Tajna povijest
Novootkriveni fosili, koji su pripadali izumrlom pretku krokodila, pokazuju da dinosaurusi nisu bili suvereni predatori tokom perioda jure i krede.
Pre 170 miliona godina na teritoriji današnjeg Madagaskara, koji se tada još nije odvojio od Indije i Afrike već je još bio u sklopu superkontinenta Gondvana, živeo je predator blizu kog ni dinosaurusi nisu bili bezbedni.
Njegova džinovska vilica i zubi, koji podsećaju na one od tiranosaurus reksa, upućuju da se predator hranio mesom, lako lomeći kosti i tetive.
Arheolozi su na istoku Kine pronašli 5000 godina stare kosture ljudi za koje stručnjaci smatraju da su bili neobično visoki i jaki.
Prema mjerenjima kostiju u grobovima u pokrajini Shandong, nekoliko pokojnika je bilo visoko po 1,8 i 1,9 metara, objavila je novinska agencija Xinhua. Iako ove vrijednosti nisu vrlo neuobičajene za 21. stoljeće, znanstvenici smatraju da su ove osobe za svoje vrijeme bile "divovi".
Tokom izgradnje novog stadiona za bejzbol u glavnom gradu Nikaragve, radnici su slučajno otkrili i iskopali ostatke stare 1.000 godina.
Pronađeno masivno groblje sadrži ljudske ostatke, a u sklopu njih se nalazi i više od 30 urni iz prekolumbijske ere, koje su ukrašene ljudskim i životinjskim licima.
Nalazi koji su objavljeni časopisu „Nejčer" takođe pokazuju da su glavne tehnološke tranzicije u centralnoj Evropi između neolita, bronzanog doba i gvozdenog doba (najmlađeg doba praistorije) takođe povezane sa velikim promenama u genetici tih populacija.
Za studiju međunarodni tim naučnika ispitao je DNK ekstrahovan iz skeletnih ostataka trinaest osoba, na arheološkim lokalitetima Velike mađarske ravnice, koja zauzima južni i istočni deo Mađarske, neke delove Istočne slovačke nizine, jugozapadnu Ukrajinu, Transkarpatsku niziju, zapadnu Rumuniju, istočnu Hrvatsku i severnu Srbiju. To je najveći deo Panonske nizije, poznatog područja velikih kulturnih transformacija koje su oblikovale evropsku praistoriju. Skeletni ostaci iz kojih su uzeti uzorci datiraju od 5700. g. p. n. e. (rani neolit) do 800. g. p. n. e. (gvozdeno doba).
Smatra se da je Raffaello Santi da Urbino naslikao dva alegorijska lika koji predstavljaju "Prijateljstvo i Pravdu" nedugo prije smrti 1520. u dobi od 37 godina.
Iz Vatikana su izvijestili da su djela pronađena u jednoj od Rafaelovih soba, koje nose taj naziv jer su ukrašene veličanstvenim Rafaelovim freskama. Prva među njima je Konstantinova soba (Stanza di Constantino) u kojoj je predstavljena legenda o Konstantinovu životu.
"Sigurni smo da je platna oslikao veliki Rafael", rekao je vatikanski muzejski restaurator Fabio Piacentini, a profesor Arnold Nesselrath, povjesničar umjetnosti Vatikanskih muzeja potvrdio je da su dva ulja na platnu "puno kvalitetnije naslikana od ostalih djela".
Povjesničari umjetnosti zaključili su da Rafael u Konstantinovoj sobi nije uspio dovršiti nijednu fresku, ali je do preuranjene smrti izradio sve crteže. Prvu fresku, "Ukazanje Križa", koja predstavlja Konstantinovu pobjedu nad Maksencijem kod Rima 312. naslikao je njegov učenik Giulio Romano nakon Rafaelove smrti.
Restauracija Rafaelovih soba, koja je započela u ožujku 2015., trebala bi biti dovršena dogodine.
Drevna kula, u koju su uzidane ljudske lobanje, otkopana je ispod Meksiko Sitija, a njeno otkriće daje novi uvid i postavlja nova pitanja o tradiciji ljudskog žrtvovanja u Astečkom carstvu.
Arheolozi su otkopali 676 lobanja, koje su bile uzidane u toranj blizu Templo Majora, jednog od glavnih hramova u Tenočtitlanu, prestonici Astečkog carstva, na čijem je mestu kasnije podignut i danas leži Meksiko Siti.
Ono što čini ovo uznemirujuće otkriće još jezivijim i jedinstvenijim jeste činjenica da su u kuli pronađene lobanje žena i dece.
Pre 130.000 godina, neandertalci blizu Krapine (današnja Hrvatska) su proživljavali teška vremena. Pokvareni zubi su ih toliko mučili da su ih čačkali i udarali toliko jako da su ostavili brazde i na okolnim zubima.
Naučnici su analizirali upravo te tragove na zubima i otkrili zanimljive podatke.
Na mestu Krapina, u periodu između 1899. i 1905. godine iskopani su zubi, a nekoliko decenija kasnije Dejvid Frejer, antropolog sa Univerziteta u Kanzasu i njegove kolege ponovo iskopavaju i istražuju ovu lokaciju.
Nedavno su podrobnije ispitali četiri zuba iz iste donje vilice i pronašli tragove konstantnog kontakta: napuknuće gleđi, kao i brazde i ogrebotine na zubima. Istraživači pretpostavljaju da su ovi tragovi na zubima nastali dok su neandertalci bili još živi.
Frejer je želeo da izvrši još dublju analizu ostatataka zuba i profesionalno mišljenje pa je ove primerke predstavio svom dugogodišnjem stomatologu Džou Gatiju.
Gati je prepoznao znakove zbijenih kutnjaka, a ogrebotine po zubima pripisao nekoj vrsti alata.
Frejer nije siguran šta su neandertalci koristili kao čačkalicu, ali spekuliše da se radi o krutom komadu trave ili komadu kosti.
Gobekli Tepe u jugostočnoj Turskoj pruža novi uvid u život ljudi koji su ovim prostorima koračali pre 10 hiljada godina.
Prema rezultatima novog istraživanja, koje je objavljeno u časopisu Science Advances, u arheološkom nalazištu Gobekli Tepe u jugoistočnoj Turskoj, pronađena su tri fragmenta lobanje iz neolita koja pokazuju jedinstveni tip modifikacije lobanja na ovom nalazištu, piše National Geographic.
Arheolozi su otkrili praistorijsku zamku za losose napravljenu od kamena kod ušća jednog potoka u okean na ostrvu Kodijak na Aljasci.
Zamka se nalazi na mestu koje je tokom plime ispod nivoa mora a izranja tokom oseke, preneli su lokalni mediji.
Lososi bi upali u zamku tokom plime i sa osekom bi ostali nasukani.
Komentar: Neandertalci su otkrili antibiotike 50.000 godina prije nas