Mapa Piri Rajs, koja je napravljena negde oko 1520. godine, prikazuje američku geografiju u neverovatnim detaljima, što je moguće postići samo sa fotografijama iz vazduha. Ova neverovatna mapa u potpunosti menja sve ono što znamo o svojoj prošlosti.

Ova mapa je otkrivena 1929. godine tokom restauracije palate Topkapi u Istanbulu u Turskoj i prikazuje američki kontitent toliko detaljno da mapa jednostavno nije mogla biti napravljena bez slikanja iz vazduha.

Međutim, mapa je nastala u vreme kada na Zemlji nije bilo letećih vozila i kada je tehnologija čovečanstva bila prilično ograničena.

Mapa koju je sastavio otomanski admiral Piri Ibn Hadži Muhidin Memed iliti Piri Rajs je zapravo zbirka 210 parcijalnih mapa koje vode poreklo iz 16. veka.

Savršenost detalja na mapi je tema rasprave već godinama pošto stručnjaci ne mogu da objasne kako je ova mapa uopšte nastala. Ona i danas predstavlja enigmu i nerešivu misteriju.

Turski admiral ne samo da je nacrtao okvire do tada neistraženih regiona Južne Amerike sa sve rekama, planinama i jezerima koja su tada bila nepoznata, već je i tačno prikazao geografiju Antarktika, kontinenta koji je zvanično istražen tek u 20. veku.

Najstariji poznati zapis na arapskom pismu datira iz perioda oko 470. godine, a s obzirom na to da je nastao oko 150 godina pre pojave islama, nije iznenađujuće što je tekst hrišćanski.

Francusko-saudijska ekspedicija, koja je u decembru prošle godine proučavala natpise na kamenu u južnoj Saudijskoj Arabiji, objavila je preko Francuske akademije lepih umetnosti 100 strana dug izveštaj o najstarijem poznatom tekstu na arapskom pismu.

Kao što je već otprije poznato, unutar genoma Homo Sapiensa, uz izuzetak crnačkog stanovništva Afrike, nalazi se od 1,5% do 4% genetskog materijala neandertalca, a što je očiti dokaz kako su se ove dvije podvrste čovjeka svojedobno međusobno razmnožavale.

I dok nam je priroda takvih odnosa između neandertalca i modernog čovjeka nešto poznatija, do sada se nije znalo gotovo ništa o razmnožavanju modernog čovjeka sa denisovcima, drugom vrstom arhaičnih ljudi, ostaci kojih su nađeni na području Sibira.

Prije točno 100 godina život si je oduzeo Ota Benga, Pigmejac iz Konga koji je 1904. kao "antropološki izložak" zatvoren u kavez zoološkog vrta u Bronxu.

Četrdeset godina nakon ukidanja ropstva u SAD-u, 32-godišnji muškarac iz Konga izložen je poput životinje u kavezu i predstavljen kao "karika koja nedostaje" u razvoju čovjeka.

Bio je visok 150 centimetara te je imao šiljaste zube što se smatralo tradicijom u njegovom plemenu Mbuti.

Američki biznismen Samuel Phillips Verner navodno je spasio Ota od kanibalskog plemena koje ga je otelo u Kongu te ga je s drugim Pigmejcima doveo na Svjetsku izložbu u Louisiani. Ipak, vjerojatnija je teorija kako je bila riječ o trgovini robovima.

Na kontroverznoj izložbi ljudi "egzotičnih" narodnosti izloženi su u svojoj tradicionlanoj odjeći ispred reprodukcije svojih domova. Benga se nakon toga vratio u Afriku i oženio, no ubrzo je opet došao u SAD nakon što mu je supruga umrla od ugriza zmije.

Dennis Fabricius Holm, arheolog amater iz Danske, pomoću detektora za metal pronašao je misteriozni predmet,a stručnjaci smatraju da bi upravo to otkriće moglo promijeniti našu percepciju o povijesti kršćanstva u Danskoj, piše Independent.

Holm je u petak ranije izašao s posla pa je odlučio provesti poslijepodne u svojoj omiljenoj aktivnosti - istražujući pomoću svoga detektora metala.

Nakon nekoliko sati, u blatu je pronašao križ koji se potpuno razlikovao od svih koje je ikad vidio. “Od tog trenutka nisam mogao razmišljati ni o čemu drugome,” rekao je Holm.

Identična figura pronađena samo u Švedskoj

Fotografiju križa je odmah stavio na društvenu mrežu, a fotografija je izazvala oduševljenje drugih korisnika koji su ga odmah počeli bodriti da se zaputi u muzej, a on je takvu sugestiju i prihvatio.

