Tajna povijestS


Dig

Kontroverzno otkriće moglo bi "ispraviti povijest čovječanstva": Pronađeni fosili zuba stari 9,7 milijuna godina

Kontroverzno otkriće moglo bi

Njemački arheolozi pronašli su fosile zuba stare najmanje 9,7 milijuna godina.


Ostaci su pronađeni iskopavanjem u nekadašnjem koritu rijeke Rajne u blizini grada Eppelsheima, a znanstvenici tvrde da bi mogli dovesti do "prepravljanja ljudske povijesti".

Fosili su slični onima koji su pripadali "Lucy", kosturu ljudskog pretka starom 3,2 milijuna godina pronađenom u Etiopiji. Međutim, ne sliče ostacima ni jedne vrste pronađene u Europi ili Aziji.
Fosili zuba Njemačka
Utvrđeno je da je kutnjak imao slična obilježja s Lucy - 3,2 milijuna godina star kostur ljudskog pretka koji je pronađen u Etiopiji

Dig

U dječijem groblju u Turskoj pronađena igračka kočija stara 5000 godina

U dječijem groblju u Turskoj pronađena igračka kočija stara 5000 godina
© Twitter

Igračka kočija stara 5.000 godina otkrivena je na dječijem groblju u turskom gradu Sogmataru.
Arheolozi vjeruju da je ovo najstarija igračaka na svijetu.Vjeruje se da je Sogmatar bio Mojsijev dom kada je pobjegao od faraona. Iskopine u gradu otkrile su grobnice, dok su na dječijem groblju pronađeni predmeti koji su dali uvid u to kako je tadašnja civilizacija živjela.
U dječijem groblju u Turskoj pronađena igračka kočija stara 5000 godina
© Twitter

Pharoah

Egipatska civilizacija je nestala zbog vulkanske aktivnosti koja je utjecala na klimu, kažu naučnici

Egipatska civilizacija je nestala zbog vulkanske aktivnosti koja je utjecala na klimu, kažu naučnici
© Jacques Descloitres, MODIS Rapid Response Team, NASA / GSFCGodišnje poplave duž donjeg Nila (zelena krivulja,) bile su od kritične važnosti za poljoprivredu u drevnom Egiptu, no nova studija ukazuje na vulkanske erupcije koje su utjecale na klimu
Delići pepela u vazduhu i vulkanski gasovi uticali su na klimu i narušili ciklus monsunskih kiša, što je dovelo do isušivanja Nila i pada drevne egipatske civilizacije.

Civilizacija drevnog Egipta je nestala zbog vulkanske aktivnosti koja je uticala na klimu i plodno tle pored reke Nil. Do ovog zaključka je došla grupa naučnika čiji članak je objavljen u časopisu "Nejčer komjunikejšens".

Kultura i civilizacija Starog Egipta formirana je oko reke Nil i mnogo je zavisila od njenog izlivanja. Zemljoradnja se u tom regionu se razvijala brzo jer je voda iz reka punila dolinu oko sebe korisnim mikroelementima. Upravo zato su svi veliki gradovi starog Egipta i nastali pored ove reke.

Proces izlivanja Nila u potpunosti je zavisio od vodostaja reke, koji je opet zavisio od kuša. Kada je vodostaj bio nizak, reka se nije izlivala. Stari Egipat je trpeo glad koja je, osim ekonomskih, vukla i političke posledice.

Oko 44. godine pre nove ere, tvrde naučnici, na različitim tačkama na planeti došlo je do snažnih erupcija vulkana. Delići pepela u vazduhu i vulkanski gasovi uticali su na klimu i ciklus monsunskih kiša. Nakon toga je Nil prestao da se redovno izliva, a prihod je naglo pao, došlo je do nestašice hrane koja je na kraju dovela do pada civilizacije drevnog Egipta.

Pharoah

Otkrivena glava egipatske kraljice: Arheolozi pronašli dio drvene statue stare više od 4000 godina

Otkrivena glava egipatske kraljice: Arheolozi pronašli dio drvene statue stare 4000 godina
Otkriće je napravljeno je tijekom iskapanja u golemoj grobnici Sakare blizu piramida Gize

Egipat je danas saopštio da su arheolozi pronašli glavu drvene statue koja najvjerovatnije prikazuje namjesnicu koja je vladala Egiptom prije više od 4.000 godina.


