je zabilježen nagli pad broja stanovnika, no do sada se nije uspostavila izravna veza između tog demografskog smanjenja i samog cunamija.

Za vrijeme mezolitskog razdoblja, ili Srednjeg kamenog doba, procjenjuje se da je u sjevernoj Britaniji živjelo oko 1.000 ljudi. Ova skromna populacija uglavnom se koncentrirala u malim obalnim naseljima, što ih je činilo posebno ranjivima na utjecaje velikih cunamija. Podaci iz arheoloških istraživanja otkrivaju da je broj naselja u sjeverozapadnoj Europi naglo pao oko 8.200 godina unazad. Iako se ovaj fenomen povezivao s dugotrajnim padom temperatura na kontinentu, postoji mišljenje da takve klimatske promjene možda nisu izravno utjecale na obalne zajednice.
Više...
Microscope 1

Otkrića prikupljena iz drevne ljudske DNK


Okvir
Ned, 14 Sij 2024 00:00 UTC
Četiri istraživačka članka objavljena u časopisu Nature prate genetske tragove i geografsko poreklo ljudskih bolesti daleko u prošlost. Analize pružaju detaljne slike praistorijske ljudske raznolikosti i migracije, dok predlažu objašnjenje za porast genetskog rizika od multiple skleroze (MS).
lobanja
© Danski nacionalni muzejPorsmoseov čovjek iz neolitskog razdoblja, pronađen 1947. u Porsmoseu, Danska
Analizom podataka iz najvećeg svetskog skupa podataka do sada o 5.000 drevnih ljudskih genoma iz Evrope i zapadne Azije (Evroazije), novo istraživanje je otkrilo praistorijske ljudske genske fondove zapadne Evroazije u detaljima bez presedana.

Rezultati su predstavljeni u četiri članka objavljena u istom broju časopisa Nature od strane međunarodnog tima istraživača predvođenih stručnjacima sa Univerziteta u Kopenhagenu i doprinosima od oko 175 istraživača sa univerziteta i muzeja u Velikoj Britaniji, SAD, Nemačkoj, Australiji, Švedskoj, Danska, Norveška, Francuska, Poljska, Švajcarska, Jermenija, Ukrajina, Rusija, Kazahstan i Italija. Mnogi istraživači predstavljaju širok spektar naučnih disciplina, uključujući arheologiju, evolucionu biologiju, medicinu, istraživanje drevne DNK, istraživanje zaraznih bolesti i epidemiologiju.
Više...
Colosseum

Hram star 2.700 godina s oltarom prepunim darovima otkriven na grčkom otoku Evia


Klik
Sub, 13 Sij 2024 10:03 UTC
hram
© Ministarstvo kulture putem FacebookaPogled iz zraka na oltar u obliku potkove koji se nalazi unutar hrama
Grčki arheolozi su otkrili 2.700 godina star hram s uzvišenim oltarom prepunim ponuda na otoku Eviu, potvrđuje Ministarstvo kulture Grčke. Izgrađen od opeke, hram je dugačak 30 metara i smješten pored Hrama Amarysia Artemide, svetišta posvećenog grčkoj božici Artemidi, koje su istraživači pronašli 2017. godine. Tijekom iskopavanja 2023. godine, arheolozi su otkrili drugi hram.

"Jedna od posebnosti ovog hrama je značajan broj struktura pronađenih unutar njega", napisali su istraživači 9. siječnja u priopćenju na Facebooku koje detaljno opisuje njihovo otkriće.

Unutar hrama nalaze se različite strukture, uključujući ognjišta smještena u sredini hrama, uključujući i pepeljaru natrpanu ponudama poput keramike, vaza, korintskog alabastera, zlatnog i srebrnog nakita ukrašenog koraljima i jantarom, amajlija, te brončanih i željeznih pričvrsnica. Oltar sadrži i nekoliko komada izgorjele kosti.
Više...
Map

Olovni objekt s natpisom "Julius Caesar" pronađen u Španjolskoj


Klik
Pet, 12 Sij 2024 00:00 UTC
metak
© Stil umjetnosti
U novoj studiji otkriveno je da amigdaloidni olovni predmet, ukrašen imenima Julija Cezara i nepoznatog grada, vjerojatno ispaljena iz praćke, sugerira da su domoroci u Španjolskoj podržavali dolazak budućeg diktatora tijekom njegovog naposljetku uspješnog građanskog rata prije više od 2.000 godina.