“Riječ je o zaista senzacionalnom otkriću iz prve polovice 10. stoljeća. Identična figura pronađena je još samo u Švedskoj”, izjavila je Malene Refshauge Beck, kustosica i arheolog muzeja Ostfyns gdje je Holm odnio križ.

Veruje se da su misteriozne linije Palpe nastale 1.000 godina pre čuvenih linija Naske. Istraživači su do sada uspeli da identifikuju više od 1.600 linija i geoglifa Palpe.

Ove enigmatske figure predstavljaju veliku misteriju, a zna se samo da ih je napravio narod Parakasa, koji su poznati po svojim izduženim lobanjama.

Iako su mnogi od nas čuli za linije Naske, postoje i linije Palpe koje su jednako intrigantne i neobične. Ipak, crteži se u izvesnoj meri razlikuju.

Povjesničar je u Ujedinjenom Kraljevstvu otkrio tajne poruke skrivene u tekstu prve engleske tiskane Bibilije.

Nedavna analiza latinske Biblije koja je 1535. godine objavljena pod vlašću kralja Henryja VIII, otkrila je fascinantne bilješke napravljene tijekom reformacije u 16. stoljeću. Reformacija je bila razdoblje ogromnih nemira u Engleskoj za vrijeme kojeg se engleska crkva otrgnula od autoriteta katoličke crkve u Rimu.

Analizirana biblija nalazi se u biblioteci u palači Lambeth koja je službena rezidencija nadbiskupa od Canterburya i jedan je od samo sedam sačuvanih primjeraka.

'Izvan preživjelih primjeraka, ne znamo gotovo ništa o ovoj jedinstvenoj Bibliji čiji je predgovor napisao sam Henry', rekla je povjesničarka Eyal Poleg.

Naselje iz željeznog doba pronađeno u Jorkširu u Engleskoj, za koje se navodi da je od međunarodnog značaja, vjerovatno je bilo migrantski kamp star 2.500 godina.

Naselje, koje je je otkriveno tokom izgradnje građevinskog kompleksa u Poklingtonu, omogućiće najveću studiju populacije željeznog doba u posljednjih 35 godina.

Tokom dosadašnjih iskopavanja pronađeni su mač, štit i koplja.

Arheolozi su uz pomoć posebnih uređaja ustanovili da postoji 90 posto šanse da se u grobnici faraona Tutankamona u Luksoru nalaze dvije skrivene odaje.

Egipatski ministar za antikvitete i baštinu Mamduh el Damati rekao je da su arheolozi skeniranjem grobnice otkrili dvije do sada nepoznate prostorije, koje najvjerojatnije sadrže metalne predmete i predmete organskog porijekla.

Aleksandar Veliki je bio vladar jednog od najvećih carstava drevnog sveta. On je umro pre svog 33. rođendana i postao legenda. On je bio veoma pažljiv i uspeo je da izbegne pokušaje atentata nekoliko puta u svom životu.

Kome je ipak pošlo za rukom da ga ubije? Da li je to bio njegov najbolji prijatelj Ptolomej?

Ptolomej I Soter je rođen 367. godine pre nove ere. Smatra se da je on bio polubrat Aleksandra i sin Filipa II Makedonskog i prelepe Arsinoe. Da bi izbegao probleme, Filip je verovatno organizovao venčanje između Arsinoe i makedonskog plemića Lagusa.

Bez obzira na to, Filip je tretirao Ptolomeja kao svog sina. Odveo ga je u prestonicu dok je još bio mlad i pružio mu jednako obrazovanje kao i Aleksandru. Ptolomej je bio Aristotelov učenik i bio je veoma talentovan. Malo je verovatno da bi Filip uložio toliko pažnje da Ptolomej nije zaista bio njegov sin.

Činilo se kao da ne postoji razlog zašto Ptolomej ne bi bio uspešan, ali je dugo vremena bio u senci Aleksandra.

Ptolomej je bio veliki ratnik i bio je dobro obučen za borbu. On je uskoro postao Aleksandrov blizak prijatelj, ali i njegov lični čuvar. Bio je svega par godina stariji od Aleksandra i bio je visok i zgodan.

Ptolomej je išao sa Aleksandrom u bitke od samog početka i putovao zajedno sa makedonskom vojskom čak i do današnje Indije i Avganistana. On je bio i jedan od heroja u čuvenoj Bici kod Isa. On je bio prva osoba koja je ušla u hram u oazi Siva sa Aleksandrom.

Tokom ekspedicije u Egiptu, izgledalo je kao da je Ptolomej poželeo taj deo carstva za sebe. Aleksandar je zvanično stvorio grad Ptolomej 7. aprila 331. godine pre nove ere. Aleksandar je u Egiptu proglašen za sina Zevsa, nakon čega je dobio i titulu faraona.