Vjeruje se da glava pripada statui Ankesenpepi Druge, majke faraona iz šeste dinastije Pepija Drugog. Pepi je faraon postao sa šest godina pa je ona kao regent vladala Egiptom dok on nije odrastao.
Otkrivena glava egipatske kraljice: Arheolozi pronašli dio drvene statue stare 4000 godina
Arheolozi u Egiptu otkrili su glavu drevnog drvenog kipa, za koji se misli da prikazuje kraljicu koja je vladala zemljom prije više od 4000 godina. Izrađen je do gotovo ljudskih razmjera, iako s dugim vratom koji je dug gotovo 30 centimetara

Hourglass

Drevne kamene strukture otkrivene u Saudijskoj Arabiji

Drevne kamene strukture otkrivene u Saudijskoj Arabiji
David Kennedy sa Sveučilišta Western Australia rekao je da svrha i dob ovih struktura, koji se nalaze u regiji Harrat Khaybar u Saudijskoj Arabiji, ostaju nepoznati

Arheolozi su na obroncima vulkana u dalekoj pustinji Saudijske Arabije otkrili 400 misterioznih kamenih struktura koje bi mogle biti stare više tisuća godina.


Kamene strukture, koje su otkrivene pomoću Google Eartha, nazvane su 'vrata' jer upravo tako izgledaju kada ih se gleda iz visine, piše Daily Mail.
Drevne kamene strukture otkrivene u Saudijskoj Arabiji
Arheolozi su otkrili stotine tajnovitih kamenih građevina na rubu vulkana koji bi mogli biti tisućljetni u udaljenom pustinjskom području u Saudijskoj Arabiji. Pravokutni oblici na ovoj slici su vrata

Hourglass

Ruski znanstvenici pronašli na Himalaji 200 jedinstvenih srednjovjekovnih skulptura nepoznate civilizacije

Ruski znanstvenici pronašli na Himalaji 200 jedinstvenih srednjovjekovnih skulptura  nepoznate civilizacije

Grupa ruskih naučnika otkrila su dva drevna ritualna kompleksa sa jednim figurama konjanika koji su pripadali nepoznatim civilizacijama na planinskom podrucju Himalaja.


Rusko-indijska ekspedicija predviđena dopisnim člankom Ruske akademije nauka Natalijom Polomak u zapadnom delu Himalajskog masiva (provincija Kašmir, Indija) otkrila su dva drevna ritualna kompleksa sa jednom kamenom figurom, izjavio je zamenik direktora Instituta za arheologiju i etnografiju (IAE) Ruske akademije nauka Viacheslav Molodin.

Ova naučna ekspedicija radi istraživanja u Indiji već tri godine, a prošle godine je dala "fantastične" rezultate. Ova godina, istraživanja u kompleksnom podrucju Himalaja na granicama Indije i Pakistana finansiraju naučni fond ruskog Instituta i Henkela (Njučerka).

Otkrivena su dva ritualna kompleksa, smeštena na udaljenom i visokom gradu u planini, koji je teško pristupačan. U svetilištu je oko 200 konjanika pronađeno, a njihova posebnost je što na nekom od konja ne sedi samo jedan jahač, veći i dva, tri ili četiri, što je otelotvorenje nekih od misterija i mitova koje treba potumačiti sa ovim figurom, ukrašenim reljefima.Ove skulpture su izrezane u istom stilu i bogato su ukrašene, ali su sve jedinstvene.

Prema rečima istraživača, kamene figura su iz ranog srednjeg vijeka, na šta ukazuje dekoracija konja i drugi detalje.

Pharoah

Ostaci izgubljenog hrama Ramzesa II pronađeni u Gizi

Ostaci hrama Ramzesa II pronađeni u Gizi
Izgubljeni hram Ramzesa II otkrili su arheolozi, osvjetljavši jednog od najcjenjenijih vođa Egipta koji je izgradio više hramova od bilo kojeg drugog faraona. Na slici je pogled na hram sa sjevera
Arheolozi su otkrili izgubljeni hram najpoznatijeg egipatskog vladara, Ramzesa II.

Među ruševinama starim 3.200 godina, znanstvenici su otkrili motive posvećene drevnim egipatskim bogovima sunca, što nam pokazuje koga je Ramzes II posebno štovao, piše Daily Mail.

Ostaci hrama Ramzesa II pronađeni u Gizi
Ramzes II, treći kralj 19. dinastije Drevnog Egipta (na slici) zapamćen je prije svega zbog golemih kipova koje je naručivao i zbog masivnog građevinskog programa

Dig

Ostaci drevnog amfiteatra pronađeni u Jerusalemu

Ostaci drevnog amfiteatra pronađeni u Jerusalemu
© AFP Photo / MENAHEM KAHANA

Mali, nezavršeni amfiteatar sa krovom, najverovatnije iz drugog veka naše ere, otkriven je u Jerusalimu. Izraelski arheolozi kažu da je reč o prvom otkriću Rimskog carstva na teritoriji grada.