Kao general, Cezar je vodio rimsku vojsku do pobjede u Galskim ratovima (58. do 50. pr. Kr.). No, nevoljan da se odrekne svoje novoosvojene moći, slavno je prešao rijeku Rubikon 10. siječnja 49. pr. Kr., što je natjeralo njegovog glavnog političkog rivala Pompeja da proglasi Cezarovu akciju jednakom stanju građanskog rata.

Cezarov građanski rat (49. do 45. pr. Kr.) obuhvatio je Europu, uključujući Italiju, Grčku, Egipat, Afriku, Španjolsku i Balkanski poluotok. Posljednji sukob, 17. ožujka 45. pr. Kr., poznat je kao Bitka kod Munde, koja se vjerojatno odvijala u Andaluziji, na jugu Španjolske. Deseci tisuća Pompejevih vojnika poginuli su, a Cezar se vratio u Rim kao pobjednik.

Sada analiza jedinstvenog olovnog projektila otkriva detalje o španjolskim bitkama. Primjerice, natpis na kugli ukazuje na drevni grad koji se nikada nije spominjao u povijesnim zapisima o Cezarovu građanskom ratu, prema studiji objavljenoj u lipnju 2023. u časopisu Zephyrus.

Komentar: Za fascinantan uvid u to tko je zapravo bio Cezar, pogledajte: I pogledajte SOTT radio:

Više...
Map

Lasersko mapiranje otkriva ogroman drevni grad izgrađen prije 2.500 godina u ekvadorskoj Amazoniji


Klix
Pet, 12 Sij 2024 00:00 UTC
slika
© ANTOINE DORISON I STÉPHEN ROSTAINNa slici: ALIDAR slika koju su dali istraživači u siječnju 2024. prikazuje komplekse pravokutnih platformi raspoređenih oko niskih trgova i raspoređenih duž širokih iskopanih ulica na mjestu Kunguints, dolina Upano u Ekvadoru
Stoljećima bujnom vegetacijom prekriven drevni grad pronađen je u Amazonu. Ovo otkriće mijenja ono što se do sada znalo o historiji ljudi koji žive u ovoj prašumi.

Nastambe u oblasti Upano na istoku Ekvadora bile su povezane zapanjujućom mrežom puteva i kanala. Nalaze se u blizini vulkana zbog kojeg je zemljište plodno, ali koji je mogao uzrokovati uništenje zajednice. Iako se znalo za gradove u visoravnima južne Amerike, kao što je Machu Picchu u Peruu, vjerovalo se da ljudi žive samo u nomadskim, malim zajednicama u Amazonu.

"Ovo je starije od bilo kojeg drugog mjesta za koje znamo u Amazonu. Imamo eurocentričan pogled na civilizaciju, ali to pokazuje da moramo promijeniti našu ideju o tome šta su kultura i civilizacija", izjavio direktor francuskog Nacionalnog centra za naučna istraživanja Stephen Rostain koji je vodio istraživanje.

Antoine Dorison, koji je također bio uključen u istraživanje, ukazao je da se ovim otkrićem mijenja pogled na amazonsku kulturu.

"Većina ljudi vjerovatno zamišlja male, nage ljude koji žive u nastambama i krče zemljište. Ovo pokazuje da su drevni ljudi živjeli u komplikovanim, urbanim zajednicima", dodaje.
Više...
Map

'Impozantna' 4000 godina stara utvrda otkrivena oko oaze Khaybar u sjeverozapadnoj Arabiji


Kozmos
Sre, 10 Sij 2024 00:00 UTC
saudijska arabija
© Arheološki projekt Khaybar Longue Durée, M. Bussy & G. CharlouxRekonstrukcijski pogled na sjeverni dio oaze Khaybar ograđene zidinama oko 2000. pr. Kr.
Arheolozi su nedavno otkrili impozantnu utvrdu iz brončanog doba koja okružuje oazu Khaybar u srcu Sjeverne Arabijske pustinje, što predstavlja jedno od najznačajnijih arheoloških otkrića u regiji. Zidovi ove drevne tvorevine, koja se prostirala na impresivnih 14,5 kilometara, čine je jednom od najvećih otkrivenih ograđenih oaza u Saudijskoj Arabiji.

Proučavanjem ostataka utvrde, stručnjaci su shvatili da datiraju iz razdoblja između 2250. i 1950. godine prije naše ere. Tijekom tog vremenskog perioda, oaze su bile ključne za život sjedilačkih zajednica u regiji.

