© University of California - Santa Barbara
Drevni zapisi ispisani hijeroglifima otkrivaju su da su Maje ostvarili značajna otkrića u matematici i astronomiji, pokazalo je novo istraživanje.
Stručnjaci za Maje širom svijeta već 120 godina istražuju Venerinu tablicu koja je sastavni dio Dresdenskog kodeksa (slika gore), drevne astronomske knjige. Jedna od najzanimljivijih stvari u njoj jest točnost astronomskih izračuna, posebno izračuna prijestupne godine u majanskom kalendaru.
No Gerardo Aldana, profesor antropologije na University of California u Santa Barbari, smatra da je Venerina tablica krivo shvaćena i značajno podcijenjena. U novom radu predstavljenom u časopisu Journal of Astronomy in Culture Aldano tvrdi da ona predstavlja izuzetne inovacije u matematici i astronomiji.
'To je nešto što ja zovem otkrićem otkrića jer to nije samo otkriće, to pokazuje kakve blinkere (naočnjake - kakvi se stavljaju konjima) imamo, koje smo konstruirali, a koji nas sprječavaju da vidimo da je to bilo njihovo stvarno otkriće, otkriće naroda Maja u gradu Maja', rekao je Aldana.
Rad nazvan 'Discovering Discovery: Chich'en Itza, the Dresden Codex Venus Table and 10th Century Mayan Astronomical Innovation' kombinira istraživanje hijeroglifa, arheologiju i astronomiju u novoj interpretaciji Venerine tablice koja prati vidljive faze tog planeta prilikom obilaska oko Sunca.
Aldano kaže da njegov rad pokazuje da su u tablicama predstavljene sofisticirane matematičke korekcije 'Venerinog kalendara' kojim su se koristili Maje, te da su one najvjerojatnije razvijene u gradu Chich'en Itza u razdoblju između 800. i 1000. godine naše ere. Što je najvažnije, kaže američki antropolog, korekcije su mogle biti razvijene pod patronatom, odnosno za vladavine K'ak' U Pakal K'awiilja, jedne od najpoznatijih povijesnih ličnosti tog grada.