Kamena građevina sa 200 mesta za sedenje nalazila se ispod prolaza koji je vodio ka uzdignutom šetalištu na mestu gde je bio drevni jevrejski hram koji je razoren oko 70. godine naše ere, prenosi Rojters.

Za razliku od otvorenih rimskih gledališta, ovaj amfiteatar je najverovatnije bio namenjen za muzičke manifestacije ili sastanke gradskog veća, navodi Izraelska služba za antikvitete.

"Ovo je prvi puta da je građevina nalik na amfiteatar pronađena u Jerusalimu. To je veoma uzbudljivo", rekao je Džo Uziel iz Izraelske službe za antikvitete i dodao da je način izgradnje verovatno iz Isusovog vremena.

Izgradnja je verovatno bila prekinuta u drugom veku usled jevrejske pobune protiv rimske vlasti.

Ostaci amfiteatra pronađeni su u blizini lokaliteta poznatog Jevrejima kao Hramovna gora, a muslimanima kao Haram al Šarif na kojem se nalazi kompleks džamije Al Aksa.

Hourglass

Kako su neandertalci pravili ljepilo: Naši drevni rođaci proizvodili su ljepljivi katran pečenjem brezove kore u žeravici

Kako su neandertalci pravili ljepilo: Naši drevni rođaci proizvodili su ljepljivi katran pečenjem brezove kore u žeravici
Proizvodnja i uporaba ljepila bilo je presudno za stvaranje oružja ili alata, a istraživači vjeruju da su otkrili kako su neandertalci razvili tu sposobnost. Ova slika prikazuje katran koji se skuplja u brezovoj kori
Iako ih često potcenjujemo, naši ljudski rođaci bili su neverovatno sposobni, što potvrđuju mnogi artefakti koje su ostavili za sobom. Jedan od njih je i lepak, a evo i kako su ga pravili...

Istorija lepka duga je koliko i istorija samog čovečanstva. Najstariji dokazi o njegovom korišćenju postoje od pre 200.000 godina, gde je praistorijski čovek kameni vrh koplja lepio za drvenu dršku s katranom dobijenim od brezine kore.

Međutim, naučnici sve do sada nisu znali kako su neandertalci uspeli da naprave tamnu, lepljivu supstancu 100 hiljada godina pre nego što se u Africi koristio lepak od smole drveta i okera.

U studiji objavlejnoj u žurnalu "Sajantifitik Riports" (Scientifitic Reports), tim arheologa je koristio materijale iz praistorije i otkrio tri moguće metode kako su neandertaci pravili lepak.

Prva metoda tima bila je "metoda pepela", a sastojala se od uvijanja komada brezove kore koja bi potom bila posuta pepelom i žarom. Nakon 20 minuta arheolozi su odmotali koru kako bi pronašli kapljice katrana zaglavljene između slojeva kore, a koje se lako mogu izvući štapom. Međutim, iako vrlo jednostavna, ova metoda pružala je vrlo malu količinu katrana.

Brick Wall

Ko je podigao Veliki zid dug 160 kilometara u današnjoj Abhaziji?

Ko je podigao Veliki zid dug 160 kilometara u današnjoj Abhaziji?
Na samom kraju evropskog kontinenta, u najmlađoj državi na svetu, Abhaziji, nalazi se jedan od najvećih zidova. U pitanju je Veliki abhazijski zid. O njemu se ne zna ni ko ga je podigao, ni kada, ni zbog čega... Uopšte, malo ljudi i zna da postoji.

U svetu postoje tri velika zida. Najveći je u Kini, dug 21.000 kilometara, drugi je Gorganski u Iranu, sa 200 kilometara, dok je treći Veliki abhazijski zid sa 160 kilometara. Naučnici su odavno otkrili ko je izgradio velike zidove u Kini i Iranu, dok je zid u Abhaziji još uvek misterija.

Abhazijski zid, koji se još naziva i Kelasurski, polukružnog je oblika, prostirao se (pošto su danas ostale samo ruševine) od delte reke Kelasur, preko planinskih klisura, do delte reke Ingur. Zid nije bio u potpunosti povezan. Prekidao se na mestima gde je priroda sama napravila nepremostive prepreke. Zid je imao oko 2.000 kula, visine šest metara, dok je sam zid bio visok četiri metra, a širok između 0,5 i 1,5 metara.