Unatoč tome što predstavlja jednu od najdužih fortifikacija iz tog vremena, oaza Khaybar s ovakvim zidinama nije bila prepoznata do sada, osim poznate tvrđave iz islamskog perioda smještene u središtu njenih velikih dolina. Stručnjaci smatraju da je otkriće ove oaze ostalo nezapaženo zbog ekstenzivnih promjena koje je pustinjski pejzaž doživio u protekla četiri tisućljeća.

Nakon što je pronađena, ova struktura, koju istraživači opisuju kao "značajan znanstveni izazov", otkrila je svoje izvorne impresivne dimenzije: duljinu od oko 14,5 kilometara, širinu od 1,7 do 2,4 metra i visinu od 5 metara. Međutim, danas je sačuvano manje od polovice njezine izvorne dužine.
Više...
Cross

Otkriće drevnog hrama u Italiji daje značajan uvid u prijelaz Rimskog Carstva s poganstva na kršćanstvo


Okvir
Pon, 08 Sij 2024 00:00 UTC
mmmmm
© Fotografija Douglasa BoinaFotografija iz zraka onoga za što Douglas Boin, Ph.D. vjeruje da su unutarnji zidovi hrama Carskog kulta. Ovaj hram je odmah postao ono što Boin naziva najvećim dokazom imperijalnog kulta u Italiji u četvrtom stoljeću i kasnom Rimskom Carstvu
Douglas Boin, profesor povijesti na Sveučilištu Saint Louis, dao je veliku najavu na godišnjem sastanku Arheološkog instituta Amerike, otkrivši da su on i njegov tim otkrili drevni rimski hram koji pruža značajan uvid u društvene promjene od poganskih bogova do kršćanstva unutar Rimskog Carstva.

"Pronašli smo tri zida monumentalne strukture za koju dokazi govore da je pripadala rimskom hramu koji datira iz Konstantinovog perioda", rekao je Boin.

"Datira iz četvrtog stoljeća naše ere i činit će izniman dodatak krajoliku ovog kutka Italije. Značajno će pomoći razumijevanju antičkog grada, drevnog gradskog pejzaža i urbanog društva u kasnijem Rimskom Carstvu, budući da pokazuje kontinuitete između klasičnog poganskog svijeta i ranokršćanskog rimskog svijeta koji se često zamagljuju ili ispisuju iz širokih povijesnih narativa ".

Boin i njegov tim za iskapanja došli su do monumentalnog otkrića tijekom ljeta. Boin, stručnjak za stari Rim i njegove religijske prijelaze, vršio je iskapanja u gradu Spelo, poznatom srednjovjekovnom gradu na brežuljku udaljenom oko 20 minuta od Asiza i 2,5 sata sjeverno od Rima. Boin je odabrao grad na temelju reskripta pisma cara Konstantina iz 4. stoljeća građanima u vezi s vjerskim blagdanom.
Više...
Map

Hram povezan s Herkulom i Aleksandrom Velikim otkriven u drevnom megagradu u Iraku


KozmosKozmos
Ned, 07 Sij 2024 00:00 UTC
hram
© Projekt Girsu i artefacts-berlin.deReplika helenističkog hrama u Girsuu posvećena Herkulu i Ningirsu koji ima poveznicu s Aleksandrom Velikim
Arheološki tim u Iraku otkrio je jedinstvene blizanačke hramove, slojevite jedan na drugome.

Noviji, helenistički hram, datiran u četvrto stoljeće prije nove ere, možda krije veze s Aleksandrom Velikim. U hramu je pronađena opeka s utisnutim aramejskim i grčkim natpisom koji spominje "darovatelja dvojice braće" - aluziju koja se moguće odnosi na makedonskog vladara, poznatog po svojim osvajanjima tijekom trinaestogodišnje vladavine od 336. do 323. godine prije Krista.

Istraživači iz Britanskog muzeja u Londonu, radeći na iskopinama u Girsu, nekoć značajnom sumerskom gradu, danas poznatom kao Tello na jugoistoku Iraka, naišli su na stariji hram. Ova istraživanja su dio šireg projekta "Girsu" koji ima za cilj dublje razumijevanje složene povijesti ovog područja.

Otkriće starijeg, sumerskog hrama, zakopanog na istoj točki gdje se nalazi i novija građevina, posvećene Herkulu te njegovom sumerskom pandanu, božanstvu Ningirsu (poznatom i kao Ninurta), nije slučajno. Sebastien Rey, arheolog i kustos odjela za drevnu Mezopotamiju Britanskog muzeja, koji je predvodio iskopavanje, ističe da ovo mjesto ima izuzetnu važnost za narode Mezopotamije.
Više...
Fire

Najbolje od Weba: Holodomor, ukrajinski genocid pod Staljinom, orkestriran od strane Zapada

Nikolay Starikov (Prevod: Sott.net)
Oriental Review
Pon, 17 Pro 2012 00:00 UTC
Slika
Teorija o holodomoru se ponovo aktivira u medijima svaki put kada je Ukrajina na korak nazad ka Rusiji. Da podsetimo one koji nisu svesni tragedije, 1932-1933. godine širom SSSR-a vladala je teška glad koja je odnela neviđeni broj života (do 7 miliona žrtava, prema nekim diskutabilnim procenama).

Paradoksalno, glad je najviše pogodila plodna područja na Severnom Kavkazu, basenu Volge, Južnom Uralu, Zapadnom Sibiru, Ukrajini, Belorusiji i Kazahstanu. Tokom poslednje decenije angažovano je nekoliko zapadnih istoričara da razrade teoriju da je tragedija glađu namerni čin genocida nad Ukrajincima koji je izvršila Staljinova vlada. Hajde da razmotrimo istorijske činjenice i pokušajmo da se približimo istini o pitanju izvora i okolnosti te strašne gladi u SSSR-u.

Pre svega moramo da se podsetimo nečega o zlatu, koje iznenađujuće nije uvek sredstvo plaćanja...

Početkom 1920-ih nedavno proglašeni Sovjetski Savez bio je zabrinut zbog obnove svoje industrije potpuno uništene nakon Prvog svetskog rata i građanskog rata u Rusiji (1918-1921). Sovjetima su očajnički bile potrebne moderne mašine i industrijska oprema. Kako su to mogli platiti? Sovjetska vlada je bila u mogućnosti da ponudi međunarodnom tržištu tri artikla: žito, minerale i zlato.

Komentar: Hrana kao oružje, nažalost primera ne nedostaje:

Genocid drugim sredstvima [link]
"nestanak bizona bio bi najlakši i najbrži način da se pokore nomadski Indijanci ravnice"
Bengalska glad [link], [link]
Vinston Čerčil, posvećeni britanski ratni premijer koji je spasao Evropu od čudovišta poput Hitlera, bio je uznemirujuće bešćutan u vezi sa silnom glađu koja je gutala stanovništvo Bengala.
Velika glad u Irskoj [link], [link]
jedan od najranijih primera upotrebe hrane kao oružja za etničko čišćenje i genocid
Poljoprivreda Gaze desetkovana izraelskom ofanzivom [link]
proizvodnja hrane se suočava sa ozbiljnim preprekama s obzirom na pretrpljenu štetu


Više...
Treasure Chest

Koreni američkog bogatstva - najuticajnije porodice su moć stekle prodajom opijuma u Kini

Ilja Musulin
RTS
Ned, 07 Sij 2024 16:30 UTC
opium wars
Borbe između Britanaca i Kineza uz obalu Kantona tokom Prvog opijumskog rata
Krajem 17. veka Englezi su počeli da uvoze kineski čaj, koji je brzo postao vrlo tražena roba za koju su trgovci ostrvskog kraljevstva plaćali u srebru.

U 18. i ranom 19. veku, Kina je i dalje bila civilizacijsko središte Dalekog istoka i verovatno najbogatija zemlja na planeti. Englezima i drugim Evropljanima smetala je činjenica da je ona bila ekonomski samodovoljna, odnosno, da nije potraživala veće količine ničega što su oni imali da ponude. Zbog toga su evropske države, željne ne samo čaja, već i kineskog porcelana, svile, pa i lakiranih predmeta i nameštaja, konstantno beležile deficit u trgovini s njom.

Za Engleze je stoga postao ekonomski imperativ da umanje količinu srebra koju predaju Kini, tako što će joj milom ili silom nametnuti robu koju su posedovali. U tome je posebnu ulogu trebala da odigra njihova kolonija Indija, koja je tada obuhvatala i teritorije koje danas pripadaju Pakistanu, Bangladešu i Mjanmaru.

Pod britansku vlast od sredine 19. veka potpao je i Avganistan koji je, skupa sa severnom Indijom, prostor u kojem je tradicionalno uzgajan mak i pravljen opijum.

Komentar: Britanska kolonijalna pljačka kulturnog blaga od Grčke do Dalekog istoka

Više...